Potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Šime LučinOvog tjedna u saborsku proceduru bit će upućen prijedlog zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, kojim se mijenja struktura domaćih tajnih službi. U intervjuu za Nacional potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Šime Lučin navodi manjkavosti tog zakonskog prijedloga, ali i upozorava na postupke hrvatske vlade koji, po njegovu mišljenju, ugrožavaju prava hrvatskih građana.

NACIONAL: Posljednjih dana u svojim istupima žestoko kritizirate hrvatsku vladu vezano uz donošenje zakona o sigurnosnim službama.

- Ova vlada kreće u sve izrazitiji izolacionizam. Sve je više alergična na javnost i na bilo kakvu kritiku onog što radi. Izostanak javnosti i kontrolnih mehanizama bitno narušava osnovna demokratska načela. Među ostalim, dokaz tome su, ne samo spomenuti zakon, nego još dva, odnosno tri zakona koja su upućena u proceduru. Riječ je o zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, koji će već idući tjedan ući u saborsku proceduru. Druga dva zakona koji su otišli iz Vladine procedure, ali još nisu došli u Sabor su zakon o tajnosti podataka i zakon o informacijskoj sigurnosti. Četvrti je zakon o sigurnosnim provjerama koji još nije bio ni na Vladi. To su četiri zakona s kojima bi Vlada, kako je najavljivala, trebala zaokružiti sustav nacionalne sigurnosti. Većina tih zakona je i rađena u segmentu države koji se bavi nacionalnom sigurnošću. Međutim, problem je što se ti zakoni svojim sadržajem ne odnose samo na nacionalnu sigurnost, nego tretiraju i javnu sigurnost, pravo građana na pristup informacijama, na kraju tretiraju i ljudska prava i pravo da građani znaju što njihova vlada radi, jer vlada naposljetku odgovara tim građanima. Zakon o tajnosti podataka, razina ljudskih prava u prošloj godini te odnos prema političkim neistomišljenicima definitivno su srušili iluzije pojedinaca koji su 2003. godine mislili da je HDZ odjenuo novo demokratsko ruho. Sada bi se moglo reći da je HDZ na čelu s Tuđmanom bio demokratičniji nego Sanaderov HDZ.

NACIONAL: Koji je problem s tim prijedlozima zakona?

- Ti zakoni su potrebni, međutim ne onakvog sadržaja kako su predloženi. Nadao sam se da ćemo dobiti i jedan krovni zakon o nacionalnoj sigurnosti ili zakon o vijeću za nacionalnu sigurnost. Nacionalna sigurnost obuhvaća i pitanja koja nisu sadržana u tim zakonima; eventualna pandemija ptičje gripe spada u područje nacionalne sigurnosti, a to i slična pitanja nigdje nisu regulirana. Nije dobro ni što se Vlada u donošenju tih zakona poziva na NATO-ove standarde. Nedovoljno upućen promatrač mogao bi misliti da ono što ti zakoni propisuju zahtijeva NATO, a to je netočno. Ono na što se Vlada poziva da jest NATO-ov standard upravo to nije. NATO-ov standard je alibi Vladi da se donesu zakoni koji će joj omogućiti da daleko od očiju javnosti radi ono što želi raditi. Dapače, kad se pogledaju ti zakoni, pogotovo onaj o tajnosti podataka, može se konstatirati da taj zakon nije usklađen s europskom legislativom koja ima taj isti tip zakona. Ti zakoni pokazuju da se Vlada boji vlastitih građana, odnosno vlastite javnosti. Umjesto da se podiže dosegnuta razina ljudskih prava i širi prostor civilnog društva, događa se suprotno. Tako se recimo građanski nadzor tajnih službi svodi na puku formalnost.

NACIONAL: Kako to mislite? Na koji način se mijenja uloga Vijeća za civilni nadzor tajnih službi?

- U ovom prijedlogu se bitno smanjuje razina građanskog nadzora, odnosno pozicija Vijeća za građanski nadzor, jer ono de facto postaje poštanski pretinac kojem će se građani koji imaju kakve pritužbe obraćati, a Vijeće će se obraćati POA-i, ona će odgovarati Vijeću, a Vijeće građanima. Drugim riječima, onemogućava se neposredni nadzor. Argumenti za to su da malo europskih zemalja ima takav oblik nadzora, što je istina. No treba istaknuti činjenicu da te zemlje nisu imale povijest obavještajnih službi kakvu je imala Hrvatska. Povijest hrvatskih obavještajnih službi je povijest afera i zlouporabe u političke i privatne svrhe. Zato je bitan građanski nadzor. Uostalom, zašto bi nekome smetalo da takav nadzor postoji? Jedino ako se službe nemaju namjeru zlouporabiti.

NACIONAL: Kakva je pozicija saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost?

- U prijedlogu zakona prihvaćena je odredba da predsjednik odbora bude iz redova oporbe. To je dobar iskorak, jer je taj odbor kontrolni, što je i europska praksa. Zato mi i nije jasno zašto se ta odredba odgađa do idućeg mandata. Kada se uz to ima na umu samo formalna uloga Vijeća za građanski nadzor, jasno je da će razina nadzora prema novom prijedlogu zakona biti niža nego prema sadašnjem, barem do kraja ovog mandata, što očito odgovara Vladi.

NACIONAL: Kako funkcionira Vijeće za nadzor tajnih službi?

- Ja sam bio jedan od najvećih zagovornika uvođenja tog vijeća, ideja je bila da ono bude potpuno neovisno. Međutim, kako je ostavljeno da se podzakonskim aktima definira rad tog vijeća, zapravo se vijeće sadašnjim rješenjima napravilo ovisno o Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Primjerice, članovi Vijeća za nadzor ne mogu javno istupati bez odobrenja predsjednika Odbora. Čak je i rad Vijeća definiran tako da se otežava njegov rad: sve odluke se moraju donositi natpolovičnom većinom. Vijeće radi s članom manje, jer nikako da se krene u proceduru izbora predsjednika Vijeća, što bitno otežava rad. Stvara se dojam da se namjerno opstruira rad Vijeća, jer se netko u posljednje vrijeme jako trudi da pokaže da je to vijeće neučinkovito, nema smisla i kako bi se moglo pozicionirati na način koji se sada predlaže.

NACIONAL: Što je s prijedlogom zakona o tajnosti podataka?

- U zakonu o tajnosti podataka se ni jednim člankom ne definira što su to tajni podaci, osim da to može propisati svaki malo viši državni činovnik. Možemo dobiti jednostavnu situaciju da svi dokumenti koji se produciraju u Vladi i svim tijelima javne vlasti postanu tajni. Za razliku od hrvatskog prijedloga zakona, slovenski zakon već u svom prvom članku jasno definira što je to tajna i što se može smatrati tajnim podacima: to su pitanje unutarnje politike, odnosno javne sigurnosti, nacionalne sigurnosti, vanjskih poslova i obavještajno-sigurnosnih poslova. Nema ničeg izvan toga. A izrijekom se u članku 6. slovenskog zakona kaže da kaznena djela i zlouporabe ovlasti nikako ne mogu imati klasifikaciju tajnosti ili povjerljivosti.

NACIONAL: Čemu taj zakon, treba li nam uopće?

- Hrvatska već ima zakon o tajnosti podataka i on je mnogo bolji od ovoga koji se sada predlaže, jer definira tajnu i ima mehanizme nadzora. Vraćanje unatrag, pokušaj uskraćivanja informacija i bijeg od javnosti navodi na zaključak da se HDZ sprema za izbore. I to tako da će se tijela državne vlasti u cijelosti koristiti i biti upregnuta u kola HDZ-a, kako bi se što lakše i jednostavnije dobili izbori. S obzirom na to da taj zakon o tajnosti podataka nije usklađen sa zakonodavstvom EU, ipak ne vjerujem da će proći. On suspendira i zakon o pravu na pristup informacijama, ali i dijelom zakon o medijima. U prijedlogu ima i odredba da će onaj koji objavi klasificiran dokument kazneno odgovarati. To znači da novinar koji objavi nekakav dokument koji ima klasifikaciju povjerljivo ili vrlo tajno može kazneno odgovarati. Stoga smo izišli s prijedlogom zakona o povjereniku za informiranje i tajnost podataka. Povjerenik bi trebao procjenjivati kad neko tijelo državne uprave nekom ne da nekakav podatak, je li od javnog interesa da se ta informacija objavi ili ne. On bi trebao onemogućiti da državni činovnici uskraćuju informacije građanima, pod izgovorom da su tajne, ako za to nema potrebe.

NACIONAL: Proteklih mjeseci POA često obavlja policijski posao. Bavila se curenjem stenograma sa sjednice Vlade, eksplozijom na PMF-u, fizičkim napadom na Luku Bonačića. Je li to uistinu posao POA-e?

- To ne bi trebao biti POA-in posao, to je primarno policijski posao. Međutim, pitam se u kojoj je mjeri policijski i obavještajni posao da istražuju što su neki dokumenti izišli s Vladine sjednice. S obzirom na to da ti dokumenti nemaju veze s nacionalnom sigurnošću, zašto su oni uopće imali klasifikaciju tajno? Međutim, ni u jednom slučaju nije dobro da službe rade po nalogu politike. Obavještajna aktivnost u slučajevima koje ste naveli ima smisla samo ako se redovnom djelatnošću dođe do informacija i podataka koji će biti od pomoći policiji.

NACIONAL: Posljednjih dana u javnost je doprla vijest da se POA 2005. bavila prodajom Večernjeg lista.

- Kad bi POA u okviru svojih redovitih djelatnosti došla do saznanja da je bilo određenih nezakonitosti ili kriminalnih aktivnosti, njezin bi posao bio da to ispita. Ako ispitivanjem dođe do zaključka da tu ničeg nije bilo, onda o tome ne treba pisati nikakva izvješća. Takve se istrage ne bi smjele raditi po političkim nalozima.

NACIONAL: Uskoro bismo mogli dobiti zakon o sigurnosnoj provjeri. Govori li to o paranoji vlasti ili se možda paranoja želi izazvati u državnih službenika?

- Tu se opet stvari mistificiraju. Sigurnosna provjera se mora provoditi prema onim osobama koje će biti u prilici da kreiraju ili dolaze u kontakt s podacima koji imaju oznaku samo vrlo tajno, dakle bitnim za nacionalnu i javnu sigurnost, i s ljudima koji će eventualno komunicirati s NATO-ovim službama i obavještajnim stranim službama.

NACIONAL: Kako komentirate rad saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, čiji ste potpredsjednik?

- Nisam zadovoljan radom Odbora, kao i drugi oporbeni članovi, jer on ne ispunjava svoju osnovnu funkciju, a to je zastupanje i predstavljanje zakonodavne vlasti u segmentu nacionalne sigurnosti, prije svega mislim na parlamentarni nadzor nad radom obavještajnih službi. Na žalost, poslovnik je takav da predsjedniku Odbora daje velike ovlasti, tamo je većina kao i u parlamentu HDZ-ova, i jednostavno ne možete ništa. Na sjednice Odbora može doći samo ono što predlaže predsjednik, a sve drugo mora ići na glasovanje. A kako HDZ ima većinu, tako je i na dnevnom redu Odbora uvijek samo ono što stavlja predsjednik Odbora. Predsjednik Odbora se žali da mu predstavnici oporbe ne dolaze na sjednice. Ako se takav način vođenja nastavi, dolazit ćemo još rjeđe. Zadnja sjednica održana je u malo boljoj atmosferi, prihvaćeni su i neki prijedlozi oporbe. Nadam se da to neće ostati iznimka, nego da će postati pravilo te da će stranačke obveze Jarnjaku omogućiti da se kvalitetnije i više posveti radu Odbora.