Arhitekt i profesor na Arhitektonskom fakultetu zaslužan je za novi izgled jezera Bundek i Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba "Bundek je prvi novouređeni park u Zagrebu nakon pola stoljeća i nećemo stati na tom. Ovo nije protuteža Jarunu ili Maksimiru, ovo je početak projekta Zagreb na Savi. Za početak ćemo urediti cijeli prostor između mosta Mladosti i mosta Slobode“, govori zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nadzirući završne radove na uređenju jezera Bundek, koje će biti otvoreno koncertom Prljavog kazališta na dan grada Zagreba, 30. svibnja. Zagreb je jedan od rijetkih gradova smještenih na rijeci koji nemaju središte društvenog života uz obalu, nego im rijeka zapravo smeta. Većinu projekata koje u posljednje vrijeme propagira Bandić usmjerava na svoju opsesiju - napraviti Zagreb gradom na Savi, a ne gradom kojeg Sava razdvaja. Jedino mjesto na kojem su Zagrepčani u posljednje vrijeme mogli biti uz vodu je jezero Jarun, koje je postalo zagušeno kafićima i diskotekama te neprikladno za obiteljske izlete.

Taj nedostatak trebao bi ispraviti Bundek, jezero na desnoj obali Save dvadesetak puta manje od Jaruna koje je posljednja dva desetljeća potpuno izgubilo značaj izletišta. Naime, Bundek je nekoć bio prvo i najpopularnije zagrebačko kupalište. Nastao je 1955. godine kada je s tog prostora vađen šljunak za potrebe izgradnje pojedinih paviljona i prometnih površina Zagrebačkog velesajma. Kopalo se ispod razine podzemne vode čime je nastalo jezero dugačko oko 500 metara i najveće širine oko 200 metara. Iskopavanje šljunka nastavilo se do 1960. za potrebe izgradnje Mosta slobode. Kako se Bundek nalazi na vodonosniku, iskopanu rupu napunila je voda pa je ova šljunčara nakon prestanka iskapanja postala kupalište. Postupno je Bundek uređivan i dograđivan pa je sedamdesetih godina postao popularno rekreacijsko okupljalište. Promjenom morfoloških i hidroloških značajki Save početkom 80-tih godina koje su uzrokovale neodgovarajuće sanitarne uvjete na Bundeku, Sanitarna inspekcija Grada Zagreba zabranila je kupanje na tom jezeru. Od tog vremena Bundek postaje zapuštena džungla u srcu Zagreba koja je privlačila samo ribiče i zagrižene ljubitelje prirode. Iako je bio omiljeno mjesto za noćne zalaske mladih parova, zbog čega je Bundek nazvan glavnim poticajem zagrebačkog nataliteta, s vremenom su u park počeli zalaziti narkomani. Tijekom raščišćavanja parka, osim šprica i igala koje su ostale razbacane po svakom kutku, pronađeno je i nekoliko kostura, što dovoljno govori o tome u kakvu se zabit pretvorilo nekada omiljeno zagrebačko izletište. Upravo je od ovog mjesta Bandić odlučio započeti pretvaranje Zagreba u grad na rijeci. Od zapuštene džungle i legla narkomana, Bundek bi trebao postati obiteljsko izletište bez suvišnih ugostiteljskih objekata te kulturni centar i igralište za djecu. Krajobraznu studiju obnovljenog jezera Bundek izradilo je poduzeće Zrinjevac d.o.o. krajem 2005. godine. Bundek se sastoji se od dva jezera, od kojih će nakon završetka radova ono veće, istočno, služiti kao kupalište, a ono manje bit će rezervirano samo za ptice i ribe. Površina zapadnog dijela jezera je 28.000 m2 a površina istočnog dijela jezera 35.000 m2. U svojim čestim posjetima izvođačima radova Bandić postaje šef gradilišta.

"Ovu kućicu s plavim krovom hitno treba obložiti drvetom i promijeniti boju krova. Klupe odmaknite, a ovu zemlju odmah treba pograbljati i posaditi travu“, naređuje Bandić i gleda kako napraviti što više mjesta za posjetitelje koncerta Prljavog kazališta. On se nada da će na koncert doći 150.000 ljudi! Koncertom i otvorenjem obilježit će se završetak prve faze radova vrijedne oko 80 milijuna kuna, ako se uključe promjene u infrastrukturi oko parka. U drugoj fazi će se uz prisustvo građana u parku izgraditi jedini ugostiteljski objekt i klupe koje će tvoriti amfiteatar s plutajućom pozornicom. "Radovi na Bundeku obuhvaćaju veliku površinu od 30,11 hektara na kojem je uvedena komunalna infrastruktura. U radovima sudjeluje puno kooperanata, ali svejedno sam iznenađen što se sve ovo izgradilo tako brzo - u manje od godinu dana“, ističe arhitekt zaslužan za novi izgled Bundeka, profesor Ljubomir Miščević. Kaže da je najvažnije to što Bundek prvi puta ima rasvjetu, vodu i kanalizaciju, a riješena je i odvodnja otpadne vode iz tuševa koja neće ići u jezero niti će ugrožavati jedno od tri vodocrpilišta koja su tamo od 1988. Jaka mreža električne struje s 15 razvodnih ormarića ugrađena je za povremene priredbe koji će se ove godine održati na Bundeku, poput Floraarta, ali i za razne koncerte i druge manifestacije. Uz jezero je sagrađeno 10 kućica s muškim, ženskim i wc-om za invalide. "Napravljeni su od drveta a imaju i drveni paravan. Bit će ukrašeni biljkama penjačicama kako bi se što bolje uklopili u prostor", kaže Miščević. Osim što su preuređene okolne prometnice, sagrađeno je 130 parkirnih mjesta, od toga 25 za invalide. "Pri gradnji smo pazili na potrebe osoba s invalidnošću i smanjenom pokretljivošću. Stoga smo na južnoj strani velikog jezera predvidjeli rampu za pristup invalidima do jezera pod kutem od 5 stupnjeva“, govori Miščević.

Projekt je vođen idejom o Bundeku kao obiteljskom okupljalištu pa će uskoro biti dovršeno i 15 mjesta za roštilj. "Na svakom mjestu nalazit će se 4 roštilja, ukupno njih 60. Roštilji će se vjerojatno kontrolirano unajmljivati, a svaki će imati metalnu kantu i korisnici će ga morati sami očistiti.“ Navodno je Milan Bandić osobno odlučio da će zemlja oko instalacija s roštiljima biti popločena drvenim tlakavcima, kružnim dijelovima debla utisnutim u zemlju, a takav tip roštilja uskoro će biti ugrađen i na jezeru Jarun. "Ovi sadašnji na Jarunu nisu dobri, znalo je izbiti i pet požara dnevno zbog neočišćenih roštilja“, kaže Miščević. Obiteljsku notu Bundeka naglašavaju i dva velika igrališta. "Uz ulicu Bundek je dječje igralište za tinejdžere površine 5000 m2, jedino takvo u Hrvatskoj. Ima labirinte, zid za penjanje i druge igre prilagođene djeci te dobi. Igralište za manju djecu površine 4000 m2 je u sjevernozapadnoj zoni, jer je to mirniji dio i udaljeniji je od ceste.“ Na cijelom jezeru predviđen je samo jedan ugostiteljski sadržaj, a bit će smješten u kući koja će se izgraditi u drugoj fazi uređenja. "Radno je zovemo Sunčica i bit će to prva 'pasivna' kuća u Zagrebu.

To je kuća bez dimnjaka i s toplinskom izolacijom debelom 15 cm. Energiju će dobivati od sunca, a za grijanje će trošiti ekvivalent lož ulja, i to litru po metru kvadratnom godišnje." Površina Sunčice iznosit će 355m2, a površina je takva jer sve što se izgradi u parku smije imati najviše 500m2 bruto razvijene površine. Ostatak otpada na ribarske kućice, wc-instalacije i kapelicu koja će biti zatvorena i postati crkva. Sunčica će biti prizemna, imat će samo jedan šank i stubište koje će voditi na krov, koji će ujedno biti vidikovac. Unutar Sunčice će tvrtka Jarun, čijih će se 20 radnika brinuti o jezeru, imati ured za spašavanje na Bundeku, a oko jezera bit će tri tornja spasilačke službe. "Očekujemo da će se tamo izvan sezone kupanja održavati izložbe i škola u prirodi“, kaže profesor Miščević. Prva takva manifestacija bit će izložba cvijeća FloraArt, koja se nakon petnaest godina u Boćarskom domu seli na Bundek. Riječ je o međunarodnoj izložbi zbog koje je zasađeno čak 250.000 cvjetova isključivo hrvatske proizvodnje, od čega je 70 tisuća proizveo Zrinjevac. Za tu priredbu bit će postavljena četiri velika šatora: u jednom će se izlagati cvijeće a ostala tri rezervirana su za popratne manifestacije, predavanja, prodaju cvjećarskog pribora, alata i ostalih proizvoda za uzgoj cvijeća.

Oko velikog jezera bit će 15 mjesta s po 4 tuša, a jedno je mjesto predviđeno za lakši pristup osobama s invalidnošću ili otežanim kretanjem, dok će na malom jezeru biti zabranjeno kupanje. "Malo jezero, u kojem ćemo očuvati autohtone biljke i životinje, višeg je vodostaja od velikog jezera u kojem će se ljudi kupati. Ono će prirodno funkcionirati baš zbog te razlike. Jedino ispod novog mosta, gdje je kontakt između dva jezera, moramo pripaziti na zagađenje. Naime, vjetar može s velikog jezera donijeti masnoće i prljavštinu u malo jezero pa smo zbog toga postavili plutaču koja to sprječava. Ideja je da se između dva jezera postavi filter, samo moramo riješiti problem kretanja ribe između dva jezera. Na većem jezeru će nakon otvorenja početi brza izgradnja velikog gledališta, koje će ujedno biti i sunčalište. "Sastojat će se od klasičnih klupa i bit će amfiteatralnog oblika, a bina će biti ponton u vodi.

Za koncert Prljavog kazališta ponton ćemo staviti na drugi dio jezera kako bi stalo više ljudi, ali ubuduće će biti ispred amfiteatra u koji će stati oko 1500 ljudi, što je kapacitet dvorane Vatroslav Lisinski. Namjeravamo Jarun fest pretvoriti u Bundek fest, a kada se izgradi gledalište, ovdje će se održavati razni kulturni sadržaji, pa čak i ljetno kino. U sezoni kupanja ljudi će se moći sunčati na tim klupama." Upravo je pretvaranje Bundeka u kupalište bio najveći izazov graditeljima. Jezero je oko 20 puta manje od Jaruna i bilo je strahovito zapušteno, pa se praktički pretvorilo u divlji deponij. Najskuplji i najsloženiji dio projekta bilo je vađenje mulja. U jezero je kamionom dovezen brodić od 35 tona koji je naročitim sustavom ispumpavao mulj s dna. "Izvučeno je oko 16.000 tona ali i brdo limarije, štednjaka i ostalog smeća - prava ekološka katastrofa“, kaže Miščević objašnjavajući da vegetacija oko jezera i u jezeru svake godine proizvodi veliku količinu lišća koje se nakon razgradnje pretvara u mulj. Mulj se odlaže na dno jezera i postaje plodno tlo za barske biljke koje uspijevaju samo u dovoljno plitkoj vodi. Uređaj za vađenje mulja nizom mlazeva u usisnoj komori podiže mulj u suspenziju i pumpom ga kroz potisnu cijev izbacuje u kanalizaciju. Pomoću hidrociklona se iz muljne vode izdvajaju čestice pijeska promjera iznad 0,5 mm i vraćaju u jezero. Uređajem se, ovisno o količini mulja na dnu, uklanja do 2 m3 mulja na sat rada uređaja, što osjetno doprinosi poboljšanju kvalitete vode jezera. Najteže je bilo prvo čišćenje dna jezera nakon desetogodišnjeg taloženja mulja od biološke produkcije.>

80 milijuna kuna - 2 igrališta od 9000m2 (4000+5000) - 2 pozornice - 1 kapelica - 1 most - 60 roštilja - 15 tuševa - 10 zahoda - 100 klupa - 50 košara za smeće - 450 sadnica drveća - 2700 sadnica grmlja - 5 kilometara sipanih staza - 2000 m2 prodajnog prostora - 1700 m2 natkrivenog izložbenog prostora u 4 šatora

email to:Mario Duspara