Objavljeno u Nacionalu br. 542, 2006-04-03

Autor: Dean Sinovčić

BOOM U SRCU TUROPOLJA

Dva autoputa za preporod Velike Gorice

Bez obzira na to pobijedi li na izborima u Velikoj Gorici 9. travnja HDZ ili SDP, Gradsko vijeće omogućit će konačni početak izgradnje dviju cesta koje će gradu omogućiti nezapamćeni procvat

'Zato smo u travnju prošle godine podnijeli zahtjev za promjenu prostornog plana kako bi se pokušala osigurati trasa koja je sada predviđena', kaže Šuker'Zato smo u travnju prošle godine podnijeli zahtjev za promjenu prostornog plana kako bi se pokušala osigurati trasa koja je sada predviđena', kaže ŠukerBez obzira tko će pobijediti na predstojećim izborima u Velikoj Gorici 9. travnja, HDZ ili koalicija stranaka SDP - HNS - HSLS, taj će datum biti označen kao početak velikih promjena za Veliku Goricu. Pobjednik izbora na prvoj će sjednici Gradskog vijeća izglasati promjene prostornog plana koje će napokon omogućiti početak izgradnje autoceste Zagreb - Velika Gorica - Sisak. Veliku Goricu mnogi smatraju samo predgrađem Zagreba, iako ona sa svojih 60 tisuća stanovnika dijeli šesto i sedmo mjesto sa Slavonskim Brodom na listi hrvatskih gradova po broju stanovnika. Izgradnja autoceste Zagreb - Velika Gorica duge 9,5 kilometara, koja će stajati 780 milijuna kuna, strahovito će ubrzati razvoj tog grada. Uz izgradnju dvije zaobilaznice oko Velike Gorice i novog terminala obližnje Zračne luke Pleso, te uz početak ubrzane stanogradnje i brojnih gospodarskih investicija, Velika Gorica mogla bi za nekoliko godina imati čak 100 tisuća stanovnika te zauzeti peto mjesto na listi hrvatskih gradova i postati snažno gospodarsko središte. U tome se slažu dva najozbiljnija kandidata za gradonačelnika Velike Gorice: SDP-ovac Tonino Picula, koji je bio gradonačelnik u proteklih desetak mjeseci, te HDZ-ovac Ivan Šuker, koji je bio gradonačelnik do sredine 2004. kad je postao ministar financija u Vladi RH .

Velika Gorica je sa Zagrebom trenutačno povezana lošom cestom zbog čega je potrebno 30 minuta vožnje automobilom do Zagreba, a dvostruko više u vrijeme dolaska i odlaska s posla. Sam grad zagušen je prometom jer kroz središte Velike Gorice prolazi cesta prema Sisku. U Velikoj Gorici već 20 godina nije bilo ozbiljnije stanogradnje, čak nije realiziran ni predviđeni program POS-a. Milivoj Mikulić, član Uprave Hrvatskih autocesta zadužen za tehnička pitanja, izjavio je da u srijedu počinje gradnja tri kilometara autoceste koji nisu sporni, odnosno za koje nije potrebno čekati usvajanje promjene prostornog plana. Mikulić najavljuje završetak gradnje autoceste Velika Gorica jug - Zagreb dovršiti u trećem kvartalu 2007. godine, dok će most preko ranžirnog kolodvora biti dovršen do kraja 2008. godine. Dotad bi trebao biti dovršen i novi čvor Buzin, kao i dio auto ceste Velika Gorica - Lekenik duge 22 kilometara. "O autocesti od Zagreba do Velike Gorice priča se još od šezdesetih godina, a spominje se i u tadašnjim prostornim planovima. Godine 1997. godine počelo se raspravljati o famoznoj južnoj obilaznici koja je trebala ići preko tzv. Betonirke, a u gradskoj četvrti Kurilovec trebalo je srušiti 20-ak kuća kako bi taj koridor mogao opstati.

Nakon dolaska HDZ-a na vlast 2000. godine, izmijenili smo generalni urbanistički plan prema preporukama stručnjaka koji su predložili sjevernu obilaznicu: od Zrakoplovno-tehničkog zavoda prema Zračnoj luci, preko Rakarskog i Pleškog polja do zagrebačke ceste. U Hrvatskim cestama istovremeno su počeli razmišljati o autocesti Zagreb - Velika Gorica - Sisak,a njenu važnost prepoznala je i Sadašnja Vlada. Njena izgradnja omogućila bi da tranzitni promet zaobiđe Veliku Goricu i neophodan gospodarski oporavak Banovine i Siska, a da ne govorimo o povećanju atraktivnosti Velike Gorice za pojedine ulagače", kaže 48-godišnji Šuker, i dodaje kako su on, ministar prometa Božidar Kalmeta i ljudi iz Hrvatskih cesta krenuli u ostvarivanje tog projekta na čijem se početku pokazalo da prvotna trasa, koja je trebala ići uz željezničku prugu do obilaznice, nije dobra. "Zato smo u travnju prošle godine podnijeli zahtjev za promjenu prostornog plana kako bi se pokušala osigurati trasa koja je sada predviđena", kaže Šuker. Međutim, promjene prostornog plana nisu donesene zbog političkih problema u Velikoj Gorici, zbog kojih će se sada i održati izvanredni izbori. "Velika Gorica nije mogla čekati s gradnjom autoceste pa su Vlada i HAC odlučili raspisati natječaj o izvođenju radova koji bi krenuli od Kušanca prema Zagrebu u nadi da će doći do izmjena GUP-a Zagrebačke županije, nakon kojih bi se krenulo prema mostu Mladosti i ranžirnom kolodvoru. Taj projekt bi trebao biti gotov do kraja 2007. godine.

U sklopu ovog natječaja napravio bi se dio spojne ceste od Veterinarske stanice do čvorišta Kušanec i nastavak sjeverne i istočne obilaznice oko Velike Gorice, a za spojnu cestu prema Domovinskom mostu, natječaj bi se raspisao kada Velika Gorica donese prostorni plan u kojem je predviđen taj koridor. U toj projektnoj dokumentaciji predviđeno je i šinsko vozilo koje bi ubuduće trebalo voziti do nove putničke zgrade Zračne luke", opisuje Šuker buduće cestovne planove, za koje i sam kaže da su možda nejasni ljudima koji nikada nisu bili u Velikoj Gorici. "Autocesta otvara neslućene mogućnosti razvoja Velike Gorice, prije svega kod stvaranja novih gospodarskih zona, otvaranja nekoliko tisuća radnih mjesta, te otvara mogućnost novog prostora za stambenu izgradnju prema Vukomeričkim goricama, jer će taj dio izgradnjom autoceste biti udaljen svega 10 minuta vožnje od centra Zagreba.

Život u tom području bez industrije i sa čistim zrakom bio bi puno prihvatljiviji od života u gradskoj vrevi. Spojna cesta od Kušanca do Domovinskog mosta trebala bi vratiti život u turopoljsku Posavinu gdje je sve zamrlo prije 50 godina. Izgradnjom ove ceste bit će udaljeni svega 20 minuta od Heinzelove ulice, što je velika promjena, s obzirom da im je sada potrebno čak sat vremena vožnje do dvorane Vatroslav Lisinski", tvrdi Šuker. I Šuker i Picula slažu se oko svih navedenih planova i najavljuju usvajanje promjena prostornog plana na prvoj sjednici Gradskog vijeća kako bi se omogućio početak radova na svim dijelovima autoceste Zagreb - Velika Gorica. Razilaze se jedino razloga zašto te promjene već nisu donesene. I dok Šuker tvrdi kako je SDP te promjene mogao donijeti u vrijeme svoje desetomjesečne vlasti u Velikoj Gorici, 44-godišnji Picula tvrdi suprotno. On podsjeća da je prvo mijenjana prvotna verzija cestovne trase. "Stara trasa autoceste razdijelila bi kompaktnu zonu stanovanju u Velikoj Mlaci.

U srpnju prošle godine, kada smo već bili na vlasti, u Poglavarstvo je došao glavni projektant autoceste i predložio promjenu trase koja bi sada prolazila kroz Veliko polje prema Sarajevskoj ulici. Zaključili smo da je to mnogo bolje rješenje od prethodnog. Nakon razgovora s Gradom Zagrebom, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i ja potpisali smo sporazum kojim se trasa autoceste Zagreb - Velika Gorica - Sisak premješta na novu lokaciju", tvrdi Picula. Izjavio je da je HDZ-ovo poglavarstvo protuzakonito mijenjalo prostorni plan . "Mi smo preko ljeta usvojili 400 primjedbi građana, očistili prijedlog od intervencija HDZ-ovog poglavarstva te smo ga 'pustili u promet'. Po potrebne privole krenuli smo 16. rujna 2005. godine, na dan kada je Ivan Brdek dao ostavku na mjesto člana Poglavarstva i izazvao krizu vlasti u Velikoj Gorici. Nažalost, njegova ostavka zasjenila je donošenje konačnog prijedloga o izgradnji autoceste. Do Nove godine smo dobili pet od šest potrebnih privola, nedostajala je samo privola Ministarstva poljoprivrede koja je došla krajem veljače. Prostorni plan sada ima sve privole i to će biti prava pozivnica investitorima", najavljuje Picula, dok Šuker tvrdi kako su izmjene na kraju bile neznatne u odnosu na HDZ-ovu verziju prostornog plana. Prvo što Picula i Šuker ističu, mogućnosti su stanogradnje koja kao da nije ni postojala u Velikoj Gorici. "Ne radi se samo o autocesti koja izlazi na Sarajevsku ulicu, već i o sjevernoj obilaznici koja se preko Domovinskog mosta i Kosnice spušta do Veterinarske stanice, te se kod Kušanca spaja na rotor.

Time Velika Gorica postaje otvorena jugoistočnom dijelu Zagreba, a s obzirom da je dosad iskorišteno svega 50 posto zemljišta pogodnog za stambenu gradnju, Velika Gorica bi ubrzo mogla imati čak 100 tisuća stanovnika. To će izazvati novi demografski val useljavanja u Veliku Goricu", predviđa Picula. "Pravo pitanje je omogućuje li autocesta gospodarski razvoj ovog kraja, a ja sam čvrsto uvjeren da omogućuje. Nigdje ne postoji linearni gospodarski rast bez riješenih infrastrukturalnih objekata. Ovdje su predviđene i neke poslovne zone. Kod tzv. Duge ledine kraj Velike Mlake postoji prostor pogodan za razvoj nove poslovne zone, a ona bi se pristupnim cestama mogla povezati s autocestom koja vodi ravno u Zagreb", predviđa Picula, a Šuker dodaje da će ubrzo doći i do naglog povećanja vrijednosti zemljišta i objekata u Velikoj Gorici i okolici. "U roku šest godina na tom će se području otvoriti 10 tisuća novih radnih mjesta i sagraditi nekoliko tisuća stanova. Prostor prema Vukomeričkim Goricama idealan je za život, što će zasigurno privući mnoge Zagrepčane.

U Posavini će vrijednost zemljišta porasti čak desetak puta, jer sada ta zemlja ne vrijedi gotovo ništa, a u Velikoj Gorici i okolici te dijelu turopoljskog prstena vrijednost nekretnina porast će do 200 posto. Grad može odgovarajućim infrastrukturnim projektima pretvoriti neperspektivne nekretnine u perspektivne, i podići im cijenu", smatra Šuker. Prema dosadašnjim podacima cijena četvornog metra zemljišta u Velikoj Gorici, Kurilovcu i Rakarju iznosi 250 eura, a na Plesu 100 eura. U tom području zasigurno će biti prostora i za razvoj poljoprivrede i industrije, a na pitanje kakve investicije bi želio vidjeti na području Velike Gorice, Picula nam je rekao: "Znam što neću, a to je prljava tehnologija. Ne želim da bilo kakva nova industrija sruši ekološki standard ovog područja. Krenete li, primjerice, prema Pokupskom, vidjet ćete krajolike identične onima u Gorskom kotaru, i upravo ta prirodna ljepota privlači sve više Zagrepčana u Veliku Goricu. U početku provode ovdje vikende, a kasnije se i presele u Veliku Goricu". Zaštita ekološkog područja oko Velike Gorice izuzetno je bitna zbog vodocrpilišta kojim se napaja Zagreb.

"Zaštita okoliša vrlo je važna za Veliku Goricu koja leži na dva velika vodocrpilišta. Čak 80 posto ukupnog kapaciteta crpilišta nasuprot Zračne luke ide u Zagreb, a 20 posto u Veliku Goricu i okolne općine. Novo vodocrpilište Črnkovec još je u pripremi i trebalo bi se otvoriti u sljedećih nekoliko godina. To će biti jedno od najvećih vodocrpilišta u ovom dijelu Europe", kaže Šuker, a Picula napominje da ova trasa autoceste ne ugrožava vodocrpilište Črnkovec. Što se tiče razvoja poljoprivrede, Picula računa na jednu vrstu farmerskog tipa poljoprivrede. "Ovaj je kraj poljoprivredno nedovoljno iskorišten, ne postoji intenzivna poljoprivreda. Zagreb i županija će prema svojim mogućnostima stimulirati poljoprivredu poticajima kako bi se krenulo s proizvodnjom proizvoda koji vrlo brzo nalaze put do tržišta. Potrebne su nam sušara i hladnjača koje su već 'legendarne' investicije u Velikoj Gorici, a nadam se da ćemo u suradnji sa Zagrebom postići dogovor i napraviti hladnjaču, što bitno olakšava skladištenje i prodaju svježeg voća i povrća.

Naravno, nećemo zatvarati vrata pred svim onim 'know-how' industrijama koje koriste lokalnu, visokoobrazovanu radnu snagu. Nemojte zaboraviti da Velika Gorica ima i veleučilište", napominje Picula. Izgradnja novog terminala Zračne luke Pleso također je vrlo važna za Veliku Goricu. Najkasnije početkom 2011. Zagreb bi trebao dobiti novu modernu zgradu zračne luke, 2,5 kilometra sjeveroistočno od postojeće, a od nje će biti veća čak pet puta. Postignut je dogovor s vojskom o ustupanju zemljišta na Plesu gdje se danas nalazi vojna baza, a gdje će niknuti nova zgrada. U sklopu terminala bit će i velika garaža u kojoj će putnici moći ostaviti svoje automobile. U manjoj zgradi ispred putničkog terminala uz garažu, bit će i hotel koji će hodnicima biti izravno povezan sa zgradom Zračne luke. Otvorenje hotela i garaže planira se istodobno kad i novi terminal. Najbrži put do Zračne luke bit će Heinzelovom ulicom i produženom Radničkom cestom preko budućeg Domovinskog mosta novom autocestom koja će se spajati na zagrebačku obilaznicu. Gradskim je planovima predviđena i gradnja brze željeznice između grada i aerodroma koja će pratiti trasu autoceste. Očekuje se da će novi aerodromski terminal i prometna infrastruktura pridonijeti ubrzanom razvoju tog jugoistočnog, danas nedovoljno iskorištenog, dijela Zagreba.

"Boško Matković, direktor Zračne luke, je agilan i svjestan da se njegov veliki plan ne može ostvariti preko noći pa ga provodi postupno. Sada još samo Vlada mora prihvatiti plan širenja Zračne luke. Realizacija ovog projekta mogla bi zasmetati ljudima koji imaju zemlju u blizini zračne luke, jer te parcele neće moći koristiti", procjenjuje Picula. "U svakom slučaju, nitko ne sumnja u razvoj Velike Gorice. Da nije došlo do promjena u fiskalnoj politici, ovaj se projekt ne bi mogao realizirati. Prije dvije godine nismo imali s kime razviti ovako velik projekt, a danas imamo niz fondova koji su spremni ulagati u ovakve projekte, koji uključuju i izgradnju škola, bolnica i drugih institucija, a sve to otvara nova radna mjesta", zaključuje Šuker. OKVIR Nedonošenje prostornog plana glavni je razlog što u Velikoj Gorici još nije došlo do stambene i gospodarske ekspanzije. "Neriješeno prostorno pitanje preveliki je rizik za svakog ozbiljnog investitora, koji želi biti siguran u posjedovanje zemljišta na kojem gradi investiciju.

Za razliku od mog poglavarstva, Šukerovo se upustilo u nevjerojatan rizik. Mi imamo Damoklov mač nad glavom zbog slučaja trgovačkog centra Billa, kada su HDZ-ovo poglavarstvo i gradonačelnik Franjo Sever prodali vrijedno gradsko zemljište po nevjerojatnim uvjetima, unatoč zahtjevima starih vlasnika za povratom zemljišta. Nakon javne dražbe, Billa je zemljište platila gradu 31 milijun kuna, a grad je jamčio da će do 31. prosinca 2004. godine biti uklonjene sve prepreke da Billa postane vlasnik zemljišta. To se nije dogodilo pa je Billa podnijela zahtjev za raskid ugovora. Spor je težak 39 milijuna kuna jer se sada radi i o pet posto poreza na promet te zateznim kamatama. Zbog političke situacije problem još nije riješen", navodi ovaj primjer Picula, dok velikogorički HDZ tvrdi kako je zemljište "čisto" i kako Billa može početi s gradnjom centra. Ivan Šuker na buduće investicije gleda s vedrije strane i kaže: "Vlada je prošle godine nastojala da veliki gradovi preuzmu dio prostornog planiranja i izdavanja dokumentacije za građevinske i lokacijske dozvole, te da to sve bude u nadležnosti gradova, nadajući se da će poglavarstvima biti u interesu bolje funkcioniranje tih službi i smanjeno vrijeme čekanja građana na izdavanje građevinskih dozvola, koje se može odužiti i na više od godinu dana."

>email to:Dean Sinovcic

Vezane vijesti

Kriza na otoku: Proračunski rezovi u Velikoj Britaniji ukidaju 490.000 radnih...

Kriza na otoku: Proračunski rezovi u Velikoj Britaniji ukidaju 490.000 radnih mjesta

Zbog proračunskih rezova britanske vlade ukinut će se oko 490.000 radnih mjesta do 2015. u javnom sektoru, rekao je u srijedu u parlamentu ministar… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika