Ambasador Tetsuhsio Shirakawa već tridesetak godina radi u japanskim državnim institucijama u kojima se odlučuje o znanstvenim projektima; na snimci sa suprugom Mihoko Tetsuhiso Shirakawa, japanski ambasador u Hrvatskoj koji je tek započeo svoj prvi veleposlanički mandat, već na početku je istaknuo kako nije karijerni diplomat. Na mjesto veleposlanika postavljen je neočekivano i u vrlo zanimljivim okolnostima i zato nije baš uvjeren da će ovo biti uobičajeni trogodišnji ambasadorski mandat.

Taj 58-godišnji inženjer fizike, koji već tridesetak godina radi u japanskim državnim institucijama u kojima se odlučuje o znanstvenim i tehnološkim projektima zahvaljujući kojima je Japan postao jedna od najvećih tehnoloških sila na svijetu, i u Hrvatsku je dospio upravo zahvaljujući jednom velikom svjetskom tehnološkom projektu.

O tom projektu i okolnostima pod kojima je postao japanski veleposlanik ispričao je u svojoj rezidenciji u zagrebačkim Remetama gdje živi sa suprugom Mihoko. Njihova odrasla djeca ostala su u Tokiju. Prije nego što je početkom ožujka došao na mjesto japanskog veleposlanika u Hrvatskoj Tetsuhiso Shirakawa bio je zamjenik ministra u Ministarstvu obrazovanja, kulture, sporta, znanosti i tehnologije te glavni pregovarač u međunarodnim pregovorima oko projekta ITER, čiji je cilj izgradnja gigantskog eksperimentalnog postrojenja za testiranje nuklearne fuzije - jedinog u cijelom svijetu. Kratica ITER stoji za International Thermonuclearfusion Experimental Reactor. "Kad sam preuzeo taj posao, pregovori nisu napredovali. Mi smo htjeli postrojenje izgraditi u Japanu, no zemlje Europske unije, ponajprije Francuska, željele su ga u južnoj Francuskoj, blizu Marseillea. Naš stav podržale su Sjedinjene Američke Države i Koreja, dok su Rusija i Kina stale iza EU.

Situacija je tako bila tri protiv tri pa smo mi u Japanu odlučili stvar prepustiti Europskoj uniji, točnije francuskom predsjedniku Chiracu koji je bio najveći zagovornik tog projekta. Pritom smo odlučili izgraditi drugo ekperimentalno postrojenje u Japanu i predložili da prvi generalni direktor bude Japanac. Naše prijedloge prihvatile su sve strane. Tada je u Japanu započela potraga za najboljim kandidatima za mjesto generalnog direktora organizacije ITER i izabran je tadašnji japanski veleposlanik u Hrvatskoj Kaname Ikeda. "Gospodin Ikeda također je prije odlaska u Hrvatsku na mjesto japanskog veleposlanika radio u Ministarstvu obrazovanja a po obrazovanju je nuklearni inženjer. U studenom prošle godine odletio sam iz Tokija za Zagreb da nagovorim gospodina Ikedu da se natječe za mjesto kao japanski kandidat i uspio u tome. Otišli smo zajedno u Beč, gdje je smještena Međunarodna agencija za atomsku energiju, na završne pregovore. Tamo je ambasador Ikeda i službeno potvrđen za generalnog direktora organizacije ITER", izjavio je veleposlanik Shirakawa.

Tetsuhiso Shirakawa vratio se potom u Tokio. Morao je pronaći zamjenu za gospodina Ikedu na mjestu veleposlanika u Hrvatskoj, kako bi on mogao otići u Francusku i sjesti na mjesto generalnog direktora ITER-a. "Odgovor sam dobio u prosincu: 'Zašto ga vi ne biste zamijenili u Zagrebu?' Nikad nisam ni pomislio na to pa sam tim više bio vrlo iznenađen. No, takav je život, i sada sam ja ovdje u Zagrebu a ambasador Ikeda u Francuskoj", rekao je veleposlanik. Nema nikakve sumnje da će i on pratiti događanja u Francuskoj jer ITER je projekt budućnosti. Riječ je o novom neiscrpnom izvoru energije koji se zasniva na razvoju fuzije. ITER je eksperimentalni korak između današnjih istraživanja plazma fizike i budućeg postrojenja u kojem će se pomoću fuzije proizvoditi elekrična struja.

Taj vrlo složeni sustav vrti se oko hidrogenske plazme koja se zagrijava na 100 milijuna stupnjeva Celzija i proizvodi 500 MW fuzijske snage. U ovom stoljeću očekuje se povećanje svjetske populacije i porast standarda života a time i potreba za novim izvorima energije, pa se zbog političkih problema oko trgovine naftom i zagađenja okoliša, projektom ITER pokušavaju pronaći nove mogućnosti. Fuzija je jedan od najboljih i najperspektivnijih projekata. Novi japanski veleposlanik u Hrvatskoj, koji od početka sudjeluje u pregovorima oko ITER-a, diplomirao je 1971. godine na sveučilištu u Tokiju i odmah se zaposlio u Agenciji za znanost i tehnologiju, gdje je očito brzo napredovao. Tijekom rada u agenciji bio je direktor za istraživanje raka, potresa, svemira i atomske energije.

Ta i druge agencije postale su prije nekoliko godina dio Ministarstva obrazovanja, sporta, kulture, znanosti i tehnologije, gdje je amabasador Shirakawa sa svojim iskustvom bio na najvišim položajima.

- "Moj posao je činovnički, ja sam vladin službenik", skromno je izjavio ambasador Shirakawa. No, u Japanu ga smatraju vrlo utjecajnim utjecajanim i vrhunskim stručnjakom koji je godinama sudjelovao u odabiru i organizaciji projekata i njihova financiranja. Sam priznaje da je budžet ogroman pa je jako važno odrediti prioritete. Najvažnije je, kaže on, dobro oblikovati osnovnu znanstvenu politiku zemlje. Gospodin Shirakawa smatra kako do sada između Hrvatske i Japana nije bilo značajnije bilateralne suradnje pa bi se to trebalo popraviti u mnogim područjima.

O tome je rekao: "Moj je posao da ojačam i poboljšam suradnju između naše dvije zemlje i ja sam na tome počeo raditi. Prilikom susreta s predsjednikom Mesićem rečeno mi je i da premijer Sanader misli isto, i shvatio sam da ponajprije treba poraditi na ekonomskoj suradnji. Ovdje sam tek mjesec i pol dana i tek sam počeo upoznavati zemlju i ljude. Kako dolazim iz djelokruga obrazovanja i kulture, jasno je da ću i na tom području puno raditi. Ministar Primorac je posjetio Japan početkom travnja i po povratku mi je rekao da je impresioniran japanskim sustavom obrazovanja te bi volio da surađujemo u nekim stvarima.

Želio bih da ojačamo suradnju i u znanosti i tehnologiji pa sam razgovarao i s ministrom Kalmetom. Siguran sam da bi puno više Japanaca, koji najviše vole putovati u Europu, moglo doći i u Hrvatsku. Brojke su zasad male - samo je 33 tisuće Japanaca prošle godine posjetilo Hrvatsku. No, to je ipak za 43 posto više nego 2004. pa se čini da je broj posjeta u znatnom porastu. Ambasador je spomenuo i nogometno prvenstvo u Njemačkoj, gdje Japan i Hrvatska nastupaju u istoj skupini, te rekao kako nestrpljivo očekuju utakmicu tih dviju reprezentacija u Nunbergu, ali i u Japanu. Na pitanje koja je mjesta dosad obišao u Hrvatskoj, čini se da je najviše zainteresiran za veliki projekt oko riječke luke. Rekao je: "Bio sam u Rijeci i Đurđevcu, blizu mađarske granice, jer su ta dva mjesta povezana istim projektom.

Riječ je o Rijeci kao 'gateway projektu' prema kojemu bi riječka luka postala najveća luka ne samo Hrvatske nego cijele srednje Europe. To znači da bi se preko Mađarske i drugih srednjoeuropskih zemalja sav promet robe obavljao preko Hrvatske. To je izvrsno za Hrvatsku. Projekt podržava Svjetska banka, a Japanci su zainteresirani i zbog velike građevinske kompanije Kajima, uključenom u projekt. Ambasador Shirakawa kaže kako bi Japanci sa svojim iskustvom u radu s atomskim elektranama također mogli pomoći Hrvatskoj. Razgovarao je s direktorom Hrvatskog državnog zavoda za nuklearnu sigurnost Matjažom Prahom, o izradi kontrole sigurnosti elektrane u Krškom, a u toku je i donošenje novih sigurnosnih regulativa.

Japan ima više od pedeset nuklearnih elektrana pa mnogo znaju o tome. Za problematiku oko sigurnosti elektrane Krško zainteresiran je i premijer Sanader a Shirakawa je spreman sudjelovati u njoj. Razgovoru s ambasadorom u rezidenciji u Remetama prisustvovala je i supruga Mihoko Shirakawa. Njezin "dodir" bio je uočljiv već u salonu - nekoliko je stolića bilo ukrašeno trešnjinim cvjetovima, a odmah nam je poslužen i japanski zeleni čaj. Gospođa Shirakawa je pjevačica a u Tokiju je dosad vodila i nekoliko amaterskih zborova. Specijalnost su joj japanske tradicionalne pjesme. Njezin suprug kaže da će ona svirati klavir i pjevati na skorašnjoj zabavi u rezidenciji gdje će glavni gost biti japanski povjerenik Hayo Kawai koji odlično svira flautu. On će prvo nastupati u Dubrovniku s dubrovačkim orkestrom a potom i u Zagrebu u Matici Hrvatskoj sa zagrebačkim gudačkim kvartetom. Gospođa Shirakawa bila je odjevena u ružičasti kostim a na pitanje nosi li ikad kimono, kaže: "Naravno, nosila sam ga sinoć na primanju u ambasadi Vatikana gdje se slavio nacionalni praznik. Često ga nosim u službenim prigodama."

U Zagreb je donijela 15 kimona, a njezin suprug dodaje da ga neće nositi na zabavi na kojoj će pjevati. "Kimono je jako uzak i stisnut oko struka pa bi joj bilo teško pjevati u njemu", objasnio je zadovoljan što se njegova supruga već dobro snalazi u Zagrebu. Druži se sa ženama u maloj japanskoj zajednici u Zagrebu koju čini samo sto ljudi, većinom povezanih s japanskom ambasadom. Gospođa otkriva i dragocjeno poznanstvo s Japankom udanom za Hrvata, koja je u Hrvatskoj već 35 godina: "Vidjele smo se dva puta i ona me svemu uči. Sve mi je ovdje jako zanimljivo, Dolac je uzbudljiv i volim tamo otići. Život je ovdje sasvim različit od našeg života u Tokiju. Živimo u centru grada među neboderima, mnoštvom ljudi i automobila, a u Remetama me ujutro bude ptice - to je kao u snu!" Ambasador i njegova supruga posjećuju japanski restoran u Zagrebu i otkrivaju da je nedavno otvoren još jedan. Ambasador Shirakawa s osmijehom je zaključio: "Najbolja japanska kuhinja je ipak kod nas doma. Imamo japanskog kuhara i volimo kad naši gosti uživaju u njegovu umijeću.">email to:Sina Karli