Veljko BarbieriŽivi jedna prastara i okrutna priča u egipatskoj Knjizi svetih, nazvana Uništenje ljudi, koja opisuje kako se vrhovni bog Ra osvetio ljudskom rodu kad ga je prestao štovati. Na nagovor Izide, najmudrije od svih, poslao je na zemlju tada još divlju junicu, kasnije kad je poodrasla, svetu kravu, strašnu Hator, da se osveti nevjernim ljudima. "Moje svevidno oko, rekao je Ra, pođi i pogubi nevjernike!" Tada je odgovorila strašna boginja: "Tako mi Tebe, presveti gospodaru, meni je čast da ti opet podčinim ljude. Ali odgovori Ra ubojitoj junici: "Ja ću ih podčiniti, ti ih pogubi!" Hator je tada sišla među nevjernike, pa je rušeći i ubijajući sve pred sobom pogubila gotovo cijeli ljudski rod. Kad je uvidio da bi ljudima mogao doći kraj, prvi kralj bogova, najstariji vladar Gornjeg i Donjeg Egipta, naredi da uzavru pivo od datulja u golemom jezeru od prolivene ljudske krvi i potom ga prosu po preživjelim gradovima i poljima. Kad je gonjena svojim ubilačkim nagonom onamo stigla strašna junica, iznenadi se zemlji potopljenom pivom od ljudske krvi, no kako je bila žedna od napora, zadovoljno se napije, uvjerena da je izvršila svoju zadaću.

Ali Raovo krvavo pivo toliko ju je omamilo da nije među naplavinama razaznala preživjele ljude, nego je zaspala dubokim snom. Dok je tako dugo snivala, okupi se preostali ljudski rod i molitvama izmoli od silnog Ra oprost grijeha. I smiluje se Ra, pa je zahvaljujući njegovoj dobroti i Hatorinom pijanstvu i nezrelosti ljudska vrsta preživjela. Druga je priča podrijetlom iz stare Grčke, mlađa gotovo tisuću godina i pripovjeda kako je Zeus, u strahu da ga ne zatekne njegova žena Hera, svoju mladu ljubavnicu Iju pretvorio u prelijepu kravicu, tvrdeći da je nije obljubio nego da se samo zaželio mlijeka. No Heru nije bilo lako obmanuti. Poslala je na nesretnu Iju strašnog obada pred čijim nasrtajima mlada boginja pobjegne sve do Kolhide na obalama Crnog mora. Ondje joj se pred Kavkazom ispriječila stijena o koju je bio okovan Prometej i dobra se Ija sažali nad njegovom sudbinom, ponudivši mu gutljaj svog mladog mlijeka. Zauzvrat, okrijepljeni joj nesretnik posavjetuje da pobjegne u Egipat gdje će se osloboditi Herina obada i ponovo zadobiti lik krasotice. Posluša sirota Ija i uspije se nekako dokopati Egipta. Na obalama plodnog Nila rodila je Zeusu sina Epifaja, kojega su po Herodotu Egipćani nazvali Apis i prikazuju ga kao snažnog bika koji, kao i njegova majka Hator ili Ija, među rogovima nosi zlatni sunčev disk u čast vrhovnika Zeusa Ra. Nadalje, tvrdi otac povijesti, taj je Epifaj postao egipatski kralj, dok njegovu majku Iju i danas štuju kao Hator i iskazuju joj božanske počasti. Otad su Egipćani, podjednako kao i Grci, posebno uživali u junećem mesu, koje su cijenili više od meke teletine ili žilave govedine i brojni su zapisi u egipatskim hramovima ili grčkim epovima koji opisuju velike gozbe koje su znale uslijediti nakon obrednog žtvovanja ili važne pobjede izvojevane uz pomoć i u čast bogova. Dovoljno je samo pročitati koliko je u stara vremena junica i goveda znalo biti žrtvovano i pojedeno za velikih vjerskih svetkovina u Medinet Habuu, Luksoru, Tebi i Karnaku, ili se prisjetiti velike gozbe spartanskog kralja Menelaja u čast boga rata Aresa na kojoj su desetke junica ispekli na ražnju i gradelama. A sve te priče vežu tisućljeća. Otkad se strašna Hator pretvorila u krasoticu nesretnicu Iju, a njeno potomstvo u Menelajevo stado. Sve te junice i tisuće drugih goveda sve do danas izgaraju na istoj vatri, na nekom žrtveniku, ognjištu ili štednjaku, pred ustima koja se oblizuju, na zažarenom licu nekog svećenika, gladnog vjernika ili nestrpljivog oblapornika.

JUNEĆI ODREZAK U BIJELOM VINU

Istucite 4 odreska od junećeg buta, obrašnite ih s obje strane, pa ih pecite na 1 dl vrelog maslinova ulja u kojem ste rastopili 5 dag maslaca. Kad zazlate s obje strane, podlijte s 1 dl bijelog vina, poklopite tavu i pustite da se pirjaju na laganoj vatri dok ne omekšaju, a umak ugusti. Služite s kuhanom rižom.

LJUTI PIRJANAC OD JUNETINE

Oko 1 kg juneće mekači izrežite na ploške. Na 10 dag rastopljena maslaca zazlatite 2 sjeckane kapule, 10 dag reznog pršuta, pa dodajte meso da i ono uhvati zlatnu boju. Dodajte žličicu ljute paprike, 10 dag sjeckanih šampinjona, ljuti feferon i list lovora, pa pirjajte podlijevajući suhim bijelim vinom dok se sve ne prožme i ne omekša. Na kraju ulijte 1 dl slatkog vrhnja i sve promiješajte pa odmah služite.

>email to:Veljko Barbieric