Objavljeno u Nacionalu br. 555, 2006-07-03

Autor: Maroje Mihovilović

KATASTROFALAN POTEZ PALESTINSKIH RADIKALA

Otmica Izraelca rascijepila Hamas

Žestoka reakcija Izraela na otmicu 19-godišnjeg vojnika Gilada Shalita izazvala je produbljenje sukoba između umjerene domaće i radikalne emigrantske struje u pokretu Hamas, službeno vladajućoj palestinskoj stranci

Hamas je smatrao da će i sada - otmicom izraelskog vojnika - stisnuti Izrael da napravi ustupke, te ga tako poniziti i dobiti na popularnostiHamas je smatrao da će i sada - otmicom izraelskog vojnika - stisnuti Izrael da napravi ustupke, te ga tako poniziti i dobiti na popularnosti Radikalno krilo Hamasa napravilo je golemu stratešku grešku otevši 19-godišnjeg izraelskog vojnika Gilada Shalita na kontrolnoj točki nedaleko Gaze pretprošle nedjelje. Hamasovi radikali, koji posljednjih tjedana žele povećati napetosti s Izraelom pa su pokušali izvesti prvi samoubilački bombaški atentat na teritoriju Izraela i počeli ispaljivati rakete iz Gaze na ciljeve u Izraelu, procijenili su da će na taj način radikalizirati palestinsko društvo, ojačati svoju podršku među Palestincima a oslabiti podršku koju ima umjereni palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, te tako prevladati u unutrašnjem političkom sukobu koji je posljednjih mjeseci bjesnio unutar palestinskog političkog miljea. Pri tome su računali da će se Izrael libiti eskalirati sukob upravo zato da tako ne odmogne Abbasu a pomogne Hamasu. Računajući da će se sve razviti slično kao u prijašnjim situacijama, u kojima je Izrael bio jako popustljiv kad bi se neki izraelski vojnik našao u zatočeništvu neprijatelja te je pristajao na goleme ustupke kako bi ga oslobodio, Hamas je smatrao da će i sada - otmicom izraelskog vojnika - stisnuti Izrael da napravi ustupke, te ga tako poniziti i dobiti na popularnosti. No, u toj su se računici vođe Hamasa ponešto preračunali.

Naime, u svim dosadašnjim situacijama u kojima bi se neki izraelski vojnik našao u arapskom zarobljeništvu, okolnosti su bile bitno drukčije nego u ovom slučaju. Svaki puta bila je to posljedica neke izraelske agresivne akcije koja nije uspješno završila, nekog zračnog napada, komandoskog prepada, likvidacije od strane tajne službe nekog palestinskog vođe, pa su se u neprijateljskim rukama najčešće našli iskusni profesionalni vojnici, koji su sudjelovali u toj akciji, a za njihovo zarobljeništvo bili su odgovorniji izraelski komandanti koji su ih poslali u riskantnu misiju, nego oni koji su ih uhvatili. Ovdje je situacija bitno drukčija već i zbog samog identiteta otetog vojnika. On nije nikakav iskusni pilot, komandos ili agent Mossada, nego 19-godišnji gimnazijalac. Izraelski tisak cijelu ovu situaciju prikazuje ne kao neki vojni incident, nego gotovo kao kriminalnu otmicu djeteta, pa objavljuje i Shalitove dječje i obiteljske fotografije. Za Izrael je on oteto dijete, a ne oteti vojnik. U takvom raspoloženju, izraelska vlada mogla je bez ikakvih teškoća dobiti podršku javnosti za hitnu masovnu mobilizaciju vojske kako bi se Shalit što prije oslobodio, tim više što se vjeruje da ga otmičari čuvaju u uskom prostoru sada već čvrsto opkoljene južne Gaze. Izraelska vlada ovime je dobila ozbiljniji izgovor za veću akciju protiv Hamasa. Kako bi pokazao palestinskom stanovništvu da Hamas nije sposoban zaštiti ga, Izrael je to iskoristio da počne bombardiranje ciljeva u Gazi iz zraka i topova. Uništena je jedina termocentrala u Gazi pa 70 posto Gaze nema struje, što znači da mnogi nemaju ni vode.

Uništena su dva jedina mosta koja povezuju južnu i sjevernu Gazu, a sve je to bitno otežalo tamošnji svakodnevni život, gdje se osjeća i nestašica hrane. Izraelski premijer Ehud Olmert licemjerno tvrdi da cilj izraelske akcije nije bio otežati život običnih Palestinaca, ali to nije točno, jer je cilj bio upravo to - pokazati Palestincima kamo ih je dovela Hamasova ratoborna politika. Hamasovi vođe tvrde da je riječ o izraelskom ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva. U noćnom helikopterskom napadu uništen je i ured vođe Hamasa, palestinskog premijera Ismaila Haniye, čime je Izrael želio pokazati da se neće libiti likvidacije vodstva Hamasa ako dođe do daljnje eskalacije napetosti, a pogotovo ako Shalit bude likvidiran. Proteklih dana Izrael je uhitio šezdesetak visokih funkcionara Hamasa, među njima i dvadesetak članova palestinskog parlamenta i šest članova vlade. Najavljeno je da će im svima biti suđeno ako se Shalitu bilo što dogodi. Hamas se našao u neugodnoj situaciji i stoga što je međunarodna zajednica zatražila od njega da bez ikakvih uvjeta oslobodi Shalita, što je Hamas odbio. Izrael želi stvoriti situaciju u kojoj bi Hamas imao samo dvije vrlo neugodne alternative: ili da pusti Shalita bez ikakvih izraelskih ustupaka, što bi za Hamas bio neugodan politički poraz koji mu njegovi pristalice ne bi oprostili, ili da Shalita ubije, a tad bi Izrael vjerojatno poduzeo ono što najavljuje - uništenje Hamasove palestinske vlade a možda i samog Hamasa kao političke organizacije.

Ta neugodna dilema dovela je Hamas u tešku situaciju, pa je u njegovu vodstvu došlo do rascijepa. Onaj umjereniji dio vodstva, koji se nalazi na palestinskom području a koji je posljednjih tjedana davao do znanja da je čak spreman neizravno priznati Izrael te tako obnoviti mogućnost palestinsko-izraelskih mirovnih pregovora, sklon je u novonastaloj situaciji popuštanju. No, vođe Hamasa koji se nalaze u inozemstvu nisu tome sklone, smatraju da je u borbi za konačan cilj, a to je uništenje Izraela, sada nužno zaoštriti situaciju neovisno o neposrednim posljedicama i po Hamasovu vladu i po palestinsko stanovništvo, koje se treba ponovno žrtvovati za konačan cilj. Tvrdi se da upravo ti vođe iz inozemstva imaju kontrolu nad Hamasovom grupom koja je otela Shalita. Sve to, pak, ide Izraelu u korist, jer će on moći još energičnije provoditi svoju agresivnu jednostranu politiku odvajanja od Palestinaca i crtanje novih međusobnih granica na njihovu štetu. Izraelska tajna služba uvjerenja je da je napad na izraelsku kontrolnu točku nedaleko Gaze prošle nedjelje, tijekom kojeg je otet Gilad Shalit, izvršen po naređenju Khaleda Meshaala.

Riječ je o vođi Hamasa u izgnanstvu, koji je stacioniran u Damasku, predvodi militantni ogranak Hamasa a tom je akcijom, tvrdi izraelska tajna služba, želio spriječiti umjereniji dio Hamasa da postigne sporazum s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom o indirektnom priznanju Izraela. Istu je tezu iznio i zamjenik izraelskog premijera Shimon Peres u jednom intervjuu američkoj TV mreži CNN. On je optužio Meshaala i njegovu “malu grupu radikala”, kako ju je nazvao, da sada drže palestinski narod kao taoce svoje radikalne politike. Khaled Meshaal, kojeg Peres optužuje za akciju otmice, ima svaki mogući razlog da mrzi Izrael, već i zato što je jedva preživio atentat kojeg su ga na njega izvršili agenti izraelske tajne službe Mossad 1997. Meshaal od 2001. živi u Siriji, gdje je sada baziran Hamasov politički ured. Kad su Izraelci u ožujku 2004. ubili u Gazi zračnim napadom duhovnog i političkog vođu Hamasa, šeika Ahmeda Yassina, Meshaal je proglašen vođom Hamasa, ali je od početka bilo prilično upitno koliki je njegov stvarni autoritet nad organizacijom, s obzirom da se nalazi u inozemstvu. Tijekom vremena se situacija iskristalizirala, jer se ustanovilo da su veliki autoritet stekli oni vođe Hamasa koji su dijelili sudbinu palestinskog stanovništva, posebno u Gazi, ali je Meshaal zadržao ključan utjecaj na radikalne oružane strukture Hamasa. Stoga sada izraelski političari i mediji optužuju Meshaala da stoji iza ove akcije, pa su čak uputili i prijetnju da će ubiti Meshaala ako izraelski vojnik neće biti oslobođen. Izrael odgovornim za otmicu Shalita smatra ne samo Meshaala, nego i njegove sponzore, sirijsku državu.

To je Izrael pokazao na dramatičan način. Dva izraelska borbena aviona F-16 ušla su prošle srijede u sirijski zračni prostor nedaleko sjevernog lučkog grada Latakije i u niskom letu preletjela tamošnju ljetnu rezidenciju sirijskog predsjednika Bashera al-Assada, koji se u toj rezidenciji upravo nalazio. Bilo je to dosad najenergičnije izraelsko vojno upozorenje Siriji da je Izrael spreman i na vojnu akciju protiv nje ako ona ne prestane svoje, kako izraelska vlada kaže, “antiizraelske aktivnosti”. Najodgovorniji za sadašnju eskalaciju izraelsko-palestinskih napetosti, Khaled Meshaal, pod izravnom je kontrolom sirijske vojno-obavještajne službe, tvrdi Izrael. Izrael je uvjeren da je Sirija izravno odgovorna i za Shalitovu otmicu, te je ovom demonstracijom vojne sile nad Assadovom rezidencijom želio dati do znanja da je spreman i na obračun sa Sirijom ako ona ne iskoristi svoj utjecaj za oslobođenje vojnika. Izrael je već u više navrata vojno intervenirao protiv Sirije u raznim okolnostima raspletanja bliskoistočne krize, a te intervencije bile su vrlo raznolikog karaktera, od širokih ratnih operacija, preko pojedinačnih zračnih napada do operacija agenata izraelske obavještajne službe protiv palestinskih radikala na sirijskom tlu.

U ratnim okršajima 1967. i 1973. Sirija je oba puta loše prošla, pa Izrael i danas pod svojom kontrolom ima Golansku visoravan koja je nakon razgraničenja 1948. bila sirijski teritorij. No, Izrael i Sirija nisu ratovali samo direktno na međusobnoj granici, nego su bili i u dugačkoj vojnoj konfrontaciji na teritoriju Libanona, čije je velike dijelove Sirija okupirala nakon početka libanonskog građanskog rata 1975., te ih držala sve do prije godinu dana. Postojalo je i treće izraelsko-sirijsko bojište. Sirija je već desetljećima vrlo aktivna u pomaganju različitih palestinskih borbenih grupa koje se protive izraelsko-palestinskim mirovnim pregovorima te bilo kakvom rješenju bliskoistočne krize koje bi sadržavalo i priznanje Izraelu prava na postojanje.

Tako su sirijsku potporu uživali razni palestinski radikali, a u najnovije vrijeme je to organizacija Hamas. Upravo zato je Sirija 1999. dala dopuštenje da se vodstvo Hamasa u izgnanstvu, koje je bilo protjerano iz Jordana, smjesti u Damask. Hamas je danas najpopularnija palestinska politička organizacija, što su pokazali nedavni palestinski izbori. Najveći dio palestinskih građana podržava politiku Hamasa, koji je sada oformio i palestinsku vladu, pa tako Sirija, po mišljenju izraelske vlade, ima snažan mehanizam kojim može vršiti pritisak na Izrael. Zato Izrael cijelo ovo zaoštravanje u vezi otetog izraelskog vojnika Gilada Shalita vidi u širem međunarodnom kontekstu. OKVIR Izraelci u arapskim rukama Izrael je u raznim prethodnim prilikama bio spreman i na kompromise kad je riječ bila o oslobađanju njegovih ljudi iz arapskog zarobljeništva. Trojica izraelskih vojnika zarobljena su 1985. u Libanonu i nakon dugih pregovora Izrael je uspio isposlovati njihovo oslobađanje, ali je zauzvrat morao osloboditi 1150 palestinskih zarobljenika. Dva agenta izraelske tajne službe Mossad uhapšena su 1997. u Jordanu jer je loše krenula izraelska operacija likvidacije jednog visokog funkcionara Hamasa. Ta je akcija razbjesnila ondašnjeg jordanskog kralja Husseina jer je bila u potpunoj suprotnosti s izraelsko-jordanskim sporazumom kojim se Izrael obvezao da njegova obavještajna služba neće obavljati likvidacije palestinskih vođa na jordanskom tlu.

Za oslobađanje te dvojice agenata Hussein je tražio velike koncesije, pa je tadašnji izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio prisiljen iz zatvora pustiti dosta palestinskih zatočenika. Među ostalima je oslobodio i šeika Ahmeda Yassina, duhovnog vođu Hamasa. Yassin je smjesta po oslobođenju započeo energičnu agitaciju protiv Izraela i spretno ojačao unutrašnju koheziju Hamasa, pa je pod njegovim vodstvom kroz nekoliko godina Hamas postao ključni faktor palestinske politike, toliko opasan da je Izrael likvidirao Yassina u helikopterskom napadu 2004. Izrael je 2004. uspio isposlovati oslobađanje poslovnog čovjeka Elhanana Tannebauma, koji je bio otet u Kuvajtu i zarobljen u južnom Libanonu 2000. te se nalazio u rukama šijitske organizacije Hezbollah. Za njegovo oslobađanje Izrael je pustio 400 svojih zatvorenika, a uz Tannebauma, Hezbollah je predao Izraelu i tijela trojice izraelskih vojnika koji su poginuli u južnom Libanonu.>email to:Maroje Mihovilovic

Vezane vijesti

Ukinite blokadu Gaze

Ukinite blokadu Gaze

Pedeset međunarodnih nevladinih organizacija i agencija UN-a pozvalo je u četvrtak Izrael da ukine blokadu pojasa Gaze, u povodu 5. godišnjice… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika