Robert Wessman, čelnik islandskog Actavisa Čelnici islandskog Actavisa, tvrtke koja je uz američki Barr Pharmaceuticals jedan od najizglednijih kandidata za kupnju Plive, demantirali su za Nacional da će u slučaju kupnje Plive zatvoriti nekoliko njezinih proizvodnih pogona i smanjiti broj zaposlenih u Hrvatskoj. Oni su taj demanti dostavili Nacionalu nakon što su bili zamoljeni komentirati neka stajališta koje je Robert Wessman, čelnik islandskog Actavisa, prošlog tjedna iznio u razgovorima s inozemnim konzultantima i investitorima.

Bez dodatnih pojašnjenja Actavisa, ta su stajališta mogla zabrinuti zaposlenike Plive i otvoriti pitanje jesu li čelnici Actavisa bili iskreni kad su javno tvrdili da će nakon kupnje Plive povećati zaposlenost i proizvodnju u Hrvatskoj. Čelnici Actavisa demantirali su izvješće Deborah Knobelman, glavne farmaceutske analitičarke američke konzultantske kuće Piper Jaffray, koja je 19. srpnja za korisnike usluga svoje tvrtke napisala što se događa u procesu preuzimanja Plive te što se može očekivati u sljedećih nekoliko tjedana. Ona je u tom izvješću izjavila da je proteklih dana razgovarala s predstavnicima Actavisa o njihovoj ponudi za Plivu te doznala zašto je za njih važno preuzimanje Plive. Kao najvažnije što je doznala u razgovoru s predstavnicima Actavisa izdvojila je sljedeće: “Actavis tvrdi da menadžment Plive ima dugu povijest u iznevjeravanju očekivanja investitora, a da je Actavis uspješan u restrukturiranju i vraćanju njihovih akvizicija na pravi put. Actavis namjerava smijeniti menadžment Plive, a zbog nekih preklapanja u EU zatvorit će nekoliko ureda i najmanje 2-3 proizvodna pogona.”

Piper Jaffray je konzultantska kuća sa sjedištem u Minneapolisu, osnovana je po zakonima Engleske i Walesa, članica je burze u New Yorku i Londonske burze, a ovo je izvješće napravila služeći se izvorima za koje vjeruje da su pouzdani. Izvješća poput ovoga nisu dostupna besplatno a poslovnim ljudima i investitorima služe kao putokaz za investiranje ili donošenje poslovnih odluka. U pratećem dijelu izvješća, Piper Jaffray navodi da je poslovno povezan s američkim Barrom u transakcijama koje nemaju veze s kupnjom Plive. Halldor Kristmannsson, potpredsjednik Actavisa zadužen za korporativne komunikacije, reagirao je na tvrdnje koje se spominju u izvješću Piper Jaffraya: “Više smo puta javno izjavili da je ovo značajna prilika za zaposlenike Plive, uključujući njezin menadžment, da imaju krucijalnu ulogu u budućoj kompaniji. Nikome nismo rekli da namjeravamo ukloniti menadžment Plive, pa ni analitičarki Piper Jaffraya. Izjavili smo da postoji mogućnost realizacije sinergije nakon kupnje, i to kroz konsolidaciju prodaje, marketinške operacije i proizvodnju, o čemu smo i razgovarali s tom analitičarkom. Ne namjeravamo premjestiti proizvodnju iz Hrvatske. Naprotiv, u Hrvatskoj namjeravamo otvoriti nova radna mjesta.

Analitičari mogu izvlačiti svoje zaključke, ali ovo je to što smo mi rekli.” Robert Wessman, čelnik Actavisa, je dan nakon objave izvještaja Piper Jaffraya sudjelovao u telefonskoj konferenciji Canadian Imperial Bank of Commerce (CIBC). Konferencija je trajala 40-ak minuta i na njoj je Wessman poslovnim ljudima rekao što bi za Actavis značila kupnja Plive. Među ostalim, Wessman je izjavio: “Imamo sinergiju u istraživanju i razvoju te preklapanja u prodaji, jer bi postojali dvostruki uredi koji bi rukovodili prodajom i lokalni faktori, gdje možemo ojačati prodaju, ali nakon što ujedinimo snage, nećemo trebati toliko zaposlenika. Morat ćemo smanjiti broj ljudi, ali mi smo to već radili nakon brojnih prijašnjih akvizicija. Kada smo ujedinjavali snage s Alpharmom prošle godine, imali smo neka preklapanja u Švedskoj i Danskoj. Ondje smo zatvorili neke urede Actavisa, a ne Alpharme, jer je ona u Skandinaviji bila jača od nas. Zapravo je ključni tim Alpharme preuzeo posao, tako da smo posve usredotočeni na to da najbolji tim pronađe pravi tim za posao. Dakle, to ne znači da će se smanjenje uposlenika odnositi na Plivu, već će se ocijeniti gdje su nam poslovi najbolji i tko je najbolji da nastavi voditi posao.” Halldor Kristmannsson je dodatno pojasnio neizravnu najavu čelnika Actavisa Roberta Wessmana na telefonskoj konferenciji CIBC-a, o zatvaranju Plivinih pogona i smanjenju broja zaposlenih. “Actavis i Pliva su savršen spoj jer su obje prisutne na istim tržištima. To znači da bi zajednička kompanija mogla ponuditi više proizvoda svojim kupcima i imati kritičnu masu za tržišno natjecanje.

To je jedan od ključnih faktora uspjeha u ovoj industriji - imati dovoljnu kritičnu masu i proizvode za natjecanje s najvećima. To neće osigurati spajanje Plive i Barra, jer oni u Europi uopće nemaju proizvoda, a Pliva sama na tržištu neće moći pokazati bolje rezultate no ranije. Da biste mogli povećati zapošljavanje i rast, morate pokazati dobre rezultate, a vjerujemo da će Pliva to moći učiniti s Actavisom. Kada smo prije kupovali kompanije, izabrali bismo najbolje od obje kompanije, a broj zaposlenika se u našoj grupi nije mijenjao u nedavnim akvizicijama. Našim je zaposlenicima važno da i dalje osiguravaju dobre rezultate za dioničare i zato je bitno realizirati sinergije od spajanja dviju kompanija, što će na koncu stvoriti nove mogućnosti za uposlenike u Hrvatskoj i lokalnoj zajednici. Neke proizvodne pogone zaista namjeravamo zatvoriti, no taj plan smo već ranije priopćili našim dioničarima.

Tijekom naših prošlogodišnjih akvizicija uvidjeli smo mogućnosti za konsolidaciju proizvodnje i ta je izjava dio našeg plana sinergijskog djelovanja. Međutim, rekli smo i da namjeravamo proizvodnju iz SAD-a prebaciti u Hrvatsku.” Wessman i Actavis grčevito se bore s američkim Barrom za preuzimanje Plive, što je cijenu dionice Plive povisilo na 760 kuna, a vrijednost cijele tvrtke na 2,4 milijarde dolara. Actavis je u međuvremenu neprijateljski preuzeo 20 posto Plive. Dvije kompanije već tjednima u borbi za Plivu lobiraju na svim razinama, te u javnim istupima objašnjavaju zašto su najbolji kandidati za njezino preuzimanje. Wessman je u svojim istupima u hrvatskim medijima isticao da Actavis neće otpuštati radnike Plive te da će povećati proizvodnju u Hrvatskoj. U intervjuu za Večernji list 11. srpnja rekao je: “U srednjoj i istočnoj Europi nema mnogo jeftinijih pogona. U Indiji su troškovi rada nešto niži, no drukčije je kad imate gotov proizvod koji je već na tržištu. Mi imamo portfelj od 300 proizvoda, Pliva nešto manje od 100. Dakle, zajedno 400.

Nema druge kompanije koja ima tako značajan pipeline, i to je zapravo ono što dugoročno pokreće biznis. Mi smo obećali da ćemo dio proizvodnje odmah preseliti u Zagreb i iskoristiti iznimne mogućnosti koje su tu već stvorene. Pogledamo li sve ključne elemente, to je savršen spoj.” Prošlotjedne izjave su djelomično kontradiktorne onomu što je Wessman izjavio za Večernji list i u nekim drugim prilikama kad je isticao da neće biti otpuštanja u Plivi. Iako Wessman u razgovorima s inozemnim investitorima nije decidirano izjavio da će zatvoriti proizvodne pogone i urede Plive, ostavio je mogućnost da se to dogodi. Međutim, prije nekoliko dana čelnici Actavisa poslali su još jedno pismo Vladi u kojem su izjavili da će sve radnje u postupku preuzimanja Plive poduzimati u skladu s hrvatskim zakonima te demantirali bilo kakve veze s nezakonitostima i mogućim podmićivanjima nekih državnih dužnosnika. U pismu su detaljno obavijestili Vladu kako namjeravaju ojačati proizvodne pogone Plive u Hrvatskoj, što bi trebalo dovesti do povećanja zaposlenosti. Unatoč tomu, neki poslovni krugovi tvrde da bi radnici Plive ipak s pravom mogli biti zabrinuti. Prema njihovim tvrdnjama, prostor za zabrinutost otvara i sudbina radnika farmaceutske tvornice Zdravlje iz Leskovca, u Srbiji, nakon što ih je kupio Actavis. Poslovni dnevnik je 4. travnja detaljno opisao kako je Actavis ušao na tamošnje tržište. Actavis je ondje otpustio višak radnika - od ukupno 2100 zaposlenih, bez posla ih je ostalo 800. Zdravlje je poslije počelo bolje raditi te je povećalo svoj tržišni udio.

Međutim, do toga se došlo tek nakon otpuštanja, a svaki otpušteni radnik je po godini dana staža dobio otpremninu od samo 200 eura. Nacionalovi sugovornici već su ranije upozoravali da je Actavis zadužen gotovo 2 milijarde dolara, te da bi kupnjom Plive taj dug dosegao i vjerojatno premašio 4 milijarde dolara, a dug za kupnju Plive bi zapravo otplaćivala sama Pliva. Za razliku od njih, Barr ima 700 milijuna dolara vlastite gotovine i mnogo lakšu poziciju za zaduživanje. Actavis je prije nekoliko dana sazvao hitnu izvanrednu skupštinu vlastitih dioničara. Vijest koja pokazuje da kupnja Plive za njih neće biti jednostavna te da za nju trebaju odobrenje dioničara, prošla je posve nezapaženo u hrvatskim medijima. Bloomberg je krajem prošlog tjedna o toj temi napisao: “Actavis namjerava skupiti 934 milijuna dolara prodajom novih dionica i izdavanjem zamjenjive obveznice kako bi financirao neprijateljsku ponudu za hrvatsku Plivu.” Actavis je tražio od svojih ulagača i dioničara da odobre prodaju novih dionica vrijednih 270 milijuna dolara i izdavanje zamjenjivih obveznica u vrijednosti od 525 milijuna eura. O tom prijedlogu dioničari će glasati na izvanrednoj skupštini 25. srpnja. Pitanje je kako će se to odraziti na cijenu dionice Actavisa i kako će na to reagirati dioničari. Čelnik Actavisa Wessman još je u svibnju rekao da je zaduženost Actavisa normalna, te da će UBS, JP Morgan i HSBC, njihovi financijeri, osigurati da se tvrtka ne prezaduži. S druge strane, Barr nema takvih problema i njihovi su čelnici prošlog tjedna izjavili novinarima Bloomberga da oni ne trebaju odobrenje dioničara za kupnju Plive.No to ne znači da će je i uspjeti kupiti.

Banke kupuju dionice a čelnici im sjede u NO Plive Nacional je nedavno dobio pregled broja dionica koje su od 10. veljače do 7. srpnja 2006. kupovali Zagrebačka i Raiffeisen banka, čiji su čelnici članovi Nadzornog odbora Plive. Izvještaj Središnje depozitarne agencije pokazuje da su se te dvije banke velikim dijelom uključile u kupnju dionica Plive nakon što se u javnosti 17. ožujka pojavila prva neobvezujuća ponuda Actavisa. Većinu dionica kupili su za neke treće osobe te ih čuvaju na skrbničkim računima, dakle, ne zna se tko je zapravo uložio u te dionice. Možda su to učinili i oni osobno, ili neke njima bliske osobe ili tvrtke. Kako je Franjo Luković, čelnik Zagrebačke banke, ujedno i potpredsjednik Nadzornog odbora Plive, a Zdenko Adrović, čelnik Raiffeisen banke, ujedno i član tog istog Nadzornog odbora, postavlja se pitanje jesu li oni i banke koje oni vode također bili u sukobu interesa kad su se uključili u kupnju dionica Plive, odnosno jesu li u kupnju ušli koristeći se privilegiranim informacijama. Iz izvješća SDA vidi se da je dio dionica kupljen i nakon što se u nadmetanje oko Plive uključio američki Barr Pharmaceuticals. Kao članovi Nadzornog odbora Plive, Luković i Adrović mogu prvi saznati dokad će biti najisplativije držati dionice Plive, odnosno kada ih prodati. Banke kojima oni upravljaju imaju pod svojom kontrolom 594.427 tisuća dionica Plive, što je ukupno 3,2 posto kompanije i 2 posto više nego u veljači 2006.>email to:Berislav Jelinic