Objavljeno u Nacionalu br. 546, 2006-05-01

Autor: Robert Bajruši

SMJENE NA KAPTOLU

Bozanić čistkom u medijima jača položaj

Kardinal Josip Bozanić otkazima Antunu Šuljiću i Robertu Šreteru riješio se liberalnih urednika i učvrstio konzervativnu struju u Katoličkoj crkvi

Prvi na popisu je upravo Šuljić koji je posljednjih mjeseci u nekoliko navrata zastupao izrazito liberalna stajalištaPrvi na popisu je upravo Šuljić koji je posljednjih mjeseci u nekoliko navrata zastupao izrazito liberalna stajalištaKardinal Josip Bozanić smijenio je Antona Šuljića, ravnatelja Informativne katoličke agencije i ravnatelja Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije, jer je nezadovoljan njegovim liberalnim stajalištima. Iz istog razloga smijenjen je i ravnatelj i glavni urednik Hrvatskog katoličkog radija Robert Šreter, čiji je medij unutar HBK označen kao pretjerano moderan, doznaje Nacional iz vrha Katoličke crkve. Najnovije kadrovske promjene u crkvenim medijima osnažit će položaj kardinala Josipa Bozanića. Novi ravnatelj Katoličkog radija, ali i Tiskovnog ureda HBK, postao je Zvonimir Ančić, dosadašnji glasnogovornik zagrebačkog nadbiskupa. Ako je Šuljić povremeno i odstupao od službene politike na Kaptolu, poslije najnovijih promjena to se više neće dešavati.

acionalovi sugovornici, osobe na visokim položajima na zagrebačkom Kaptolu, tvrde da je Bozanić već duže vrijeme izložen zahtjevima crkvenih konzervativaca za promjenom u medijima čiji je vlasnik Crkva. Prvi na popisu je upravo Šuljić koji je posljednjih mjeseci u nekoliko navrata zastupao izrazito liberalna stajališta. Osim toga, njegovi poznanici tvrde da je sve teže uspijevao pomiriti vlastite stavove i zahtjeve crkvene hijerarhije. Tako je prije nekoliko mjeseci po službenom zahtjevu branio apsurdnu inicijativu biskupa Marka Culeja da se uskrati krizma učenicima koji su se u školama umjesto vjeronauka odlučili za etiku. Šuljić je pokušao opravdati biskupsku odluku, ali je kasnije u privatnom razgovoru priznao da mu je bilo teško braniti ovaj slučaj. Oni koji ga dobro poznaju smatraju ga izuzetno obrazovanim i tolerantnim svećenikom koji uvažava pravo na raznolikost. U svojim medijskim istupima, kao i kolumnama koje objavljuje u Večernjem listu, povremeno je zastupao liberalne teze koje se nisu sviđale članovima HBK. I Šuljić i Šreter su imali priličan broj oponenata u svojim redakcijama, što su njihovi protivnici dobro iskoristili.

Anton Šuljić je rođen 1955. u Novalji, a zaređen je 1981. u Vrbniku. Uz teologiju diplomirao je Njemački jezik i književnost i još za vrijeme studija počeo se baviti novinarstvom. Uređivao je razne crkvene listove i bio jedan od najbližih suradnika nadbiskupa Antuna Tamaruta, a onda ga je Bozanić pozvao u Zagreb i imenovao ravnateljem Informativne katoličke agencije. Na medijskom planu bila je to dobra odluka: Šuljić je mladolik, ima iskustva s medijima i ostavljao je kudikamo pozitivniji dojam od većine svećenika i biskupa. Za razliku od desničara, poput Mile Bogovića ili Marina Barišića, nikada nije direktno optuživao Europsku uniju i međunarodne institucije, i za razliku od mnogih u Crkvi, protivio se optuživati neistomišljenike da su komunisti.

Katolička crkva u Hrvatskoj spada među najkonzervativnije u Europi a njena rigidnost se pokazuje i u odnosu prema malobrojnim svećenicima koji drugačije razmišljaju, poput Ivana Grubišića koji je izložen uvredama drugih svećenika i časnih sestara.

Šuljić ne predstavlja opoziciju u crkvenim redovima, ali često odskače od tradicionalnih stajališta. Crkva mu je zamjerila pitanje Koliko je Sinoda bila nužna? koje je postavio u osvrtu na vatikanski skup u listopadu 2005. u Večernjem listu. Pritom se posebno usprotivio praksi prema kojoj se “kriminalci smiju pričestiti ako su se ispovjedili, a rastavljeni ne smiju”. Nekoliko mjeseci kasnije ponovno se bavio odnosom Crkve prema rastavljenim osobama i pohvalio nešto liberalnije najave pape Benedikta XVI u ovoj sferi. Dok Glas koncila zastupa desničarske položaje i iz tjedna u tjedan upozorava na opasnost od liberala i komunista, Šuljić je nakon Mesićeve kritike neoliberalne ekonomije pisao kako Crkva treba podržati Stipu Mesića. Mesić nije omiljen političar kod ovdašnjih svećenika, makar zagovarao politiku za kakvu se zalaže i Katolička crkva, pa je i ovaj tekst izazvao brojne kritike unutar Crkve. Upravo je Šuljić decidirano kritizirao Marka Perkovića -Thompsona i pjesmu Jasenovac i Gradiška Stara te upozorio da se pjesma koja hvali ustaške zločine ne može ni na koji način povezati s Katoličkom crkvom.

Kada je nedavno Tonči Trstenjak dao otkaz Dubravki Naumovski, prevoditeljici za gluhe, uz obrazloženje da je neprihvatljivo da u Religijskom programu HTV-a radi žena koja je rastavljena, jedini crkveni predstavnik koji ga je kritizirao bio je Šuljić. Pritom je dao da znanja da Trstenjak nije govorio istinu kada se pozvao na potporu Kaptola.
Stajališta se u crkvenim medijima vrlo često razlikuju. Dok je Šuljić napadao Thompsona, Glas koncila se obrušio na medije koji su kritizirali biskupe i njihovu potporu odluci Ante Gotovine da izrazi sućut obitelji Slobodana Miloševića. U svojim komentarima, Ivan Miklenić često piše kako su “hrvatski mediji u rukama slugu komunističkog režima” te optužuje novinare i urednike koji se nisu složili s presudom Predragu Matvejeviću kada ga je tužio Mile Pešorda, a njegovi tekstovi vrve floskulama kojima se upozorava na opasnost od crvenih reakcionara i liberalnih demokrata. Za razliku od Glasa koncila koji vodi Šuljić, IKA se u velikoj mjeri depolitizirala a sličnu tendenciju pokazivao je i Hrvatski katolički radio, čija je redakcija pokušala modernizirati program puštajući modernu glazbu i vijesti, međutim, to se nije svidjelo biskupima.

PROMJENE U MEDIJIMA

Utjecaj konzervativaca Nacionalovi sugovornici, osobe na visokim položajima na zagrebačkom Kaptolu, tvrde da je Bozanić već duže vrijeme izložen zahtjevima crkvenih konzervativaca za promjenom u medijima čiji je vlasnik Crkva. Novi glavni urednik Hrvatskog katoličkog radija je Anto Mikić, kojeg unutar crkvenih krugova opisuju kao osobu "za krpanje rupa", a nova glavna urednica IKE etablirana katolička novinarka Suzana ­Vrhovski.

>email to:Robert Bajrusi

Vezane vijesti

Sretan Uskrs ljudima dobre volje!

Sretan Uskrs ljudima dobre volje!

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je u uskrsnoj čestitki da je Krist Bog života, unatoč industriji smrti, da je Bog prijatelj… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika