Objavljeno u Nacionalu br. 559, 2006-07-31

Autor: Stanko Borić

SRPSKA PROPAGANDA NA ZAGREBAČKI NAČIN

Hrvati stratezi turizma Srbije

Vlada Srbije usvojila je strategiju razvoja turizma koju su osmislili hrvati: tvrtka Horwath Consulting i profesor na beogradskom ekonomskom fakultetu Stipe Lovreta, Hrvat rođen u Makarskoj, izradili su plan prema kojem će se turistički prihodi Srbije do 2015. godine utrostručiti

Profesor na beogradskom ekonomskom fakultetu Stipe Lovreta, Hrvat rođen u MakarskojProfesor na beogradskom ekonomskom fakultetu Stipe Lovreta, Hrvat rođen u Makarskoj Jedna zagrebačka tvrtka i profesor s beogradskog Ekonomskog fakulteta, također podrijetlom iz Hrvatske, izradili su strategiju razvoja turizma Srbije, što je izazvalo veliku pozornost u toj državi. Naime, nedavno je Vlada Republike Srbije usvojila strategiju razvoja turizma svoje zemlje koju su izradili tvrtka Horwath Consulting Zagreb i profesor s Ekonomskog falulteta u Beogradu Stipe Lovreta, rođen u Makarskoj. Lovreta je izjavio: “Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike Srbije raspisalo je javni natječaj za izradu strategije turizma Srbije do 2015. Miroslava Dragičevića iz Horwath Consultinga već dugo poznajem i predložio sam mu da se zajedno prijavimo na natječaj. Na njega se prijavilo još 7 - 8 ponuđača, ali po referencama smo bili uvjerljivo najjači pa smo pobijedili.“ Izrada plana trajala je oko godinu dana a nedavno ga je usvojila i Vlada Srbije. Profesor Lovreta ističe da nije bilo nikakvih neugodnosti radi činjenice da Hrvati izrađuju strategiju. “U Srbiji nije bilo nikakvih negativnih reakcija što Horwath Consulting Zagreb i ja kao Hrvat radimo taj projekt. Horwath je jako dobro prihvaćen jer je pokazao visoki stupanj profesionalizma, a mnogi znanstveni krugovi ističu kako je to do sada najbolje izrađen projekt, ne samo u turizmu, već i cijeloga gospodarstva u Srbiji.”

Stipe Lovreta rođen je u Makarskoj 24. rujna 1948. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1971., gdje je magistrirao 1975. te doktorirao 1978. Za redovnog profesora tog fakulteta izabran je 1990., svjedobno je bio dekan i prodekan tog fakulteta. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Ekonomski anali a danas je glavni i odgovorni urednik časopisa Nova trgovina. Objavio je preko 300 članaka i referata na naučnim skupovima i časopisima u zemlji i inozemstvu, te je bio voditelj preko 50 naučno-istraživačkih projekata. Napisao je preko 30 knjiga i monografija a njegovo znanstveno područje su trgovina, menadžment i marketing. Horwath Consulting Zagreb je osnovan 1993. i dio je međunarodne mreže konzultantskih tvrtki koja se naziva Horwath International. Tvrtka Horwath International ima dugu tradiciju, još od 1915. kada su dva brata Mađara osnovala knjigovodstveno-savjetodavni ured u SAD-u. Do danas je tvrtka doživjela globalnu ekspanziju i ima preko 400 ureda na svim kontinentima svijeta te preko 20 tisuća partnera i konzultanata. Sanja Čižmar, direktorica tvrtke Horwath Consulting Zagreb, kaže: “Privatna smo tvrtka koja se prijavljuje na sve međunarodne i lokalne natječaje. Zahvaljujući našem know-how pobjeđujemo na brojnim natječajima, a jedan od njih je i ovaj u Srbiji.” Srbija trenutačno od turizma zarađuje 600 milijuna eura godišnje a devizni priljev od turizma je 310 milijuna eura godišnje. Prema planu Horwath Consultinga Zagreb i Ekonomskog fakulteta u Beogradu predviđa se da će prihod Srbije od turizma do 2015. porasti do tri puta u odnosu na sadašnje iznose.

Zaposlenih u turizmu je oko 75 tisuća, od čega je direktno zaposleno 28 tisuća, a za 2015. predviđa se 105 tisuća direktno zaposlenih u turizmu. Prosječni hotel u Srbiji ima 2 - 3 zvjezdice i ostvaruje godišnji prihod od 8, 4 tisuće eura po sobi. Naprimjer, hoteli u Hrvatskoj po sobi ostvaruju godišnji prihod od 12 do 14 tisuća eura. Ukupni prihod hotelijerstva je 231 milijun eura, a 2015. bi trebao iznositi 1,7 milijardi eura. U obnovu postojećih objekata planira se uložiti oko 1,5 milijardi eura u sljedećih 15 godina. Greenfield projekti iznosit će 2,5 milijarde eura do 2015. Prema novoj strategiji, čitava Srbija je podijeljena u četiri dijela, odnosno klastera. To su klasteri Beograd, Vojvodina, Jugoistočna Srbija i Jugozapadna Srbija. Područje Vojvodine se opisuje lajt motivom “vodeno blago, panonski užitak” a Beograd kao “zavodljiv i uzbudljiv grad dobrih vibracija”. Jugoistočna Srbija je “još uvijek nedirnuta, još uvijek neotkrivena”, dok se u Jugozapadnoj Srbiji “otkriva život u tradiciji i prirodi”. Za svaku od regija napravljen je plan investicija i plan konkurentnosti, što znači da su destinacije koje postoje u pojedinim dijelovima detaljno snimljene i izrađen je prijedlog poboljšanja ukupne ponude i infrastrukture, što je problem u cijeloj Srbiji. Sanja Čižmar napominje kako nisu marketinška tvrtka, već specijalizirana tvrtka koja se bavi turizmom u savjetodavnom smislu: “Naša strategija nije brandiranje, ali omogućuje da se na razini Srbije stvori turistički brand, ali i brandovi na razini klastera. U planu marketinga zacrtani su brojni zadaci, a ključnu ulogu u tomu treba imati Turistička organizacija Srbije, koja će se baviti i konceptom marketinga ne samo u domeni promocije, nego i u domeni razvoja proizvoda.

Drugu, operativnu ulogu imat će buduća Agencija za razvoj turizma. Srbija je na turističkom tržištu prisutna sa sloganom ‘Gdje Dunav sreće Balkan’, što znači da se koriste atributi Dunava, koji je jedan od odrednica resursa Srbije, ali i turističke valorizacije pojma Balkan u pozitivnom smislu. To ustvari nije marketinški slogan, već temelj natječaja na koji će se javljati marketinške tvrtke kako bi napravile kompletan branding. Naša tvrtka definira marketinški plan, ali ne radimo slogane i nismo marketinška branding tvrtka. ‘Gdje Dunav sreće Balkan’ je lajt motiv na temelju kojeg se treba napraviti kompletan branding Srbije.” Glavna karakteristika Horwathove metodologije je da ide „bottom - up“, odnosno ododzo prema gore. “Tijekom godine dana izrade projekta imali smo workshopove sa stakeholderima i predstavnicima lokalnih zajednica te preko 100 sastanaka s privatnim investitorima u Srbiji, pa moram reći da su ovi prijedlozi produkt interakcije među lokalnim subjektima i izrađivačima plana.

Ono što nas posebno raduje je da je Vlada Srbije ovaj plan, nakon što ga je usvojila, prepoznala kao nešto svoje i odmah krenula u njegovu implementaciju. Vlasti u Srbiji su već formirale jednu listu investicijskih projekata na bazi prijedloga iz naše strategije“, istaknula je Sanja Čižmar. Danas u Srbiji ima 6,7 milijuna noćenja a do 2015. taj broj se namjerava povećati za 2,5 do 3 puta, odnosno na oko 18 milijuna noćenja. Sanja Čižmar kaže kako u Srbiji treba podići razinu međunarodnog turizma jer noćenja domaćih turista danas u Srbiji iznose preko 80 posto ukupnog broja noćenja i taj postotak treba smanjiti. “To se može napraviti izradom ponude koja je prihvatljiva stranom gostu. U skladu s tim predložen je niz projekata usmjerenih prema inozemnom tržištu, na primjer, projekt Stara planina. To je planina na jugozapadu Srbije gdje se planira napraviti više planinskih resorta s mrežom skijaških staza. Javili smo se na natječaj i pobijedili, zajedno s vodećom svjetskom tvrtkom za dizajniranje planinskih resorta Ecosign iz Kanade. To je veliki projekt koji bi trebao povećati vidljivost Srbije na svjetskom turističkom tržištu. Srbija mora računati prije svega na tržište Europe i Rusije. Međutim, primarna tržišta Srbije su ipak područja jugoistočne i srednje Europe.” U strateškom planu postoje dvije skupine u kojima se nalaze različiti oblici turističkih aktivnosti. U prvoj skupini nalaze se aktivnosti, odnosno proizvodi u kojima se određenim ulaganjima može postići brz razvoj i povrat - specijalni interesi, gradski odmori, događaji, kružna putovanja i poslovni turizam. U drugu skupinu spadaju aktivnosti čiji je razvoj zahtjevniji te traži dulji rok i veća ulaganja - ruralni i zdravstveni turizam, nautika, turizam u planinama i na jezerima.

Vlada Srbije je prihvatila ovaj prijedlog i već je započeo razvoj aktivnosti iz prve skupine. Lovreta tvrdi da Srbija ima velike turističke potencijale. “Od 11 turističkih proizvoda koje afirmira Svjetska turistička organizacija, Srbija ima mogućnost razviti njih 10, sve osim morskog turizma. Uvjeren sam da će i investitori iz Hrvatske pokazati interes za ulaganje u Srbiji. Najveći projekti su Palić, Golija, Stara planina te Dunav, koji ima velike potencijale nautičkog turizma. U Srbiji još nije završen proces privatizacije te postoji velik broj neprivatiziranih tvrtki u turizmu. Već sada postoji interes iz Hrvatske, ali i velikih svjetskih hotelskih lanaca. Oni pokazuju prije svega interes za Beograd, ali počinju se zanimati i za ostala područja”, izjavio je Stipe Lovreta.

Dijeljenje Srbije na četiri dijela Prema strategiji koju su izradili Horwath Consulting Zagreb i Ekonomski fakultet u Beogradu, Srbija je podijeljena na četiri dijela, odnosno klastera. Područje beogradskog klastera, osim srpske metropole, uključuje Zemun, Smederovo i Đerdap, a Beograd se u strategiji opisuje kao "zavodljiv i uzbudljiv, kreativan i inovativan". Područje Vojvodine ponajprije se oslanja na svoje vodeno bogatstvo, koje čine Dunav, Tisa i njihovi kanali. Uz ruralni turizam, u Vojvodini se namjerava razviti i nautički turizam na rijekama. Trenutačno zapuštena jugoistočna Srbija trebala bi, zahvaljujući svojim termalnim i mineralnim izvorima, postati područje razvijenog zdravstvenog turizma te kružnih putovanja po planinama i jezerima.

Jugozapadna Srbija zamišljena je kao područje gdje se "otkriva život u tradiciji i prirodi" a njezini glavni aduti su Kopaonik i Zlatibor. Strateški plan za Rusiju Horwath International ima dva odvojena dijela: jedan dio se bavi auditingom te poreznim i knjigovodstvenim savjetovanjem, a drugi je specijaliziran za konzalting u turizmu i hotelijerstvu. Pedeset i tri ureda Horwath Internationala bave se isključivo turizmom i hotelijerstvom te su na globalnoj razini najjača specijalizirana mreža koja se bavi savjetovanjem u turizmu. Jedan od ureda je i onaj zagrebački. “Tri su strateška odjela naše tvrtke: jedan su strateške studije i master planovi, drugi savjetovanje investitora koji dolaze na područje jugoistočne Europe i traže mogućnosti za investiranje, a treći dio su tzv. mikroprojekti, odnosno projekti uvođenja poslovnih procedura u postojeće kompanije”, rekla je Sanja Čižmar. Trenutačno rade na nekoliko velikih projekata, od kojih je među većima plan strateškog razvoja turizma u Bajkalskoj regiji u Rusiji, na kojem rade s Deloitt corporate finance iz Beča. Zbog toga projekta se u Rusiji trenutačno nalazi cijeli ured zagrebačkog Horwath Consultinga predvođen Miroslavom Dragičevićem, koji je bio voditelj projekta izrade strategije razvoja turizma Srbije, a Lovreta kaže kako je on apsolutni lider u jugoistočnoj Europi kada je riječ o turizmu i hotelijerstvu. Horwath izrađuje i master plan razvoja turizma na Jahorini, koji rade s lokalnim Hypo Consultants iz Sarajeva. “Mogu reći da je takav način rada, naš međunarodni know-how i dobro poznavanje tržišta jugoistočne Europe u kombinaciji s jakim lokalnim partnerom, dobitna kombinacija. I u Hrvatskoj smo u 13 godina radili na više od 250 projekata, što strateških, što mikroprojekata. S tvrtkom THR iz Barcelone smo 2001. izradili strateški marketing plana razvoja turizma Hrvatske i master plan razvoja turizma Istre, a upravo smo završili i master plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Uvijek pazimo da poslovi za koje se javljamo budu životni projekti koji će zaživjeti u praksi. Svaka franšiza je samostalna i nezavisna tvrtka, ali posluje po procedurama i pod brandom Horwath Internationala”, izjavila je Sanja Čižmar.>email to:Stanko Boric

Vezane vijesti

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Više od 40 ljudi, među kojima više od 20 pripadnika kosovske policije, ozlijeđeno je u četvrtak ujutru u sukobu skupine srbijanskih građana i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika