Stupnik je do 1994. bio u sastavu glavnoga grada, ali stanovništvo uglavnom ne želi povratak u Grad Zagreb Mala općina Stupnik nedavno je privukla pažnju cijele Hrvatske kada je tvrtka Centar za intelektualni kapital nedavno objavila i hrvatskim medijima dostavila podatke koji pokazuju da je, gledajući bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, najbogatije mjesto u Hrvatskoj. Stupnik se nalazi na južnom prilazu Zagreba, u neposrednoj blizini naplatnih kućica u Lučkom. Gospodarski procvat nekada isključivo poljoprivrednoga kraja započeo je kada je prije sedam godina tamo otvoren trgovački centar Mercatone. Ubrzo su počele stizati i druge brojne tvrtke te su otvoreni mnogi trgovački centri. Stupnik je podijeljen na Donji i Gornji Stupnik, a ovaj posljednji smješten je dijelom na samoj, a dijelom u blizini županijske prometnice zvane Stara karlovačka koja je bila glavna poveznica Zagreba i Karlovca prije izgradnje autoceste. Samim tim, Gornji Stupnik je nešto uređeniji, ali se i Donji Stupnik sve intenzivnije uređuje.

Pisanja nekih medija prikazivala su Stupnik kao mjesto bez cesta, banaka, škola i infrastrukture, ali u stvarnosti to nije tako. Izuzevši kanalizaciju, Stupnik ima uglavnom uređenu infrastrukturu, a ceste su se prošle godine, nakon 30 godina, počele uređivati. Iako se posljednjih godina osjetio napredak, načelnik općine Ivan Trgovec kaže kako silni novci koji se okrenu u njihovoj općini ipak završe negdje drugdje, a ne u proračunu. “Stvarnost je nažalost malo drugačija. Podaci koje je izdao profesor Pulić i Centar za intelektualni kapital su točni, ali gledajući naš općinski proračun dolazi se do realnije slike. Naš proračun iznosi 12,3 milijuna kuna što po stanovniku iznosi oko 3.800 kuna. Za usporedbu, Grad Zagreb ima preko 8.000 kuna proračunskog novca po stanovniku”, kazao je Ivan Trgovec, načelnik općine Stupnik, koja ima površinu od svega 25 kvadratnih kilometara. Zahvaljujući brojnim tvrtkama koje su se smjestile na tom području, BDP Stupnika iznosi oko 120 milijuna dolara i kada se podijeli s brojem stanovnika, kojih je prema zadnjem popisu 3160, dođe se do iznosa od preko 37 tisuća dolara po stanovniku. To je više nego BDP primjerice Švicarske.

No, zbog nelogičnog i centraliziranog sustava financiranja lokalne samouprave, Stupničani nemaju preveliku korist od tog novca. Trgovec ističe apsurdnost sustava financiranja. “Proračun Stupnika se puni iz nekoliko stavaka. Tu su komunalni doprinosi i naknade, porezi na dohodak i dobit te porez na promet nekretnina. Što se tiče poreza na dohodak, jedinicama lokalne samouprave ostaje svega 34 posto, 10 posto ostaje županijskom proračunu, a 56 posto ide državnom proračunu. Kada govorimo o porezu na dobit, jedinicama lokalne samouprave ostaje svega 20 posto, 10 posto ide županiji, a sve ostalo, odnosno 70 posto odlazi u državni proračun. Porezni obveznici kompletnu svotu poreza uplaćuju Ministarstvu financija koje tek onda proslijeđuje naš postotak na račune. Što se tiče poreza na promet nekretnina koji iznosi 5 posto, od te svote 60 posto ostaje jedinicama, a 40 posto opet ostaje državnom proračunu”. Stanovnici Stupnika kažu kako je dolazak Mercatonea, Hidrocommerca i drugih tvrtki uvelike pomogao napretku općine, no da može biti i bolje. “Nema vrtića, pa djeca idu u Hrvatski Leskovac, a isto tako nema ni škole. Nadam se da će i kanalizacija biti uskoro sprovedena jer to zaista nedostaje Stupniku. Tu sam već 48 godina, a posljednjih godina osjećaju se velike promjene. Veće su gužve i promet, ali mnogo je više promjena nabolje.

U Mercatoneu se svašta može kupiti dok smo prije imali dvije male trgovine i za sve se moralo ići u Zagreb”, kazala je Katica Žužić Božić, 67-godišnja umirovljenica. Stupnik je do 1994. bio u sastavu glavnoga grada, ali stanovništvo uglavnom ne želi povratak u Grad Zagreb. Ratko Jakelić iz Donjeg Stupnika kaže da sada mladi ljudi lakše mogu naći posao te da nema potrebe za povratak u Zagreb. “Teško je reći bi li bilo bolje da smo dio Zagreba. I tu ima pozitivnih i negativnih strana. Najbolje je da smo ipak samostalna općina, ali da se ipak malo više radi i da se novci bolje raspoređuju”. Iako su službeno najbogatija jedinica lokalne samouprave, Stupničani se ne osjećaju tako. “Ne osjećamo se uopće kao najbogatija općina. No, u Stupniku nije loše živjeti iako još nedostaju neke stvari, kao što je veći broj autobusnih linija”, kazala je 17-godišnja učenica Ana Perković i dodala kako je mladima lijepo živjeti u Stupniku. Starije stanovništvo Stupnika još uvijek se bavi poljoprivredom, ali mladi ljudi poslovno ipak gravitiraju prema Zagrebu. Poljoprivrednika Vjekoslava Huljaka iz Gornjeg Stupnika zatekli smo na polju gdje je traktorom obrađivao zemlju. “Od dolaska tvrtki u ovaj kraj sve manje ljudi se bavi zemljoradnjom, a puno ih je zemlju prodalo jer je bila velika potražnja. No, gledajući objetivno ipak je pomogao dolazak tih tvrtki u naš kraj. Više se zarađuje pa ljudi bolje žive”. Kako bi stanovnici, ne samo Stupnika, već i ostalih mjesta u Hrvatskoj koji na papiru mnogo zarađuju, imali još veće koristi od tih novaca, načelnik Trgovec kaže kako su nužne promjene. “Krajnje je vrijeme da se ide u reformu financiranja jedinica lokalne samouprave, odnosno financijsku decentralizaciju. O tome su već govorile dvije vlade, no niti jedna nije poduzela ništa.

Preko Saveza općina RH, a zajedno sa Savezom gradova, ove jeseni namjeravamo pokrenuti inicijativu za financijsku decentralizaciju. Isto tako smo za inicijativu da se, naravno uz jednu analizu opravdanosti Ekonomskoga instituta, osnuje banka preko koje će jedinice lokalne samouprave obavljati svoje poslovanje. Sada novci završavaju u poslovnim bankama koje su u rukama inozemnih dioničara koji gledaju svoj interes, a ne interes lokalne samouprave”, predlaže Trgovec. Iako se, prema podacima CIK-a, u općini koja ima 95 solventnih tvrtki od gospodarstva prošle godine ostvarilo gotovo 360 milijuna kuna nove dodane vrijednosti, proračun Stupnika od poreza na prihod i profit dobije svega 3 milijuna kuna. Najviše se u proračun, nešto više od 5 milijuna kuna, slije od komunalnog doprinosa i naknada tvrtki i građana. Stupničani su složni da je razvoj gospodarstva u njihovom kraju počeo s dolaskom trgovačkog centra Mercatone, a Trgovec smatra kako su tvrtke u Stupnik stigle privučene dobrim geografskim položajem i blizinom Zagreba te svojevremeno jeftinim zemljištem. Trgovec je odbacio navode nekih medija kako je stanje u općini katastrofalno u pogledu komunalija. “Vodovodnu mrežu ima 95 posto mjesta, a do proljeća će biti kompletno završen i ostatak. Plinifikacija je u drugoj fazi, a 50 posto Stupnika je već plinificirano i to njegov najgušće naseljeni dio. Za iduću godinu planiramo završiti i ostatak. Što se tiče kanalizacije, dobili smo potrebne građevinske dozvole, a nakon toga slijedi zatvaranje konstrukcije sa Županijom i Hrvatskim vodama poslije čega ćemo raspisati natječaj. Kanalizacija bi trebala biti izgrađena u roku od tri godine. Financije ćemo riješiti modelom sufinanciranja, a pobornici smo i novih modela kao što je privatno-javno partnerstvo". Ante Pulić, savjetnik tvrtke Centar za intelektualni kapital, koja je izradila izračun BDP-a prije Državnog zavoda za statistiku, kaže kako je vrlo visok iznos BDP-a po glavi stanovnika Stupnika rezultat činjenice da se na malom području s malim brojem stanovnika nalazi mnogo tvrtki. Inače profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pulić podatke o BDP-u daje već četvrtu godinu zaredom. “Državni zavod za statistiku BDP preračunava po potrošnoj metodi za koju treba više vremena pa je to razlog zašto CIK svake godine izađe ranije s podacima o domaćem BDP-u. Centar za intelektualni kapital ovakve analize radi od 2001. godine, a takvu analizu iz godine u godinu radi samo još englesko Ministarstvo trgovine i industrije.

Na razini Hrvatske, podaci ispadaju isti kao i podaci Državnog zavoda za statistiku, a na razini županija i općina DZS uopće ne rade izračun, odnosno rade tek svakih 4-5 godina”. Na ideju da radi izračun, Centar za intelektualni kapital došao je zato što je od FINA-e svakih pola godine dobivao podatke za gospodarstvo. “Preko gospodarskih pokazatelja radimo izračun za BDP koji se inače sastoji od dva dijela. Jedan je dio ostvaren u gospodarstvu, a drugi u javnom sektoru. Kako od FINA-e dobivamo samo podatke za gospodarstveni dio, iznos javnog sektora dodajemo po ključu tako da stavimo u odnos omjer ta dva dijela pa na osnovu gospodarstvenoga vidimo koliki je ukupni BDP. Naši podaci nisu u promil točni već su to procijenjene vrijednosti, no ipak daju poprilično preciznu sliku.” Pulić kaže kako dosadašnji trendovi pokazuju slab rast efikasnosti i to iz razloga što su plaće u gospodarstvu rasle brže od stvaranja vrijednosti. “Dodana vrijedost je porasla za pet posto, a plaće za sedam posto što naravno dovodi do pada efikasnosti. Ohrabruje što su dalmatinske županije “potegle” u zadnje dvije godine te imaju jedan trend uspona, dok Istarska i Primorsko-goranska županija stagniraju. Slavonija je pak u najlošijem stanju”, kaže Pulić. Dodaje kako se Vlada pomalo neopravdano hvali velikim rastom BDP-a. “Činjenica je kako veliki utjecaj na rast BDP-a ima pad dolara koji pada već četvrtu godinu zaredom. Ako masu mjerite sa što manjim vrijednostima jasno je da dobivate veće brojke. No isto tako je nedvojbeno da ukupna masa raste. U 2003. stvarano je oko 80 milijardi kuna nove vrijednosti, a sada se stvara 215 milijardi kuna nove vrijednosti. Generalno gledajući, sigurno je da se osjeća rast mase, ali zabrinjava pad efikasnosti.” Pulić kaže kako je BDP danas zastarjela mjerna jedinica za pokazivanje uspješnosti neke sredine. Po njegovom mišljenju, jedan od modernijih i efikasnijih pokazatelja je efikasnost kapitala, odnosno zaposlenosti. “Smatramo da je mnogo primjerenije pratiti gospodarstvo preko efikasnosti zaposlenih. Gledajući te kriterije, Stupnik je tek na 30. mjestu, a prvi je Rovinj gdje se na jednu kunu uloženu u zaposlene stvaraju gotovo četiri kune nove vrijednosti. U Stupniku je taj iznos 3,18 kuna, Zagreb stvara 2,54 kune na jednu uloženu dok je državni prosjek 2,30”, istaknuo je Pulić.>email to:Stanko Boric