Splitski novinar Josip Jović u srijedu je izjavio za Hinu da će se žaliti na presudu Haaškog Međunarodnog suda kojom je osuđen na plaćanje 20 tisuća eura kazne. "Žalit ćemo se čim dobijemo presudu kako bismo dobili na vremenu, jer ta žalba odgađa izvršenje", kazao je Jović dodajući kako je u stalnom kontaktu sa svojim odvjetnikom s kojim dogovara daljnje korake. "Kazna od 20 tisuća eura za mene nije mala stvar, iako to članovima sudskog vijeća, kojima je to mjesečna plaća, možda ne djeluje tako, tako da bih možda radije novčanu zamijenio za zatvorsku kaznu, jer ne mogu je platiti bez zaduživanja", kazao je Jović. Dodao je i kako je moguće da, ako se tužiteljstvo bude žalilo, kazna bude preinačena ili u zatvorsku ili u veći novčani iznos.

U srijedu ujutro Haaški je sud Josipa Jovića proglasio krivim za ometanje pravde i kršenje naloga Haaškog suda i naredio mu da plati kaznu od 20.000 eura u roku od 30 dana. Raspravno vijeće zaključilo je da je optuženi svjesno kršio naloge Haaškog suda, poručio je predsjednik prvostupanjskog vijeća Patrick Lipton Robinson ističući da je to bilo presudno za donošenje ovakve odluke. Bivši glavni urednik 'Slobodne Dalmacije' Josip Jović optužen je za ometanje pravde i kršenje naloga Haaškog suda, zbog objave identiteta i iskaza zaštićenog svjedoka Stjepana Mesića prije šest godina te zbog toga što je nastavio objavljivati izvatke iz transkripta svjedočenja koje je svjedok iznio na zatvorenoj sjednici nakon što mu je Međunarodni sud naložio da prestane. Sudac Robinson kazao je i da je Jović time što se, nakon zabrane daljnjeg objavljivanja transkipata, čak i hvalio da nastavlja objavljivati tajne transkripte iskazao "krajnji prezir" prema nalogu Haaškog suda. Kao olakotnu okolnost vijeće je uzelo javno očitovanje Mesića koji je priznao da je bio svjedok u Haagu čime je implicirano da mu zaštita nije potrebna.

Pravila Haškog suda za nepoštivanje suda propisuju kaznu do sedam godina zatvora ili do 100.000 eura. Jović nije bio prisutan izricanju presude jer je iskoristio pravo koje mu je dalo sudsko vijeće da se, ukoliko to želi, pismeno odrekne prava da bude prisutan u sudnici. U srpnju ove godine, u završnim riječima, optužba je zatražila da se Jović proglasi krivim zbog objave iskaza zaštićenog svjedoka, dok je obrana pozvala suce da "ne udovolje optužnici, jer bi time zabranili svim novinarima na svijetu da informiraju javnost".

Hrvatski predsjednik Mesić bio je 1998. godine zaštićeni svjedok optužbe protiv bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića, a sud je te zaštitne mjere ukinuo prošle godine. Slobodna Dalmacija je transkripte njegova iskaza objavila u studenom i prosincu 2000. godine, kada je Mesić već bio predsjednik RH. Haaško je tužiteljstvo optužnicu protiv Jovića podignulo u rujnu prošle godine. Haški sud u lipnju ove godine, na prijedlog glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, odbacio je "u interesu pravde i sudske ekonomičnosti" optužnice protiv hrvatskih izdavača i novinara Stjepana Šešelja, Marijana Križića i Domagoja Margetića, koje se teretilo da su u prosincu 2004. u "Hrvatskom slovu" objavili identitet i iskaz zaštićenog svjedoka Stjepana Mesića sa suđenja Tihomiru Blaškiću. U ožujku ove godine Haški je sud glavnog urednika zadarskog tjednika "Hrvatski list" Ivicu Marijačića i bivšeg čelnika Sigurnosno informativne službe (SIS) Markicu Rebića proglasio krivim za nepoštivanje suda i izreklo im novčane od 15.000 eura, zbog objavljivanja identiteta i iskaza zaštićenog haškog svjedoka. Radilo se o objavljivanju imena i iskaza tada zaštićenog svjedoka nizozemskog časnika UNPROFOR-a Johannesa van Kuijka u "Hrvatskom listu" 18. studenoga 2004. sa suđenja Tihomiru Blaškiću.