Objavljeno u Nacionalu br. 560, 2006-08-07

Autor: Davor Pašalić

SRPSKI POSAO STOLJEĆA

Prva poštena privatizacija u Srbiji

SRPSKOG GSM OPERATORA Mobi 63, koji je tamošnja vlada prethodno oduzela braći Karić, kupio je norveški telekomunikacijski div Telenor za 1,5 milijardi eura, što je tri puta više od dosad najvećeg postignutog iznosa tijekom privatizacije u Srbiji

Predstavnici “Braće Karić” tvrde pak da je to pljačka nezapamćena u povijesti Srbije, jer je njihova bivša tvrtka prodana “u bescjenje”, pola milijarde eura jeftinije od realne cijene, na slici Bogoljub KarićPredstavnici “Braće Karić” tvrde pak da je to pljačka nezapamćena u povijesti Srbije, jer je njihova bivša tvrtka prodana “u bescjenje”, pola milijarde eura jeftinije od realne cijene, na slici Bogoljub KarićVlada u Beogradu, a posebno ministar financija Mlađan Dinkić, uspjela je, neočekivano, kompaniju “Mobi 63”, koja pokriva 45 posto mobilne telefonije Srbije, prodati za više od 1,5 milijardi eura. “Mobi 63”, nekadašnji “Mobtel”, čiji su vlasnici bili “Braća Karić“, vjerni suradnici režima pokojnog šefa srpske države Slobodana Miloševića, ubuduće će biti dio moćne norveške firme “Telenor”. Vlada u Beogradu trlja ruke, jer je prodaja postigla gotovo triput veći iznos od dotad najveće svote u privatizaciji u Srbiji. Predstavnici “Braće Karić” tvrde pak da je to pljačka nezapamćena u povijesti Srbije, jer je njihova bivša tvrtka prodana “u bescjenje”, pola milijarde eura jeftinije od realne cijene. Unatoč tvrdnjama Karića, čini se da u Srbiji, koju godinama potresaju financijske afere, nikada ni jedan posao nije obavljen tako otvoreno, pred očima javnosti, uključujući i televizijske kamere, kao prodaja “Mobija 63”. To što je kupac norveška kompanija, pridonosi dojmu da je cijeli postupak protekao u zoni maksimalne zakonitosti. Jer norveška vlada dugo je bila jedan od najaktivnijih suradnika srpske opozicije u borbi protiv Miloševićeva režima. Lideri srpske oporbe godinama su bili fascinirani ne samo svotama koje je vlada iz Osla izdvajala da im pomogne, nego i time što je svaki norveški veleposlanik u Beogradu uvijek znao “izrecitirati” imena svih lokalnih opozicijskih prvaka u Srbiji, koliko god bilo malo mjesto u kojem djeluju. Osim toga, Norveška je ideal svakog stanovnika Srbije, posebno “tolerantnih nacionalista” - relativno mala europska zemlja čija se riječ na Starom kontinentu poštuje, iako nije članica Europske unije. Pri tome se, u pravilu, zaboravlja da je Norveška taj status stekla golemim rezervama nafte u Sjevernom moru, dok je Srbija već godinama glavni problem EU, zahvaljujući neusporedivo najvećem udjelu u ratovima na području nekadašnje Jugoslavije, opstrukcoiji suradnji s Haaškim sudom, krutom odnosu prema pregovorima o budućem statusu Kosova. U takvom kontekstu norveški “Telenor” izgleda kao kraljević na bijelom konju iz bajke: kompanija stara 150 godina, jedan od najvećih svjetskih mobilnih operatora, angažirana u 12 zemalja - Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Mađarskoj, Ukrajini, Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji, Maleziji, Tajlandu, Bangladešu, Pakistanu, s više od 100 milijuna pretplatnika i gotovo 28.000 zaposlenih. Na natječaju za prodaju “Mobija 63” je “Telenor”, čiji je većinski vlasnik norveška vlada, bio jedan od triju sudionika. Preostala dva bili su egipatski “Orascom” i austrijski “Mobilcom”.

Austrijanci su proglašavani favoritima, tako da je svota od 1,513 milijardi eura za “Mobi 63” bila manje iznenađenje od činjenice da je “Mobilcom” izgubio bitku za kupnju srpskog operatora mobilne telefonije. Jer “Mobilcom” je dugo uključen u priču o razvlaštenju braće Karić i prodaju “Mobtela”. Lani su braća Karić, odnosno njihov poslovni lider Bogoljub, prodali većinski dio srpske mobilne telefonije “Mobtel” grupi austrijskih investitora, na čijem je čelu bio kontroverzni biznismen Martin Schlaff, s partnerima Herbertom Cordtom i Josefom Tausom. Ta je trojka imala status prethodnice austrijske državne kompanije “Mobilcom”, specijalizirane za kupnju tvrtki u spornom vlasništvu. Schlaffa su smatrali favoritom u kupnji srpskog “Mobtela” jer je svoju spretnost pokazao kad je 2002. u Bugarskoj za 600 milijuna dolara kupio telekomunikacijsko poduzeće “Mobiltel” u spornom mafijaškom vlasništvu, a zatim je 2004. prodao, uz sve legalizirane papire, austrijskom “Telecomu” za 1,6 milijardi eura. Zarada u Bugarskoj od nevjerojatnih milijardu dolara za samo dvije godine, ostvarena u samo jednom poslu, predstavila je Schlaffa kao nepobjedivog favorita u slučaju srpskog “Mobtela”.

Schlaffovoj reputaciji vještog igrača pridonijela je i vijest da je 1999. s 3 milijuna dolara ilegalno financirao izbornu kampanju budućeg izraelskog premijera Ariela Sharona. U prosincu je, međutim, srpska vlada priopćila da “Mobtelu” oduzima licencu za upotrebu mobilne telefonije, uz obrazloženje da su “Braća Karić” oštetila državu za 700 milijuna eura. Vlada je svoje optužbe potkrijepila tvrdnjama da “Braća Karić”, iako vlasnici samo 51 posto “Mobtela”, dok je država bila vlasnik preostalih 49 posto, nikada državi u tih 11 godina nisu isplatila ni dinar dividendi, nego su sav prihod trpali u vlastite džepove. U strahu od uhićenja Bogoljub Karić pobjegao je iz Srbije, a Schlaff se našao u situaciji da je vlasnik 51 posto “mačka u vreći”. Ubrzo je, međutim, “Mobtel” likvidiran i njegovo je mesto zauzeo “Mobi 63”. U vlasništvu te kompanije srpska vlada ima 70 posto, a Schlaffova “grupa privatnih investitora” samo 30. To znači da je Schlaffu i njegovim partnerima od ukupne svote od 1,513 milijardi eura za prodaju “Mobija 63”, nekadašnjeg “Mobtela”, pripalo oko 360 milijuna eura.

Ako je točan podatak, koji nitko ne demantira, da je Schlaff lani kupio veći dio “Mobtela” od Bogoljuba Karića za 150 milijuna eura, može se zaključiti da je austrijski “kontroverzni biznismen” zaradio u Srbiji za godinu dana respektabilnih 200 milijuna eura. Veličini te svote pridonijela je i vještina vođenja dražbe za kupnju srpskog “Mobija 63”, čija je minimalna cijena bila 800 milijuna eura. Kad je dražba počela, pokazalo se da najviša početna ponuda iznosi 1,373 milijarde eura. Egipatski “Orascom” odmah se povukao, tako da su u igri ostali norveški “Telenor” i austrijski “”Mobilcom”. Predstavnik “Telenora” Jan Edvard Thygesen bojažljivo je odgovorio na vlastitu početnu ponudu od 1,513 milijuna eura, gotovo 600 milijuna eura veću od očekivane, ali je kasnije vrlo sigurno odgovarao na nove svote - svaka ponuda bila je veća za 20 milijuna eura. Predstavnik austrijskog “Mobilcoma” Boris Nemšić sve je vrijeme gledao prema norveškom stolu i reagirao na novu cijenu tek kad bi i Thygesen to učinio. Kad je cijena dosegnula 1,493 milijarde eura, zatražena je stanka.

Nakon što je cijena određena na 1,513 milijardi eura, “Telenor” je “povukao kočnicu”, stopirao na toj cijeni, zaustavio proces, Nemšić se s tim složio i “Mobi 63” pripao je Norvežanima, jer je njihova početna ponuda za srpsku telefoniju iznosila 1,373 milijarde eura. Ta je svota bila znatno veća od 805 milijuna eura, koliko su Austrijanci ponudili za “Mobi 63”. Austrijanci su na samom početku dražbe bili svjesni da u konkurenciji s “Telenorom” nemaju šanse, ali je Nemšić, prateći u sedam rundi nove ponude, povećao vrijednost “Mobija 63” za 140 milijuna eura i time svojoj kompaniji, kao vlasniku 30 posto srpskog providera, donio zaradu, u jednom danu, veću od 40 milijuna eura. Rezultat je da su svi zadovoljni. Vlada u Beogradu ističe da je postigla cijenu gotovo triput veću od dotad najveće investicije u Srbiji: “Philip Morris” je Duvansku industriju Niš kupio za “samo” 518 milijuna eura. Norvežani tvrde da su ostvarili razumnu cijenu koja im donosi 2 milijuna novih pretplatnika. “Gubitnik” Nemšić iz “Mobilcoma” ocijenio je da je “Mobi 63” žestoko preplaćen, “jer za milijardu eura moguće je kupiti licencu za trećeg operatora mobilne telefonije i napraviti prvorazrednu kompaniju u Srbiji”. Nemšić je izjavio da će austrijski “Mobilcom” u Srbiji konkurirati da postane treća mobilna mreža, uz “Telenor” i državni srpski “Telekom”. Vlada je najavila da će natječaj za trećeg providera raspisati za dvije godine, s minimalnom početnom cijenom od 320 milijuna eura. Bogoljub Karić tvrdi pak da je prodaja “Mobija 63”, odnosno njegova “Mobtela”, najveća pljačka u povijesti Srbije, jer cijena nije smjela biti niža od 2 milijarde eura.

Karići kažu da je uobičajeno da u takvim poslovima svaki pretplatnik vrijedi tisuću eura, tako da bi “Mobtel”, s 2 milijuna korisnika, trebao vrijediti 2 milijarde eura. Znatan dio razlike između 2 milijade i 1,513 milijardi eura, koliko je “Telenor” platio za “Mobi 63”, pripao je kao provizija ljudima iz vlasti, tvrde Karići. Oni bi trebali dosta znati o tome, jer su godinama bili vrlo bliski Miloševićevu režimu, što su masno naplatili. Prvi operator mobilne telefonije u Srbiji, “Mobtel”, 1994. je bio Miloševićev dar Karićima iz zahvalnosti za podršku prethodnih godina. Karići su u 11 godina izvukli milijarde eura iz tog “dara”. Bogoljub Karić više nije u Srbiji. Vlast u Beogradu tvrdi da uzalud traga za njim, baš kao i za ratnim zapovjednikom bosanskih Srba Ratkom Mladićem i drugim haaškim optuženicima. Unatoč tomu, braća Karić svakodnevno se intervjuima oglašavaju u srpskoj javnosti, optužujući vlast da ih je opljačkala i tvrdeći da će Norvežani za dvije godine srpsku mobilnu telefoniju prodati za 4 milijarde dolara.

Nedvojbeno, za vlast u Beogradu posao s Norvežanima neočekivano je uspješan pothvat. Vidjet će se hoće li taj novac vlast uložiti u obnovu cesta, turizam, oživljavanje privrede, ili, kako se mnogi pribojavaju, u predizbornu kampanju, jer izbori bi se trebali održati sljedeće godine. OKVIR Razvlašćeni Karić Mobi 63 nekadašnja je telekomunikacijska kompanija Bogoljuba Karića Mobtel u kojoj je imao 51 posto udjela, dok je država imala 49 posto. Krajem prošle godine Karić je razvlašten jer su vlasti u Beogradu tvrdile da ih je oštetio za 700 milijuna eura. Mobtelu je oduzeta licenca, a poslovanje je prebačeno na novu tvrtku Mobi 63. Prethodno je grupa austrijskih investitora u ime Mobilkoma kupila od Karića udio u Mobtelu, koji je u novoj kompaniji iznosio 30 posto.>email to:Davor Pasalic

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika