Objavljeno u Nacionalu br. 547, 2006-05-08

Autor: Plamenko Cvitić

GRAD PROTIV TELEKOMUNIKACIJSKOG MONOPOLA

Zagreb postaje digitalni grad

Grad Zagreb kreće u izgradnju nove telekomunikacijske podzemne mreže koju će koristiti svi operatori i tako svakom kućanstvu ponuditi usluge bez spajanja namrežu T-Coma

'Sada kad smo liberalizirali telekom tržište, operatorima treba omogućiti da dođu do svih korisnika' kaže predsjednica zagrebačke skupštine Tatjana Holjevac'Sada kad smo liberalizirali telekom tržište, operatorima treba omogućiti da dođu do svih korisnika' kaže predsjednica zagrebačke skupštine Tatjana HoljevacAko se ostvari inicijativa predsjednice zagrebačke gradske skupštine Tatjane Holjevac, glavni hrvatski grad uskoro bi mogao u tehnološkom smislu postati grad 21. stoljeća. Najave o otpočinjanju projekta nazvanog "Digitalni grad" i osnivanje istoimene tvrtke koja bi bila u gradskom vlasništvu, a pod čijom bi se paskom izgradila potpuno nova digitalna komunikacijska mreža temeljena na optičkim vezama u svaki bi zagrebački stan dovela tehnologiju koja omogućava vrhunske telekomunikacijske usluge, omogućila razvitak novih i dosad nepoznatih servisa i omogućila daljnji razvitak telekomunikacijskog tržišta kroz alternativne operatore. Najveći dio Hrvatske, pa tako i Zagreb već godinama u najvećoj mjeri ovisi o mrežnoj infrastrukturi koju je postavio Hrvatski telekom. Tako je dugi niz godina godina trajala gradnja tzv. DTK sustava, odnosno distributivne telekomunikacijske kanalizacije, odnosno mreže podzemnih cijevi u kojima se nalaze optički i ostali kabeli nužni za telefoniju, internet i kabelsku televiziju. Najveće širenje DTK mreže napravljeno je u Zagrebu 1993., kad je u veći dio grada ispod najvažnijih zagrebačkih prometnica ugrađen sustav optičkih kablova, a financiranje cijelog projekta palo je na teret Grada. Ipak, ta mreža nije realizirala ideju da optičke veze dolaze do svakog zagrebačkog doma, tehnologija je ponegdje zastarjela, resursi su ograničeni a posljednjih se godina vodi i velika bitka oko pitanja kome DTK pripada, odnosno tko je njezin stvarni vlasnik. Naime, uprava T-HT-a već nekoliko godina tvrdi da je tajnim ugovorima Vlade i Deutsche Telekoma o prodaji te nekad državne tvrtke u paketu prodan i cijeli DTK sustav. S druge strane, čelnici zagrebačke gradske vlasti poriču istinitost te tvrdnje naglašavajući da treba točno razgraničiti što je točno prodano Deutsche Telekomu koji danas ima 51 posto dionica T-HT-a. Naime, sustav zagrebačkog DTK-a, odnosno telekomunikacijske kanalizacije može se podijeliti na dva segmenta: samu mrežu kablova, koju je za svoje potrebe godinama ugrađivala tadašnja državna tvrtka, ali i od podzemnog prostora kroz koji su svi ti kablovi povučeni.

Danas će čak i najveći oponenti T-HT-a izraziti slaganje s tvrdnjom da su položeni kablovi vlasništvo T-HT-a koji ih je i polagao u zemlju, no ističu da je samo zemljište kroz koje se ta mreža provlači još uvijek u gradskom vlasništvu. U tom smislu, predsjednica zagrebačke gradske skupštine Tatjana Holjevac proteklih se mjeseci angažirala na pitanju osnivanja gradske tvrtke Digitalni grad, koje bi uloga bila da kompanijama poput T-HT-a naplaćuje pravo služnosti, odnosno korištenja gradskog zemljišta, ali i da tim prikupljenim novcem financira izgradnju potpuno nove mreže koja bi omogućila tehnološki razvoj cijelog grada. "Zaostajanje Hrvatske u telekomunikacijskom smislu je veliko i to je potpuno neprihvatljivo. Mi se s ovim projektom želimo uključiti u ono što radi cijela Europa, Europska Unija već je donijela strategiju i upute za donošenje širokopojasnog interneta u gradove. Tehnološki razvoj telekomunikacija i informatike u svijetu je dosegnuo okvire da danas više ne možemo tolerirati klasičnu izgradnju u gradovima gdje je potrebno telekomunikacijama osigurati brze i jeftine veze svim građanima i tvrtkama. Veliki problem u našoj državi je da su cijene jako visoke i da građani moraju odvajati velika sredstva za telekomunikacijske usluge svih vrsta, a da pritom Hrvatska jako zaostaje u razvoju informatike, odnosno u razvoju informatike i interneta i širokopojasnog pristupa internetu, a to je baza za razvoj društva i gospodarstva, malog poduzetništva, a pogotovo za razvoj mladih stručnjaka koji danas mogu raditi u Zagrebu, a biti zaposleni u Silicon Valleyu.

To današnje telekomunikacijske mreže omogućavaju, pa se zalažem da i grad Zagreb to ima. Stoga smo po uzoru i saznanjima što rade ostali europski gradovi predložili da se u Zagrebu oformi jedna posebna tvrtka koja će se zvati Digitalni grad Zagreb, a vodit će izgradnju, razvoj i naplatu kablovske kanalizacije u Zagrebu, tzv. DTK, a isto tako i izgradnju optike u Zagrebu, s ciljem da građani dobiju jeftiniju uslugu, kvalitetniju i velike brzine prijenosa. U današnje vrijeme kad smo uveli liberalizaciju telekom tržišta u Hrvatsku, treba svim operatorima omogućiti da dođu do svih korisnika. To znači da gradovi trebaju biti nositelji izgradnje komunalne infrastrukture, jer je kablovska kanalizacija i neosvjetljeni kabel komunalna, a ne telekomunikacijska infrastruktura", objasnila je za Nacional Tatjana Holjevac. Smisao cijelog projekta vođen je idejom da se tijekom vremena i razvitkom tehnologija promijenila svijest građana o njihovim potrebama. Tako je, uz plin, vodu i struju danas u većini kućanstava televizija, telefonija i internet široko prihvaćena potreba, pa je logično da sustavi koji omogućavaju te servise postanu dio tzv. standardne komunalne infrastrukture.

Zato je u skupini koju predvodi Tatjana Holjevac zamišljeno da Digitalni grad ubrzo nakon osnivanja gradske tvrtke počne s izgradnjom potpuno nove magistralne mreže temeljene na polaganju optičkih kablova koji omogućavaju velike internetske brzine, prijenos televizijskog signala i telefoniju, a usporedno s time u projekt bi se uključivale i zagrebačke četvrti: u novijim gradskim naseljima projektanti bi trebali dodati izgradnju nove mreže u planove za izgradnju i bilo bi uključeno da se mreža optičkih kablova protegne do samog ulaza u novu zgradu, a nova bi mreža bila dovedena i u starija zagrebačka naselja. Ideju izgradnje nove, alternativne telekomunikacijske mreže u samom su startu prihvatili svi alternativni telekomunikacijski operatori koji, osim T-HT-a, posljednjih nekoliko godina građanima pružaju usluge fiksne telefonije, interneta ili kablovske televizije, poput Portusa, Optime, Vodatela i DCM kablovske televizije. Naime, otkako je hrvatsko telekomunikacijsko tržište u najvećoj mjeri liberalizirano, sve te tvrtke imaju slične probleme: ovisnost o infrastrukturi T-HT-a na čije se sustave moraju spajati čini ih nedovoljno konkurentnim na tržištu, a s druge strane njihove alternativne mreže, koje su izgradili polaganjem vlastitih kablova uglavnom povezuju velike korisnike i manjeg su opsega, pa je tako uobičajeno da alternativni operatori "pokrivaju" tek manji dio Zagreba, pa je tim slijedom i građanima onemogućeno da biraju usluge između nekoliko različitih operatora, već je izbor sužen na T-HT i alternativnog operatora koji se uspio probiti do određenog kvarta. Zbog toga ideja Digitalnog grada počiva na zamisli da novi sustav optičkih veza bude velikog kapaciteta, te da se svim operatorima mreža iznajmljuje na komercijalnoj osnovi. Tako bi bilo omogućeno da svaki operator može ponuditi svoje usluge i servise svakom zagrebačkom kućanstvu, što bi doprinijelo smanjivanju cijena telekom usluga, raznovrsnosti ponude i značilo bi praktičnu liberalizaciju telekom tržišta. "Mi za ideju Digitalnog grada znamo od samog njezina začetka, kad je gospođa Tatjana Holjevac to počela. Sviđa nam se mogućnost postavljanja infrastrukture koja bi bila za široku namjenu i omogućila drugim operatorima da pružaju različite usluge, koja bi bila dostupna u dijelovima grada koji možda baš i nisu komercijalno isplativi operatorima poput nas da postavljamo vlastitu infrastrukturu. Ideja Digitalnog grada je sasvim solidno zaživjela u nekim europskim gradovima i mi pozdravljamo mogućnost da se to dogodi i u Zagrebu.

S druge strane, moram napomenuti da Digitalni grad ne smije biti drugi monopol. Paralelno bi dobrodošla i paralelna infrastruktura kojom bi upravljali i sami operatori. Na taj način bi oni, ali i stanovnici Zagreba imali mogućnost izbora", kazao je za Nacional predsjednik uprave Vodatela Sebastijan Popović. On pritom dodaje: "Pozdravljamo inicijativu da se regulira digitalizacija grada, uključujući sve kablove, pa i one koji su gradski, i operatorski, od velikih kompanija ili ministarstava koji također imaju položene svoje kablove. Jednostavno je potrebno uvođenje reda, a Digitalni grad je svakako dobar korak za to. Svima nama je to u interesu, između ostalog i zbog nadzora nad tim kablovima, jer mi polažemo milijune eura u alternativnu infrastrukturu i drago nam je da nekome možemo platiti da ju čuva. Mi ionako sad moramo platiti neka osiguranja za to, a taj novac radije možemo usmjeriti u Digitalni grad koji će čuvati, a s druge strane i razvijati, pa će nam i osiguranje biti manje potrebno. Svaki ozbiljan operator ima neka sredstva za održavanje i nadzor sustava, ta sredstva bi se mogla usmjeriti prema Digitalnom gradu, jedino što pritom moramo paziti da potraživanja DG-a prema operatorima ne budu veća od tih alociranih sredstava za nadzor. Na taj način stvorit će se slobodno tržište. Tvrtka Digitalni grad bi mogla biti koordinator i organizator, ali s opreznošću da ne postoji gornja granica razvoja.

Digitalni grad nam mora omogućiti da polažemo kablove tamo gdje oni još ne namjeravaju i slično. Sve opcije moraju biti otvorene da se tržište ne usporava, a cijene najma moraju biti motivirajuće", kaže Popović. Slično smatra i predsjednik uprave Optima telekoma Roland Žuvanić: "Iako još nemamo sva saznanja o projektu Digitalni grad, inicijalno smo zainteresirani za njegovu realizaciju, jer bi to bio još jedan korak prema liberalizaciji telekom tržišta u Hrvatskoj." Budući da je zagrebačko gradsko poglavarstvo i gradska skupština, kojom predsjedava Tatjana Holjevac već donijelo odluke o osnivanju nove gradske tvrtke, posljednjih mjeseci očekivalo se da se tvrtka osnuje i počne s radom, no kako saznaje Nacional, projekt je trenutačno zaustavljen zbog intervencije iz Vlade: "Potpredsjednik Vlade Damir Polančec u razgovoru s čelnim ljudima Grada zahtijevao je da Zagreb još malo pričeka s realizacijom projekta, jer još nije riješena treća faza privatizacije Hrvatskog telekoma, koji još uvijek tvrdi da je zagrebačka DTK mreža u privatizaciji te tvrtke u paketu pripala baš njima, što nije točno", ističe Nacionalov izvor iz zagrebačkog gradskog poglavarstva. Da se T-HT posljednjih godina i mjeseci snažno opire projektu Digitalni grad, kojim bi se liberaliziralo tržište i dokinuo monopol te tvrtke u Zagrebu pokazuje i primjer tvrtke Vodatel, koja je u posljednjih godinu dana imala nekoliko sukoba s djelatnicima T-HT-a, od kojih su neki bili i na rubu fizičkog incidenta. Tako predsjednik uprave Vodatela Sebastijan Popović kaže: "Ako nema propisa kako se, gdje i na koji način to smije raditi, onda se moramo složiti da je sve poluilegalno. S druge strane, je li točno da se ne smije nešto što nije propisano da se ne smije? Svi dosad položeni kablovi, uključujući čitavu nacionalnu infrastrukturu položeni su na isti način. Ako netko tvrdi da je to bilo ilegalno ili poluilegalno - ja se slažem.

Ali ne treba razdvajati alternativne operatore od T-Coma, jer su na isti način isti ljudi polagali istu vrstu kablova u iste šahtove s istim papirima, odnosno bez njih u mnogim slučajevima. Nitko nema papire i nitko nije propisao način na koji će se polagati kablovi. Nekad si je T-Com umišljao da je zadužen za to propisivanje, pa su oni možda internim aktima to propisali. Ali i mi smo internim aktima propisali kako ćemo mi to raditi i mi imamo definirane procedure polaganja kablova i tako ih, u skladu s pravilima struke i polažemo. Smatram da ih polažemo jednako kao što ih polaže T-Com, odnosno kako ih je polagao zadnjih pedeset godina. I dapače, većinu naših kablova su polagali ljudi koji su ih polagali i za T-Com. Nema razloga da se naše polaganje kablova smatra ilegalnim, a T-Comovo legalnim. Kad smo krenuli polagati optičku infrastrukturu prije prošlog ljeta, T-Com je u početku dosta žestoko reagirao na to, i u nekim segmentima je bilo vrlo agresivno. Kasnije je i T-Com shvatio da je u jednakoj poziciji i da se takvo njegovo nastojanje da nas omete može shvatiti samo kao remećenje javnog reda i mira. Tako da zadnjih šest mjeseci nismo imali problema: mi radimo svoj posao, oni rade svoj. U Rijeci smo ujesen prošle godine pretrpjeli golemu štetu od njih i tražit ćemo naknadu putem suda. Ista stvar se mjesec dana ranije dogodila u Osijeku: i nakon toga smo prijavili krađu, a policija je izvršila očevid na skladištu T-Coma. T-Com je tužio nas, a sutkinja je u tjedan dana donijela odluku o zabrani pristupa Vodatelovim djelatnicima čitavoj TK infrastrukturi u regiji 5. Mi smo se, naravno, žalili na viši sud koji je ostao zapanjen odlukom te sutkinje i vratio je odluku, tako da smo na neki način uspjeli istjerati pravdu", zaključuje Popović. U svakom slučaju, projekt Digitalnog grada, koji bi građanima Zagreba omogućio najkvalitetniju povezanost i jeftinije servise poput neograničenog interneta, besplatne telefonije i velikog broja kanala kabelske televizije u sljedećih bi nekoliko tjedana mogao otpočeti s radom, a izgradnja nove mreže mogla bi biti gotova za nekoliko godina, kad bi apsolutno svi zagrebački domovi bili povezani najmodernijim optičkim kablovima.

>email to:Plamenko Cvitic

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika