Erhard Busek, posebni koordinator Pakta za stabilnost "Da, mi i dalje zastupamo stajalište da vaša zemlja jako teško može postati članica Europske unije prije 2010. godine. Znam da ste prilični optimisti kada je riječ o razvoju pregovora, ali sadašnja situacija unutar EU-a diktira i status Hrvatske i ostalih potencijalnih kandidata. A prema posljednjim informacijama iz Bruxellesa, sve dok se ne promijeni sadržaj Sporazuma iz Nice neće biti primanja novih kandidata, što doista znači da ćete u najlošijoj varijanti morati čekati do 2014.”, izjavio je u ponedjeljak ujutro za Nacional jedan od najbližih suradnika Erharda Buseka, posebnog koordinatora Pakta za stabilnost. Time je dodatno osnažio Busekovu pesimističnu prognozu glede hrvatskih ambicija da u iduće tri godine zaključe pregovore s Unijom.

U intervjuu austrijskoj agenciji APA, šef Pakta za stabilnost eksplicitno je doveo u pitanje mogućnost da Hrvatska brzo dovrši pregovore i 2014., postavio kao krajnji rok. Odmah su se pojavile sumnje da se radi o svojevrsnoj diplomatskoj provokaciji, budući da Busekov Pakt teško može opstati ako iz njega iziđe Hrvatska. Vodstvo Pakta za stabilnost predviđa kako će rasprave i usuglašavanja oko novog europskog ustava trajati barem dvije godine, a dok se ne postigne sporazum na snazi ostaje odredba postignuta u Nici, prema kojoj se EU sastoji od 27 država-članica. Formalno gledano to znači da nije predviđen i ulazak Hrvatske. Već gotovo godinu dana nema nikakvog pomaka u stajalištima najvećih zemalja i tek će se iduće godine, kada predsjedavanje preuzme Njemačka, krenuti u konkretne pregovore o rješavanju sadašnje krize. Za razliku od Sanaderove vlade u kojoj vjeruju kako Hrvatska ovisi isključivo o sebi i vlastitim pregovaračkim sposobnostima, u Busekovom krugu prevladava potpuno drukčije mišljenje. Iako se ne dovodi u pitanje vodeći položaj Hrvatske na Balkanu, postoji izrazita sumnja u najave koje šalje vlada u Zagrebu.

S druge strane, niti ovdašnju vladu kao i oporbu nije pretjerano zabrinuo istup Erharda Buseka. “On nije nevažan europski političar, ali je daleko od toga da njegovi stavovi kreiraju politiku Europske unije. Kada bi ovakvo upozorenje došlo od Nicoasa Sarkozyja, Wolfganga Schüssela ili Gordona Browna, tada bismo se morali zamisliti jer je riječ o ljudima koji su dovoljno moćni i čija stajališta mogu prerasti u službenu europsku politiku. Uz sav dužni respekt prema Buseku, on ne pripada toj kategoriji, iako njegovo mišljenje valja ozbiljno razmotriti”, neslužbeno je razmišljanje ovdašnjih diplomatskih krugova. Unatoč tomu, upravo je austrijski političar uspio isposlovati stvaranje Regionalnog vijeća za suradnju, koje će profunkcionirati u veljači 2008. godine. Premda se radi o kudikamo čvršćoj organizaciji jugoistočnih država, koje će imati formalno sjedište i logistički ustroj, generalnog sekretara i brojnu ekipu njegovih suradnika, u Hrvatskoj se o cjelokupnoj inicijativi zna prilično malo.

Krajem svibnja u Beogradu je održan Regionalni stol na kojem su se okupili predstavnici Pakta za stabilnost, Europske komisije i vladini dužnosnici iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Moldove, Rumunjske i Bugarske. U non-paper dokumentu definirana je strategija buduće asocijacije država jugoistočne Europe u Regional Co-operation Councilu. Izrijekom se navodi kako će RCC voditi Generalni sekretar “koji će biti izabran među vodećim političkim ličnostima u regiji”, a djelovat će i rotirajuće vodstvo kao i Sekretarijat koji će predstavljati neku vrstu izvršne vlasti. Postignut je dogovor oko šest područja u kojima će Vijeće imati snažne ovlasti. Najzanimljiviji je onaj vezan uz ekonomsku suradnju gdje će Vijeće biti nadležno za Sporazum o slobodnoj trgovini. Radi se prošlogodišnjem dogovoru koji je izazvao brojne kritike tako da je Sanader bio prisiljen uložiti priličan diplomatski napor kako bi Sporazum o slobodnoj trgovini proveo u okvirima CEFTA-e. Sada se vidi da je cijela operacija imala propagandni karakter jer će trgovinske procese u regiji ionako nadgledati nasljednici Pakta za stabilnost. Regionalno vijeće za suradnju planira pokrivati i infrastrukturne poslove, od zajedničkog energetskog ili zrakoplovnog prostora do stranih investicija na europskom jugoistoku. Pravosuđe i unutarnji poslovi kao i sigurnosna suradnja također pripadaju u djelokrug Vijeća. Koliko je čvrsto zamišljena suradnja, vidjelo se prije nekoliko mjeseci kada je Nacional objavio prijedlog dokumenta koji je omogućavao inspektorima susjednih država lov bjegunaca i unutar Hrvatske. Premda je ovaj prijedlog kasnije ublažen, očito u Paktu za stabilnost i nakon 2008. očekuju izuzetno blisku suradnju u regiji, sada pod egidom RCC-a. U tom smislu, predviđeno je da će se buduća asocijacija baviti zaštitom ljudskih resursa, odnosno pokušati će smanjiti odlazak stručnjaka, a posljednje poglavlje je vezano uz suradnju parlamenata članica. Kako bi se izbjegla asocijacija na Jugoslaviju, u Vijeće za suradnju ulaze i Bugari, Rumunji i Moldavci. U studenom će se u Bukureštu održati novi sastanak na kojem će se vidjeti kojim se tempom ostvaruje beogradski dogovor, ali i započeti pripreme oko izbora Generalnog sekretara i sjedišta buduće asocijacije. Bit će to završetak ere Erharda Buseka u jugoistočnoj Europi, ali i promocija njegovog najvažnijeg projekta - Regionalnog vijeća za suradnju.

Busek nema nikakav privatni interes

' Nacionalov izvor u Bruxellesu smatra da Busek nije osobno zainteresiran zadržati Hrvatsku na Balkanu. "Prvo, sve države EU moraju voditi i regionalnu politiku. I kada budu u EU, Rumunjska i Bugarska će i dalje djelovati i u jugoistočnoj Europi. I drugo, Pakt za stabilnost se zatvara 2008. i umjesto njega će se formirati Regionalno vijeće za suradnju koje će voditi balkanski političari na čelu s Regionalnim sekretarom, a i on će biti iz jedne od zemalja jugoistočne Europe. To dokazuje da Busek nema privatni interes kada upozorava da će Hrvatska možda tek 2014. ući u EU", drži sugovornik Nacionala.>email to:Robert Bajrusi