Objavljeno u Nacionalu br. 557, 2006-07-17

Autor: Nina Ožegović

NOVA PULSKA ATRAKCIJA

Rusanova staklena palača za 1.000.000

ANDRIJA RUSAN, proslavljeni hrvatski arhitekt, na Verudeli pokraj Pule završio je futuristički građevinski projekt od recikliranog stakla, aluminija i čelika za poznatog dizajnera svjetla Deana Skiru

Graditeljska inovacija u RH Andrija Rusan je futurističku kuću 'Lumenart' dizajnirao za Deana Skiru, pulskog dizajnera svjetlaGraditeljska inovacija u RH Andrija Rusan je futurističku kuću 'Lumenart' dizajnirao za Deana Skiru, pulskog dizajnera svjetla "Kuća 'Lumenart' zamišljena je kao nova atrakcija Pule koja bi svojom neobičnom arhitekturom, ‘slomljenom’ fasadom od recikliranog stakla kakvu još nitko nije realizirao u Hrvatskoj te magičnim svjetlosnim instalacijama trebala postati najbolja reklama za firmu”, rekao je 49-godišnji Andrija Rusan, jedan od najpoznatijih hrvatskih arhitekata te osnivač i urednik časopisa za arhitekturu i stanovanje Oris, koji je na Verudeli pokraj Pule upravo završio atraktivan, futuristički projekt od 660 četvornih metara, vrijedan milijun eura. Kuću je projektirao za Deana Skiru, poznatog pulskog dizajnera svjetla s dvostrukim državljanstvom, hrvatskim i američkim, koji se školovao na čuvenom njujorškom Fashion Institute of Technology. U minimalistički uređenoj palači smješteno je sjedište njegove firme Lumenart, a kompletan gotovo posve bijeli interijer, od namještaja do svjetlosnog ugođaja, dizajnirao je sam Skira. Budući da je logo Lumenarta crvene boje, ponegdje se nazire tanki tračak crvenog svjetlosnog snopa ili crvena, stolna svjetiljka.

U prizemlju je projektantski ured u kojem radi desetak ljudi, na zidovima su veliki LCD ekrani, na bijelim stolovima hiperosjetljive tipkovnice a nigdje se ne vide kompjutorske žice. Pregradni zidovi su stakleni, vlada minimalizam, jednostavnost i čistoća linija, sve je digitalizirano a boja svjetlosti mijenja se na minijaturnim kontrolnim pločama, a s njom i cjelokupna atmosfera. Pozornost najviše privlače izduženi prozori različitih dimenzija i oblika te dugačak bijeli stol u blagovaonici na kojem su utisnute mudre izjave velikih ljudi epohe. Na katu će biti izložbeni salon i dvorana za edukaciju, “čudo svjetlosne tehnologije”, u kojem će biti smješteni ogledni primjerci svjetski poznatih proizvođača rasvjete, poput Guccinija, a u podrumu prodajni salon. To neobično, bijelo zdanje već mjesecima intrigira lokalnu javnost, dijelom i zbog dvije građevinske dozvole - jedne za kuću i druge za fasadu, a upravo su u tijeku završni radovi na vanjskim svjetlosnim instalacijama. “Kad sve bude gotovo, atmosfera oko kuće bit će čarobna, a noću će izgledati kao da lebdi pola metra iznad zemlje”, kaže Skira koji u dizajniranju rasvjete izbjegava vidljive svjetiljke tako da se nigdje na fasadi ili tlu oko kuće ne vide rasvjetna tijela. “Ta ‘slomljena’ fasada bit će izvor svjetla.” Rusan je na hrvatskoj arhitektonskoj sceni više od 20 godina a ovim projektom ponovno je potvrdio svoju sklonost neobičnim, skulpturalnim formama i originalnim detaljima koji često odskaču od poznate “zagrebačke škole arhitekture”.

No, široj je javnosti najpoznatiji po realizacijama interijera uglednih zagrebačkih kavana i restorana, primjerice "Lisinski" i "A.G. Matoš" na Trgu bana Jelačića, uredio je pet interijera Bank Austrije, svečanu dvoranu u Predsjedničkim dvorima, adaptirao malu dvoranu "Lisinski" te niz poslovnih zgrada. Dosad je napravio desetak obiteljskih kuća koje su ga promovirale kao vrlo originalnog autora, sklonog potpunom dizajnu - Rusan često sam dizajnira stolce, kvake, vaze i druge detalje. Dean Skira (44) strasno prati novitete u arhitekturi i dizajnu te je sklon neobičnim i drukčijim projektima. Preferira čiste oblike i minimalizam, a ne voli pretjerane detalje i dekoracije. U Hrvatskoj je realizirao više od stotinu svjetlosnih projekata, među kojima se ističu luksuzni hoteli Argentina u Dubrovniku, Croatia u Cavtatu i Eden u Rovinju, Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović u Zagrebu i Čateške toplice, te brojni poslovni prostori, privatne kuće i banke. Ideja o neobičnoj “slomljenoj” fasadi palače "Lumenart" nastala je na palubi broda tijekom zajedničke plovidbe. Rusan je u jednom trenutku povukao na papiru tri brza poteza olovkom kojima je slomljena krovna linija - horizontalno i vertikalno. Obojica su odmah znali da su pronašli rješenje - fasada će biti dominantna za imidž firme i istodobno odlična termoizolacija, a kasnije su razradili nacrte do najsitnijih detalja. “Čak smo pazili na razliku u lomu sunčevih zraka ljeti i zimi pa smo zato fasadne panele oko prozora pričvršćivali pod određenim kutom koji suncu ljeti omogućava da ne prodire direktno u prostoriju, a zimi mu olakšava ulazak”, kaže Skira.

“Da bismo dobili ovu neobičnu formu, prvo smo morali dizajnirati čeličnu konstrukciju koju smo objesili na klasičnu ciglu. Preko nje smo postavili aluminijsku konstrukciju na koju smo montirali fasadne panele napravljene od dvostruko armiranog, recikliranog stakla. Panele smo kasnije prežbukali sa četiri sloja specijalne žbuke.” "Moje kuće su mali, suvremeni dvorci sa stilom", objasnio je Rusan svoj pogled na arhitekturu. “No, to nisu razmetljive i kičaste građevine nego prostrane i luksuzno uređene kuće projektirane baš za određenu obitelj i njezine potrebe. Nikad se besramno ne razbacujem kvadraturom nego klijentu nastojim pružiti maksimalan komfor, udobnost i visoki tehnološki standard, a najvažnije mi je da postignem toplinu i prisnost starih kuća. Uz to nudimo kompletnu uslugu, od uređenja okoliša, preko bazena i fitness centra do dizajniranja namještaja, stolaca i kvaka na vratima, a u nekim slučajevima čak biramo parkete, tepihe, slike i posuđe.” Klijenti Andrije Rusana vrlo su specifični, to su ljudi koji na gradnju stambene kuće ne gledaju inženjerskim očima nego kao na dio života. “Dobre arhitekture nema bez dobrog investitora, koji se nekad zvao mecena, i bez dobre izvedbe, znači, izvođača”, kaže Rusan. “Dobar investitor nije nužno bogataš, ali mora razumjeti arhitekturu i uspostaviti s arhitektom dobru suradnju. Mi u studiju Desar imamo puno skromnih projekata koji su izgrađeni s malo novca, ali su arhitektonski jako atraktivni, jednako kao i neki luksuzni, skupi projekti. Na te smo projekte posebno ponosni.” “Izazov mi je veći što je zadatak neobičniji i zahtjevniji, a najteže se snalazim u zadacima ‘na ledini’, odnosno, onima bez konteksta”, nastavio je Rusan. “Bolje funkcioniram a rezultat je kreativniji kad moram riješiti neki problem, primjerice, investitor kuće 'K' tražio je da primijenim program zdravog življenja, svoju kuću morao sam smjestiti na vrlo uskoj, dugoj parceli koja je diktirala oblik i interijer, za Lumenart sam morao u kratkom vremenskom razdoblju izmisliti nešto originalno, kod projekta za kuću 'P' na Pantovčaku morao sam se boriti s vrlo strmim nagibom zemljišta.”

Rusan je za kuću “K” dobio 1997. priznanje Udruženja hrvatskih arhitekata “Drago Galić” a kuća od 250 kvadrata ubrzo je postala ogledni primjer drukčije gradnje, svojevrsni manifest njegova rada. Ima skulpturalni oblik te objedinjuje tradiciju i suvremenu tehnologiju. “Na izričitu želju vlasnika dizajnirao sam je po principima feng shuija”, objasnio je Rusan dodavši da su prije izrade projekta morali pročitati mnogo literature o principima zdravog življenja, osobito s početka prošlog stoljeća. “Iznad zemlje je u potpunosti izgrađena od prirodnih materijala, bez betona i željeza, tako da su stropovi drveni a izolacije izrađene od pluta.” Kao primjer udobne obiteljske kuće Rusan navodi i svoj troetažni dom u donjogradskoj četvrti u kojem živi sa suprugom Jasminkom, također arhitekticom, i tri kćeri. Kuća je izgrađena u dvorištu, na uskoj i dugoj parceli, među zgradama gdje prevladava jugendstil i klasicizam Lubinskog, Kovačića i drugih poznatih arhitekata. “Kuća je široka samo 5,5 i dugačka 16,5 metara, ima 237 kvadrata te je izgrađena od prepečene cigle treće klase kakvu je koristio i Planić”, kaže. “U interijerima prevladava bijela boja a od neobičnijih detalja svakako moram spomenuti stropove i pregrade od staklene cigle, zatim razlike u visini podova koje negdje iznose i jedan metar, te kolekciju od 30 različitih stolaca, od Plečnikovih, Planićevih i Bernardijevih do mojih vlastitih proizvoda.”

Rusan upravo preuređuje staru kuriju Zorkovac u blizini Karlovca, za obitelj Kamenski, koja će služiti i u reprezentativne svrhe tvrtke Kamgrad. U adaptaciji kurije, kaže Rusan, veliku su pažnju posvetili očuvanju originalnog zdanja, njegova šarma i ljepote pa se u novom projektu, koji višestruko nadmašuje prvobitnu kvadraturu kuće, veliki dio nalazi ispod zemlje. U drugoj fazi trebao bi se izgraditi i mali, ekskluzivni kongresno-hotelski centar koji ne bi ugrožavao jedinstvenost stare građevine. Rusan je iznimno ponosan što je uspio sklopiti ekskluzivni ugovor sa švicarskim arhitektom Peterom Zumhtorom, jednim od trenutačno najznačajanijih na svijetu, koji će za obitelj Kamenski projektirati kapelicu. “Kurija će s tom kapelicom dobiti na važnosti i ugledu, jer će arhitekti na proputovanju Hrvatskom sigurno željeti vidjeti i Zumhtorovu kapelicu”, kaže Rusan. Rusan često radi i interijere a jedan od najluksuznijih svakako je stan “Vlahović” smješten u ekskluzivnom dijelu Moskve, odmah pokraj Bijelog doma. “Dizajn interijera rezultat je apsolutne slobode koju nam je dao investitor i najkvalitetnijih materijala, primjerice, mramora, granita, alabasternih stijena, pregradnih akvarija i specijalno dizajniranog namještaja”, kaže Rusan koji taj interijer smatra jednim od vrhunaca svog rada i prototipom “estetskog i funkcionalnog obiteljskog doma”.

Inače, Stefano Vlahović je po ocu podrijetlom s Hvara a već godinama s obitelji živi u Moskvi gdje je postao jedan od najvećih ruskih proizvođača hrane od piletine i počasni konzul u Kalinjingradu. Rusan za njega adaptira i znamenitu Palaču "Hektorović" na Hvaru, izgrađenu potkraj 15. stoljeća u cvjetnogotičkom stilu, koja je bila i u posjedu njegove obitelji. Na Pantovčaku završava kuću “P”, monumentalno djelo neobičnih linija i boja koje je projektirao za imućniju obitelj. I ta kuća dizajnom i glamuroznošću odskače od “zagrebačke škole arhitekture”, a prema Rusanovim riječima, plod je mašte i suradnje s investitorom. U tijeku je i rad na kući “F” koja svojom organičkom formom dokazuje slobodu investitora i dizajna. Rusan je objasnio da nije u potpunosti napustio “zagrebačku školu arhitekture”, ali u svom radu ne voli se opterećivati školama i trendovima. Njegov uzor je veliki hrvatski arhitekt Stjepan Planić. “To ne znači da precrtavam njegove kuće, nego sam usvojio načelo slobode u njegovom pristupu arhitekturi, a posebno me inspirira prepečena, otpadna cigla koju je Planić koristio još prije 70 godina”, kaže i zaključuje da ga osim slobode u pristupu najviše raduje opušten kontakt s investitorom s kojim “uvijek nastoji uspostaviti odnos povjerenja”.

Graditeljska inovacija u RH Andrija Rusan je futurističku kuću "Lumenart" dizajnirao za Deana Skiru, pulskog dizajnera svjetla. On je pak sam dizajnirao interijer, od namještaja do sofisticiranih svjetlosnih instalacija koje noću stvaraju iluziju da građevina lebdi pola metra iznad zemlje. U kući je smješteno sjedište firme Lumenart, a zamišljena je kao reklama za firmu, kao što je uobičajeno u svijetu. Kuća već mjesecima plijeni pozornost lokalne javnosti, osobito zbog neobične "slomljene" fasade koja je napravljena od recikliranog stakla. Kuća je i arhitektonski iznimno vrijedna jer je taj postupak prvi puta korišten u Hrvatskoj. Stan 'Vlahović' u srcu Moskve Rusan je dizajnirao interijer stana Stefana Vlahovića, biznismena hvarskih korijena i jednog od najvećih ruskih proizvođača hrane od piletine, u kojem je sve izrađeno od skupocjenih materijala.>email to:Nina Ozegovic

Vezane vijesti

Maurovićevi komunisti

Maurovićevi komunisti

Bilo je to 1935., dok još nije ni bilo riječi strip, nego se taj novi medij nazivao roman u slikama i novinarski film. Nakon velikog uspjeha prvog… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika