Visoki dužnosnik Vlade i više posve neovisnih poslovnih izvora potvrdili su Nacionalu da se u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga već nekoliko dana odvija prava drama - tvrdi se da bi Vlada uskoro mogla Saboru predložiti smjenu Ive Šulente, ili bi on zbog velikih pritisaka mogao i sam odstupiti sa funkcije člana uprave Hanfe. Šulentu zasad neformalno smatraju odgovornim zato što je islandski Actavis kupujući uglavnom na zagrebačkoj burzi, samo u jednom danu stekao 10 posto dionica Plive. Štoviše, u nekim poslovnim, ali i političkim krugovima, Šulentu čak sumnjiče da je odao privilegirane informacije nekim financijskim krugovima, koji su na tomu dobro zaradili.

Do privilegiranih informacija o toj transakciji Šulenta je navodno došao zahvaljujući svom prijateljskom odnosu sa šefom Privredne banke Zagreb Božom Prkom. Prema tvrdnjama nekih poslovnih krugova, Prka se neformalno sastao sa Šulentom i Samodolom, te ih informirao da u PBZ stiže velik novac Actavisa za kupnju dionica Plive. Umjesto da reagira promptnom analizom tržišne situacije i spriječi iznenadnu kupovinu, Hanfa je nijemo promatrala Actavisov pokušaj neprijateljskog preuzimanja Plive, tvrde isti poslovni izvori.

Nacional je prošli tjedan od Ante Samodola zatražio komentar dramatičnih zbivanja u Hanfi, te ga zamolio da posebno odgovori hoće li doista doći do skore smjene ili samoinicijativnog odlaska Ive Šulente sa funkcije člana uprave Hanfe zaduženog za tržište vrijednosnim papirima. Samodol je u ponedjeljak Nacionalu poslao pismeni odgovor. U njemu nije komentirao što će se dogoditi sa Šulentom, ali je neizravno otkrio da se i osobno nalazi pod velikim pritiskom.

'Osobno se neću pozivati na zakonsku proceduru smjenjivanja ukoliko će moj odlazak pomoći uspješnom okončanju postupka preuzimanja društva Pliva dd. Neki teklići su nam prenosili poruke kako neke grupe važnih ljudi tvrde da znaju da smo ja i moji kolege potplaćeni upravo od jednog potencijalnog preuzimatelja. Moj osobni odgovor i odgovor mojih kolega takvoj poruci je sasvim neprimjeren za objavu u novinama', napisao je među ostalim Samodol Nacionalu.
Božo Prka, čelnik PBZ-a uvjerljivo je demantirao sve neformalne optužbe na račun njega, Samodola i Šulente.
'Nikada se nisam sastao sa Šulentom i Samodol, te ih informirao da u PBZ dolazi novac za kupnju Plivinih dionica. PBZ nije savjetnik Actavisa u ovoj transakciji, već su to svjetski financijski giganti HSBC i JP Morgan, a manjim dijelom u Hrvatskoj je to Qaestus fond kojim upravlja Borislav Škegro. PBZ je samo jedan od 10-ak domaćih investitora u taj fond. Novac za kupnju Plivinih dionica Actavis je na naše račune dostavio 4 dana nakon završetka transakcije. Dakle, nikakvog ranijeg polaganja novca nije bilo. Prvu informaciju o toj transakciji dobili smo 29. lipnja u 12:44 sati, kada je Actavis grupa dala nalog PBZ brokerima da objavi da želi kupiti dionice Plive po cijeni od 723 kune po komadu. Tada je došlo do trgovanja. Tek 5. srpnja swiftom je iz HSBC banke na naš račun u Deutsche banci stiglo je 125 milijuna eura. Deutsche banka taj je novac na račun PBZ-a proslijedila istog dana ujutro u 8:22 sati. Utoliko su posve deplasirane tvrdnje da sam čelnicima Hanfe odao privilegirane informacije. Nisam to imao potrebe činiti. Osim toga, mi smo privatna institucija koja radi u interesu svojih vlasnika. Da se mi nismo pojavili kao brokeri, netko drugi bi završio taj posao. Mi bismo tada prodali svoje dionice putem nekog drugoga', izjavio je Božo Prka za Nacional.

Nacional je dobio uvid u dokumente koji potvrđuju Prkine tvrdnje o naknadnom pristizanju novca u PBZ, točno onako kako Prka tvrdi. Krugovi bliski PBZ-u napominju da je ta banka taj dan prodala svega trećinu od prodanih dionica Plive - njih 628 tisuća od ukupno 1,8 milijuna dionica koliko je toga dana prodano. Isti krugovi napominju da je toga dana svoje dionice Plive prodala i Hrvatska poštanska banka HPB, te da nitko nije postavljao pitanje je li ona kao državna banka mogla dodatno zaraditi. Isto je napravio i Raiffeisen obvezni mirovinski fond. Zanimljivo je da je čelnik te banke Zdenko Adrović član nadzornog odbora Plive. Niti njega nitko nije sumnjičio zbog toga što je učinio, niti propitivao njegove namjere, tvrde u krugovima bliskim PBZ-u.

Sumnje da je Actavis nezakonito na zagrebačkoj burzi kupio 10-ak posto dionica Plive zabrinule su Vladu. Visoki dužnosnik Vlade za Nacional je o tomu rekao sljedeće:'Radi se o kompliciranom problemu i još uvijek se istražuje je li bilo nezakonitosti. Premijer Sanader oštro će reagirati budu li se otkrile bilo kakve neobičnosti oko tih transakcija, jer HDZ zagovara poštenu privatizaciju i transparentne procese. Predugo smo nosili stigmu odgovornosti za propuste u privatizaciji tijekom 90-ih da bi si sada opet dopustili bilo kakve nepravilnosti, koje bi mogli pripisati stranci. Premijer to sigurno neće dopustiti'.
Neki zbog neformalnih priča o sumnjivoj sprezi Prke, Samodola i Šulente tvrde da su one djelomično odraz i loših odnosa Prke i premijera Sanadera. Međutim, Prka je za Nacional demantirao da je u lošim odnosima sa Sanaderom.
'Sa premijerom Sanaderom sam osobno u dobrim odnosima. Podržavam njegovu politiku i napore da konsolidira državu. Ne mogu spriječiti nikoga da imputira da smo u sukobu. Međutim, to ostavljam na savjest onima koji to čine. Dijelim i poziciju Vlade oko epiloga prodaje Plive. Plivu bi trebao preuzeti ne samo onaj koji ponudi najvišu cijenu za njene dionice, već onaj koji će u Hrvatskoj povećati zaposlenost, produktivnost i dodatno ulagati u istraživanja. Zato treba pomno saslušati sve strane i tek potom odlučiti tko bi za Plivu trebao biti najkvalitetniji kandidat', kaže Božo Prka.
U nekim poslovnim krugovima tvrde da se prava bitka za Plivu zapravo vodi na londonskoj burzi, gdje domaća regulatorna tijela nemaju ovlasti, te gdje se trguje puno netransparentnije. Ondje se nalazi 65-70 posto dionica Plive. Kada se odbije udio Vlade od 18 posto, za preuzimanje na domaćoj burzi ostaje svega 17 posto dionica za preuzimanje. Zato neki tvrde da bi prava pozornost trebala biti usmjerena prema Londonu, jer će se sudbina Plive odrediti najvjerojatnije ondje iza kulisa nedostupnih hrvatskim vlastima.


Samodol o pritiscima na Hanfu

'Očito je da se neke tiskovine kao i neke interesne skupine uključuju u «komentiranje» postupanja Agencije pri tome se najmanje zadržavajući na zakonskim odredbama. Dakako, ovo je uvijek podržano «glasinama» koje su «provjerene». Najočitiji primjer je subotnje (8.06.2006.) pisanje Jutarnjeg lista koji postavlja pitanja Agenciji u ime i za račun djelomično pravnog opunomoćenika jednog potencijalnog preuzimatelja. Uz to dobiva na uvid i njihovo pismo Agenciji. Iz svega se može zaključiti kako se unaprijed sumnja u zakonsko i pravično postupanje Agencije i da je pritisak na Agenciju iniciran različitim interesima i namjerama i da se za pritiske ne biraju sredstva. Kako bilo, opet ističem članak 5. stavak 5. Zakona o tržištu vrijednosnih papira koji kaže: » Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao dovesti u pitanje njezinu samostalnost i neovisnost, a napose uporaba javnih ovlasti i sredstava javnog priopćavanja, te uopće javnog istupanja u namjeri da se utječe na rad Agencije» .


Pozadina drame u Hanfi

Opisanu dramu u Hanfi prouzročio je 29. lipnja Actavisov udar na burzi, koji se dogodio isti dan kada su Pliva i Barr imali zajedničku tiskovnu konferenciju na kojoj je ponuda Barra za Plivu predstavljena kao najpovoljnija. Večernji list prije nekoliko dana objavio je da je Privredna banka Zagreb glavni igrač Actavisa za pokušaj neprijateljskog preuzimanja Plive, te da su samo njeni brokeri u jednom danu zaradili 13 milijuna kuna. Na temelju tih aktivnosti i zbog povezanosti Actavisa i PBZ grupe, pojavile su se i sumnje da su neke članice PBZ grupe djelovale na temelju povlaštenih informacija. Sumnje je dodatno potkrijepio i Samodol, najavljujući da će neposrednim nadzorom utvrditi je li mirovinski fond PBZ Croatia propustio ostvariti veću dobit za svoje vlasnike prodajom svih svojih dionica Plive samo u jednom danu.
Hanfa sumnja da je mirovinski fond PBZ Crotia poslužio kao 'sredstvo posebne namjene', koje je po svemu sudeći pomoglo Actavisu u neprijateljskom preuzimanju Plive.
'Naglašavamo kako se mirovinski fond ne može ponašati kao sredstvo posebne namjene nikada pa niti onda kad su u pitanju slučajevi preuzimanja kao što je ovaj', izjavio je Samodol za Nacional.
Međutim, prema pisanju Večernjeg lista od subote, protiv Actavisova udara oštro se pobunio šef Plive Željko Čović, koji je zbog neobičnosti transakcije zatražio od Hanfe da suspendira trgovanje dionicama Plive. Navodno se zbog toga Čović oštro posvađao sa Antom Samodolom, čelnikom Hanfe. Dio poslovnih krugova tvrdi da to nije točno, a dio tvrdi da je Čović za svoj protest imao logično uporište.
Naime, Hanfa je koncem ožujka suspendirala trgovanje dionicama šibenske tvrtke TLM, čija je dionica nerealno visoko porasla. U kratkom razdoblju cijena dionice TLM-a porasla je sa 76 na 190 kuna, bez da je za to postojalo realno uporište. Zbog tih špekulacija, a neformalno se govorilo da je netko pokušao neprijateljski preuzeti kompaniju i usput oprati novac sumnjiva podrijetla, Hanfa je suspendirala trgovanje dionicama TLM-a. U obrazloženju Hanfe stajalo je da je Agencija 'ocijenila potrebnim poduzeti mjere zaštite sudionika na tržištu i samog tržišta, pri tome ne štiteći nikoga pojedinačno nego tržište u cjelini'. U slučaju Plive to se nije dogodilo, iako je to navodno osobno zatražio Željko Čović.
To je uskoro u Hanfi dovelo do drame, sa neizvjesnim epilogom. Moguće je da su ta zbivanja podijelila vodstvo Hanfe, što daje za naslutiti i pismeni odgovor Ante Samodola koji je Nacional objavio na svojoj internet stranici u prošli utorak. Samodol je tada Nacionalu otkrio da se obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje našao zbog Plive na udaru Hanfe. Hanfa će neposrednim nadzorom pokušati rekonstruirati zašto je mirovinski fond PBZ Croatia samo u jednom danu prodao sve dionice Plive po cijeni od 723 kune, te je li time oštetio članove fonda radi propuštene veće cijene. Poslovni krugovi s kojima je Nacional razgovarao tvrde da je Samodolova najava nadzora mirovinskog fonda PBZ Croatia zapravo razotkrila mogući razdor u Hanfi, ali svakako i njene evidentne slabosti.
'Postavlja se pitanje zašto su opće dopustili obveznom mirovinskom fondu PBZ Croatia da postane nečije sredstvo za posebne namjene, ako su mogli suspendirati trgovinu dionicama Plive. Naknadnom najavom nadzora u tom fondu zapravo su neizravno priznali da su pogriješili, ali i usput možda bez potrebe velik negativan publicitet usmjerili isključivo prema tom obveznom mirovinskom fondu. Iz toga se može zaključiti da je Samodol naknadno odlučio dići ruke od Šulente. U tom kontekstu njegova najava nadzora u PBZ Croatiji može se protumačiti kao pokušaj spašavanja njegove vlastite pozicije', izjavio je za Nacional jedan iskusni financijski stručnjak.

DIREKTOR BARRA PAUL BISARO: 'Ustrajat ćemo u bitki za Plivu'

Nacional: Na temelju čega zasnivate tvrdnje da Actavis ne poštuje hrvatske zakone u postupku natječaja za kupnju Plive, o čemu je u subotu pisao Jutarnji list, navodeći da ste se u tom povodu obratili Hanfi pismenim upozorenjem?

- Smatramo da su javne izjave Actavisa vezane uz njihov udjel u Plivi bile nekonzistentne i zbunjujuće. Najvažnija pitanja u tom kontekstu uključuju Actavisovu izjavu da ima više od 20% Plivinih dionica u vlasništvu, izravno ili putem opcijskih aranžmana, dok su u službenom podnesku prijavili samo izravno vlasništvo nad oko 10% dionica. Kako bismo osigurali da svi dioničari imaju potpune informacije, kontaktirali smo HANFA-u i zatražili pojašnjenje stvarnog vlasništva nad Plivom, posebice po pitanju opcijskih ugovora. Konkretno, zatražili smo HANFA-u da zatraži pojašnjenje od Actavisa vezano uz razliku u objavljenim podacima o kupljenim dionicama Plive, kao i da pojasni broj opcijskih ugovora, datum kada su nastali, njihovo zaključenje, te sukladnost s hrvatskim zakonom o stjecanju dionica i opcija, posebice jer se odnosi na objavu njihove namjere za preuzimanjem Plive. Želimo da se ovaj proces u potpunosti provodi u okvirima hrvatskog zakonodavstva i da se to primjenjuje na sve uključene strane jednako. Konačno, želimo da se kupnja Plive provede u skladu s odgovarajućim hrvatskim procedurama.

Nacional: Na što ste sve u svom pismenom obraćanju upozorili Hanfu i što vas je na to navelo? Zašto niste reagirali odmah nakon tih spornih događaja, već ste ipak čekali neko vrijeme?

- Našim dopisom HANFA-i zatražili smo da pojasni činjenično stanje i točnost Actavisove pozicije u Plivi, tj. Actavisovog vlasničkog udjela u Plivi. Nismo bili u mogućnosti reagirati prije nego što je Actavis javno izjavio da formalno posjeduje više od 10% Plive. Učinili smo to kada smo spoznali da je ta izjava u sukobu s izjavama Actavisa za medije o tome da u vlasništvu ima više od 20% dionica Plive. Kako bi se akvizicija PLIVE izvršila sukladno svim primjenjivim hrvatskim zakonskim propisima i na transparentan način, vjerujemo kako je svim dioničarima važno da u potpunosti razumiju kakav je vlasnički položaj Actavisa u Plivi te da HANFA utvrdi da je taj položaj stečen na odgovarajući način.

Nacional: Kako komentirate tvrdnje Roberta Wessmana da je Željko Čović pokrenuo svoju privatnu kampanju protiv Actavisa, te da otpočetka favorizira Barr?

- Nismo upoznati s ikakvom "privatnom kampanjom" gospodina Čovića. Važno je zabilježiti kako je Barrov jedini stav da se proces akvizicije Plive vodi na otvoren, pravičan i primjeren način. Vjerujemo da sinergije između Barra i Plive govore same za sebe te da će povezivanje kompanija stvoriti vrlo snažnog konkurenta u SAD-u i u Europi, gdje će sposobnosti i kapaciteti obje organizacije biti maksimizirane na tržištima na kojima kompanije imaju jaku poziciju. Jednom kad dioničari budu u potpunosti informirani o vrijednosti povezivanja Barra i Plive, na njima će biti da odluče tko je najbolji potencijalni partner za Plivu. Osim što smo dobili preporuku Nadzornog odbora Plive, nismo upoznati s niti sudjelujemo u ikakvim "privatnim" kampanjama i smatramo da se sve aktivnosti trebaju voditi na otvoren i primjereni način koji udovoljava svim hrvatskim zakonskim propisima.

Nacional: Kako komentirate upozorenje Hanfe Plivinu menedžmentu da se izlazi u javnost sa preuranjenim komentarima tijeka transakcije? Je li Hanfa u pravu kada tvrdi da ste zajedno s menedžmentom Plive odveć prerano organizirali tiskovnu konferenciju na kojoj ste se praktično ponašali kao da je transakcija gotova?

- Konferencija za medije je održana kako bi se svim Plivinim dioničarima i zainteresiranim stranama prenijela preporuka Plivinog nadzornog odbora o Barru kao potencijalnom partneru. Sa strane Barra nije postojala nikakva namjera ostaviti dojam da je postupak u bilo kojem pogledu završen. Umjesto toga, željeli smo da Plivini dioničari dobiju bolju sliku o Barru, te im dati neke informacije koje su, uvjereni smo, bile u okvirima hrvatskog zakona. Nismo vjerovali, niti smo na bilo koji način željeli insinuirati da je postupak na bilo koji način završen i jedino smo težili osigurati da svi dioničari saznaju o preporukama Nadzornog odbora pravovremeno te imaju dovoljno informacija o Barru i potencijalnim sinergijama između Barra i Plive kako bi mogli donijeti odluke o potencijalnoj akviziciji utemeljene na informacijama.

Nacional: Večernji list je prošli tjedan prenio vijest da je Čović neformalno optužio Hanfu da je trebala suspendirati trgovinu Plivinim dionicama, te da je zbog toga izbio oštar verbalni sukob njega i Samodola. Kako to komentirate i je li Hanfa trebala suspendirati trgovanje dionicama Plive u danu kada je Actavis krenuo u neprijateljsko preuzimanje?

- Nemamo što posebno reći o gore navedenom, osim da smatramo da se HANFA treba ponašati u skladu s hrvatskim zakonima te da se bilo kakav transfer dionica koji se tiče preuzimanja Plive treba odvijati u skladu s hrvatskim zakonima.

Nacional: Kako komentirate tvrdnje Ante Samodola, koji je Nacionalu u prošli ponedjeljak izjavio da će Hanfa neposrednim nadzorom pokušati rekonstruirati je li mirovinski fond PBZ Croatia propustio dodatno zaraditi na dionicama Plive, te smatrate li i vi, kao što to Samodol neizravno tvrdi, da je PBZ Croatia u tom slučaju poslužio kao sredstvo posebne namjene u korist Actavisa?

- Vjerujemo da bi vremenski slijed transakcije mogao potaći određena pitanja vezana uz sukladnost hrvatskom Zakonu o preuzimanju dioničkih društava. Stoga smatramo da bi HANFA trebala izvršiti reviziju ove transakcije i ukoliko su poduzete kakve neprimjerene radnje, iste bi trebalo javno objaviti.

Nacional: Je li bilo sličnih slučajnih slučajeva u SAD-u i kako su se u takvim situacijama ponašala američka regulatorna tijela?

- Ukoliko postoje tvrdnje o insajderskom trgovanju tijekom preuzimanja, naša regulatorna tijela i burza imaju raznolike pravne lijekove na raspolaganju uključujući (ali ne ograničavajući se na) obustavu trgovanja dionicom sve do završetka potpune istrage svake tvrdnje o neprimjerenom trgovanju. U SAD-u je na snazi i krivični progon za insajdersko trgovanje.

Nacional: Kada i kako ste prvi put stupili u kontakt sa Željkom Čovićem i kada ste zapravo odlučili uključiti se u borbu za preuzimanje Plive?
- Naš početni poslovni odnos s Plivom potječe iz zajedničkog ulaganja kojeg smo sklopili s njima 2005. godine vezano uz razvoj generičkog biofarmaceutskog proizvoda. U ožujku 2005. Barr je objavio da je sklopio ugovor s Plivom o razvoju, nabavi i marketingu za generički biofarmaceutski proizvod Granulocyte Colony Stimulating Factor (G-CSF). Tvrtke nastoje razviti i tražiti odobrenje za uvođenje proizvoda na tržište SAD-a i Kanade kao generičke verzije Amgenovog proizvoda NEUPOGEN(r) (filgrastim). Bili smo vrlo otvoreni u razgovorima o tom projektu, za koji vjerujemo da će pružiti značajne mogućnosti za obje organizacije. U tom smo razdoblju usko surađivali s brojnim zaposlenicima Plive i vjerujemo kako će naše dvije tvrtke imati veliku korist od povezivanja Plivinih visokokvalificiranih, obrazovanih, kreativnih i motiviranih zaposlenika sa zaposlenicima Barra. Obje naše tvrtke dijele uvjerenje kako visokokvalificirani i motivirani zaposlenici pružaju čvrste temelje na kojima se može graditi još uspješnije poslovanje. Kada je postalo jasno da Pliva javno traži potencijalne partnere i da je angažirala Deutsche Bank da je vodi u tim nastojanjima, Barr i njegovi savjetnici počeli su ispitivati moguću akviziciju, te su na temelju te revizije počeli raditi u cilju akvizicije pridržavajući se svih primjenjivih hrvatskih zakonskih propisa.

Nacional: U kakvim ste odnosima sa Željkom Čovićem?

- Vjerujemo da imamo primjereni poslovni odnos s Plivinim menadžerskim timom s obzirom na naše zajedničke tekuće aktivnosti koje proizlaze iz zajedničkog ulaganja u razvoj biofarmaceutskih proizvoda koje s Plivom traje od 2005. godine.

Nacional: Kako komentirate činjenicu da je Željko Čović bio izložen ozbiljnim prijetnjama uoči odluke nadzornog odbora Plive o najpovoljnijoj ponudi za preuzimanje kompanije?

- O tome nemamo nikakva izravna saznanja pa nismo ni u mogućnosti dati konkretniji komentar. I dok su oči globalne poslovne zajednice uprte u ovu transakciju, možemo se svakako nadati da će se ista provesti na uredan i transparentan način, u potpunosti u skladu s međunarodnim pravilima te hrvatskim Zakonom o preuzimanju dioničkih društava.

Nacional: Slažete li se s tvrdnjama Ljube Jurčića, koji je prošli tjedan u Nacionalu oštro kritizirao rad Plivina menedžmenta, tvrdeći među ostalim da je ključne promašaje menedžment vješto pretvarao u vlastite uspjehe, te da je Pliva zato od lovca postala lovina?

- Kontaktirali smo g. Ljubu Jurčića kako bismo ispravili njegove netočne izjave, prije svega one koje se odnose na sinergije koje će postojati između Barra i Plive. Kao prvo, postoji vrlo malo preklapanja u proizvodima. Drugo, preklapanja po pitanju tržišta gotovo i nema. Treće, potencijali Plive komplementarni su onima Barra pa očekujemo kako će se povezana tvrtka značajno okoristiti vještinama koje će Barr spojiti s vještinama Plivinog menadžmenta i ostalih zaposlenika. Naša je namjera u Zagrebu zadržati sjedište svih poslovanja u Europi. Također vjerujemo da će naša predanost ulaganju u Plivine mogućnosti i ljude, te povezivanju naših snaga u području istraživanja i razvoja rezultirati puno snažnijom organizacijom te boljim pozicioniranjem Plivinih poslovnih operacija u Europi za dugoročan rast i uspjeh.
Pliva je vrlo poželjan partner. Povezivanje s Plivom stvorit će treću najveću generičku farmaceutsku tvrtku u svijetu što govori o kvaliteti tvrtke, ali i njezina menadžmenta.

Nacional: Mislite li da će Actavis odgovoriti na vašu posljednju ponudu za Plivu i namjeravate li ustrajati u borbi za Plivu do kraja?

- Predani smo uspješnom zaključivanju preuzimanja Plive. Prošli tjedan je naš Upravni odbor potvrdio spomenutu predanost transakciji. Ponovno smo izrazili uvjerenje da će Barr i Pliva zajedno stvoriti vrlo moćnu tvrtku koja će maksimizirati individualne mogućnosti obje organizacije, posebice marketinške i proizvodne vještine te vještine istraživanja i razvoja koje svaki od partnera ima u svojim zemljopisnim područjima - Barr u SAD-u, a Pliva u Europi. Vjerujemo da postoji vrlo malo preklapanja u slučaju naših dviju tvrtki u područjima proizvoda, proizvodnje i prodaje, te ne samo da će Plivine mogućnosti u Europi biti ključne za uspjeh pothvata, već i da će rezultirajuće sinergije, umjesto da budu jednokratne aktivnosti za rezanje troškova, uključivati ulaganje i rast Plivinih postrojenja i zaposlenika u Europi. Barr je u potpunosti predan ovom procesu; smatramo da je to najbolje rješenje za Plivine dioničare i zaposlenike, te građane Hrvatske. Odlučni smo ustrajati na preuzimanju Plive, u skladu sa svim relevantnim hrvatskim propisima, sve do trenutka zaključenja transakcije u korist Barra.

>email to:Berislav Jelinic