Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, definitivno završava rekonstrukciju ekipe s kojom će ubuduće vladati u najvećoj crkvenoj dijacezi u Hrvatskoj. Nakon što je odstupio Vladimir Stanković, sada već bivši generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije, sva važna mjesta zauzimaju Bozanićevi bliski suradnici. Među najvažnije sada spadaju: Ivan Hren, novi nadbiskupski ministar financija, Zvonimir Ancić, koji je preuzeo položaj ravnatelja Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Katoličkog radija, te Boris Balenović, novi moderator Nadbiskupskog duhovnog stola. Među ostalim, Bozanić je uzeo i novog osobnog tajnika, a to je mladomisnik Matija Pavlaković. Visoki crkveni izvor koji također spada u Bozanićevu struju, potvrdio je za Nacional da bi Hren i Balenović uskoro mogli postati utjecajniji i od pomoćnih zagrebačkih biskupa Vlade Košića, Valentina Pozaića i Josipa Mrzljaka. U svakom slučaju, ljeto 2006. ostat će zabilježeno kao razdoblje kada se kardinal Bozanić definitivno riješio neistomišljenika i potpuno zavladao Zagrebačkom nadbiskupijom. Pritom je Stankovićev odstup posebno signifikantan jer su raskinute i posljednje veze s dva desetljeća dugačkom vladavinom Franje Kuharića. Rođen je 1930. u Kutini, a između 1963. i 1968. bio je osobno tajnik kardinala Franje Šepera, najviše rangiranog pripadnika Katoličke crkve iz Hrvatske u Vatikanu. Šeper je punih trinaest godina bio pročelnik Kongregacije za nauk vjere, sljednice Inkvizicije - iste službe kojoj je desetljećima na čelu bio sadašnji papa Benedikt. Unatoč suradnji sa Šeperom, Stanković se u idućim godinama kudikamo snažnije zbližio s njegovim nasljednikom i postao njegov glavni suradnik. Vladimir Stanković je desetljećima bio najbliži Kuharićev suradnik, koji ga je želio imenovati pomoćnim biskupom. U tome nije uspio jer je naišao na otpor Vatikana, tako da je kao kompromisno rješenje Stanković imenovan osobom zaduženom za odnose s iseljeništvom. Zbog bliskosti s Kuharićem bio je utjecajniji od pomoćnih biskupa Mije Škvorca i Đure Kokše, ali ipak nikada nije formalno promaknut u biskupa. Jedan od razloga je i prilično slab Kuharićev utjecaj u Vatikanu koji pri Svetoj Stolici nikada nije uspio stvoriti vlastite veze. Koliko god je u Hrvatskoj bio iznimno uvažavan, u sjedištu Katoličke crkve, nekadašnji zagrebački nadbiskup bio je prilični marginalac. Unatoč takvoj situaciji, Stankovićeva moć je rasla, a kulminirala je u prvoj polovici 90-ih, kada je obavljao diplomatske zadatke, predvodio Caritas i bio Kuharićev čovjek za vezu s dijasporom. Stvari su se počele mijenjati dolaskom Josipa Bozanića na Kaptol. Iako ga je imenovao generalnim vikarom Zagrebačke nadbiskupije, novi nadbiskup nije uvrstio Stankovića u krug bliskih suradnika. Osim toga, iskorišten je i formalni razlog, a to je podatak da je Stanković navršio 75 godina, tako da treba biti umirovljen. Smjena nije izazvala veće kritike niti među svećenicima, kod kojih postoji generacijska podjela. Većina starijih suosjeća sa Stankovićem, a mlađi kadrovi stali su uz kardinala. To je za Nacional potvrđeno i u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Bozanić ima pravo smijeniti Stankovića jer je staro crkveno pravilo da novi kardinali mijenjaju suradnike svojeg prethodnika i postavljaju osobe koje su im odane. Upravo je Katolička crkva u politiku uvela to pravilo, koje danas provode sve moderne države. U crkvenim odnosima ga opravdavamo time da bi stari kadrovi vjerojatno mogli manipulirati novopridošlim i u tom kontekstu treba gledati i odstup Vladimira Stankovića. On je bio gorljivi "kuharićevac", a sada na Kaptolu vladaju drugi odnosi, ispričao je prošle subote jedan od poznatijih svećenika na Kaptolu. Kao prilog vlastitoj tezi dodaje da se slično dogodilo i u Vatikanu gdje je papa Benedikt XVI. smijenio Angela Sodana i na njegovo mjesto postavio Tarcisia Bertonea, svog dugogodišnjeg pouzdanog suradnika. Smjena posljednjeg bliskog suradnika Franje Kuharića sadržava i dodatnu dimenziju budući da različiti crkveni sugovornici potvrđuju kako je razlaz Bozanić - Stanković bio iznimno žestok. Stanković je protestirao smatrajući kako je odnos aktualnog zagrebačkog nadbiskupa nekorektan, a slično misli i Nacionalov sugovornik. Samo dio razloga leži u izboru Ekonomskog vijeća Zagrebačke nadbiskupije s kojim se Stanković ne slaže. Bozanić je nedavno postavio Ivana Hrena za voditelja financija najmoćnije hrvatske nadbiskupije, a njegov prethodnik Mijo Gabrić - koji je zaslužan za povoljne financijske ugovore Crkve i hrvatske vlade - sada je zadužen za obnovu katedrale. Hrena opisuju kao "okretnog tehnokrata" u čijim rukama je velika moć, a uz to je blizak Josipu Bozaniću. Kada je u travnju promaknut Zvonimir Ancić, bila je to potvrda Bozanićeve strategije otvaranja Crkve laicima i dodjeljivanja važnih sinekura osobama koje nisu zaređene kao svećenici. Tako je u travnju za ravnatelja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije promoviran Krešimir Miletić, također laik, koji je kao socijalni radnik radio u uredu Zvonimira Šostara. Miletićeva premijera nije prošla pretjerano uspješno jer je nedavno otkriveno da je u zagrebačkom Caritasu pronevjereno 11,5 milijuna kuna. Krađa se dogodila u vrijeme vladavine Jelene Brajše, ali još u travnju je crkveni vrh predvođen Valentinom Pozaićem utvrdio da je vizitacija pokazala kako se nije dogodilo ništa protuzakonito.>email to:Robert Bajrusi