Hrvatski premijer Ivo Sanader Nakon što sredinom studenog istekne postojeći sporazum Vlade s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), tzv. stand by aranžman, novi takav sporazum, po svemu sudeći neće se potpisati, doznao je Nacional iz dobro upućenih političkih i poslovnih krugova. Uz Pretpristupni ekonomski program (PEP), stand by aranžman jedan je od dva temeljna međunarodna sporazuma koja Vladu obvezuju na konstantne prilagodbe hrvatskog gospodarstva i on zapravo već niz godina posve određuje većinu gospodarskog, a dobrim dijelom i ukupnog političkog života u Hrvatskoj. I ova, kao i prethodna vlast, potpisivanjem stand by aranžmana dobrovoljno je prihvatila tutorstvo MMF-a nad ključnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu i odnosima s inozemstvom iz dva razloga - zbog političkog pragmatizma, da lakše pokuša provesti brojne potrebne reforme u procesu pristupanja EU i NATO savezu, te zbog izostanka precizno određene vlastite gospodarske strategije. Međutim, Vlada po isteku sadašnjeg stand by aranžmana želi s MMF-om dogovoriti posve drugi odnos od sadašnjeg, koji je po mnogima previše restriktivan.

Mogući prestanak postojećeg stand by aranžmana prije nekoliko dana na jednom neformalnom sastanku s novinarima neizravno je najavio i premijer Ivo Sanader. “U ovom trenutku ne mogu vam ništa precizno reći, ali bit će dobro”, izjavio je tom prilikom Sanader, odgovarajući na izravan upit hoće li Hrvatska s MMF-om potpisati novi stand by aranžman. Tako sročen odgovor premijera Sanadera najavio je da bi i MMF mogao biti suglasan sa željama predstavnika hrvatske Vlade. Dođe li doista do posve novog, fleksibilnijeg odnosa Vlade i MMF-a, premijer Sanader moći će to odlično iskoristiti u predstojećoj predizbornoj kampanji. U tom slučaju, moći će biračima poručiti da je za njegova mandata međunarodna zajednica kroz MMF poslala jasnu poruku da se Hrvatska približava standardima razvijene Europe, te da za provedbe reformi Hrvatskoj više nije potreban moćan inozemni tutor. Osim toga, to bi njegovoj Vladi u predizbornoj godini otvorilo i posve nove mogućnosti u borbi za naklonost birača, jer neće gotovo cjelokupnu ekonomsku politiku morati dogovarati s MMF-om. Dio ekonomskih stručnjaka smatra da niti MMF-u u takvim okolnostima neće biti naročito privlačno surađivati s hrvatskom vladom, jer bi se teško moglo očekivati provedbu teških reformi u izbornoj godini. Tomu u prilog idu i neke neslužbene izjave predstavnika MMF-a i Svjetske banke, koji tvrde da u Hrvatskoj u izbornoj godini neće biti apsolutno nikakvih strukturnih reformi. Navodno je i MMF-u i Svjetskoj banci jasno da Vlada usprkos velikim naporima sporo provodi reforme u društvu i gospodarstvu, zbog snažnog otpora nekih istaknutih pojedinaca i centara moći, koji zbog vlastitih poslovnih interesa koče poboljšavanje kvalitete upravljanja u privatnom i javnom sektoru gospodarstva. Unatoč svemu tomu, čini se da je na području Zapadnog Balkana počeo novi trend djelovanja MMF-a, koji diskretno smanjuje svoju ulogu na europskom jugoistoku, jer se procjenjuje da se Balkan počeo politički i gospodarski stabilizirati i sazrijevati, naročito na području formiranja vlastitih ekonomskih politika. Ministar financija Ivan Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski poslali su sredinom rujna MMF-u u Washington pismo u kojem traže zaključivanje trećeg dijela programa iz stand by aranžmana za 2006. i konačno preispitivanje provedbe cijelog izvršenja programa postojećeg stand by aranžmana. Među brojnim strogo stručnim ekonomskim frazama, u pismu su istaknuli da je Hrvatska spremna i dalje održavati svoju makroekonomsku stabilnosti i ograničiti eksternu ranjivost zemlje.

MMF je u posljednje vrijeme u više navrata upozoravao na moguću eksternu ranjivost hrvatske ekonomije. Hrvatska bi se u toj poziciji mogla naći ako se nastavi rast potrošnje i inozemnog duga, što bi moglo otvoriti put Hrvatskoj u ekonomsko-dužničku krizu. Rast inozemnog duga prvo bi mogao povećati deficit tekućeg računa bilance plaćanja. Taj deficit dovest će Hrvatsku u poziciju da ne može plaćati svoje inozemne kredite, a onda će se ti krediti početi plaćati iz deviznih rezervi zemlje kojima upravlja HNB. Osim toga, do nestabilnosti može dovesti i sve veća inozemna zaduženost banaka i tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, ali i domaćeg stanovništva. Potrošnja raste zbog nerealnih očekivanja o brzom i stalnom rastu životnog standarda, a upravo će tim pričama birače u izbornoj godini dodatno nerealno pothranjivati i vlast i opozicija. Kako bilo, očekivanja Vlade vezana za redefiniranje odnosa s MMF-om baziraju se i na nekim nedavnim uspješnim ekonomskim pokazateljima. Tu se prvenstveno misli na povećane porezne prihode u tekućoj godini, koji su Vladu naveli na to da dogodine najavi smanjenje deficita državnog proračuna ispod 3 posto, što je u skladu s tzv. kriterijima iz Maastrichta, koji su jedan od preduvjeta Hrvatske za pristupanje u članstvo EU. Vlada je u cilju smanjenja deficita državnog proračuna već poduzela cijeli niz mjera sažetih u tzv. srednjoročni okvir za fiskalnu politiku, koje trebaju omogućiti smanjenje javne potrošnje, bolje upravljanje državnim novcem i eliminaciju skrivenih subvencija, koje je Vlada iz proračuna u kriznim socijalnim situacijama dosad znala upućivati u velika državna poduzeća kao što su Hrvatske željeznice, pet hrvatskih brodogradilišta, željezare i slično. Vlada je zbog povećanih poreznih prihoda najavila i povećanje osnovice za plaće iz državnog proračuna od 5 posto, što je najveće povećanje plaća od 1999. Neformalna nastojanja Vlade da diplomatskim manevrima isposluje fleksibilniju suradnju sa MMF-om zabrinula je Europsku komisiju, neformalnu vladu EU u Bruxellesu. Europska komisija smatra da bi Hrvatska trebala i dalje tijesno surađivati s MMF-om jer je i dosad EU prepuštala MMF-u tehnički nadzor kandidata za članstvo u EU. Na to su pristali, jer po vlastitu priznanju, nemaju dostatne kapacitete za poticanje i upravljanje teškim strukturalnim reformama kroz koje moraju proći kandidati za ulazak u EU. Europska komisija zabrinuta je za hrvatsku gospodarsku situaciju iz istih razloga kao i MMF. Zato će Vlada morati uvjeriti Europsku komisiju da se u izbornoj 2007. neće razbacivati proračunskim novcem za kupovinu birača.

Da put do sporazumnog kreiranja fleksibilnijih odnosa Hrvatske i MMF-a neće biti nimalo jednostavan pokazuje i nedavno izvješće Svjetske banke, koje je na domaćoj političkoj sceni izazvalo brojne javne polemike. Ono nosi naziv “Poslovanje u 2007.: Kako se reformirati”. Obuhvatilo je 175 zemalja svijeta, a mjesto na ljestvici koje pojedina zemlja zauzima izračunavalo se kao prosjek ocjena iz 10 različitih područja. Hrvatska se u njemu našla na 100. mjestu po jednostavnosti pokretanja poslovanja, 109. po uknjižbi imovine, 117. po dobivanju kredita, 124. mjestu po jednostavnosti poslovanja, 130. na području zapošljavanja radnika, 156. po zaštiti ulagača, a čak 170. po izdavanju radnih dozvola. U svjetlu takvih okolnosti mala je utjeha što je Hrvatska zauzela visoko 7. mjesto prema provođenju reformi. Točno je da je Vlada poduzela brojne korake u provođenju teških strukturalnih reformi: počela je reformirati pravosuđe, rješavati problem neplaćenih obveza u sektoru zdravstva, privatizirati preostala državna poduzeća, restrukturirati željezare i brodogradilišta i reformirati javnu upravu. Pomaci na tim područjima su naoko mali, ali se ne mogu zanijekati. Međutim, zanijekati se ne može niti opisano izvješće Svjetske banke. Zato se teško može proturječiti jednom utjecajnom makroekonomskom stručnjaku, koji je početkom prošlog vikenda u neformalnom razgovoru za Nacional izjavio da bi se hrvatska gospodarska zbilja u slučaju dogovora Vlade i MMF-a o prekidu čvrste suradnje mogla nazvati pravim teatrom apsurda. OKVIRI Sljedeći korak - nadzor MMF-a Athanasios Vamvakidis, predstavnik MMF-a u Hrvatskoj za Nacional je ovako komentirao moguću novu fazu suradnje Hrvatske i MMF-a: "Zbog napretka u provođenju fiskalne politike potreba za novim stand by aranžmanom nije tolika kao prije dvije godine. Tada je deficit bio više od 6 posto BDP-a, a vanjski dug je jako brzo rastao. Danas je drukčija situacija, iako još postoje eksterne opasnosti i potreba za fiskalnom konsolidacijom. Ljudi misle da zbog izborne godine neće istim intezitetom biti nastavljene najvažnije reforme. Mislim da se to neće dogoditi, jer u nekim od tih procesa nema povratka. Kratko je vrijeme do okončanja postojećeg aranžmana, ali smo upoznati s time što Vlada do tada namjerava činiti. Vrijedi spomenuti kvalitetnu provedbu fiskalne politike tijekom ove godine. Vlada prvi put ima sredstva za smanjenje budžetskog deficita i on bi mogao biti manji od planiranih 3 posto. Sadašnji stand by aranžman koji Hrvatska ima s MMF-om najjednostavniji je koji neka zemlja može imati. Ne postoji nikakva druga opcija aranžmana, koja bi mogla nadomjestiti postojeći oblik stand by aranžmana. Nakon ovakvog aranžmana, može uslijediti samo faza bez ikakvog stand by aranžmana. Stoga je sljedeći mogući korak u suradnji dviju strana isključivo nadzor MMF-a", kaže Vamvakidis.

Ekonomija RH je ranjiva

Iako je MMF načelno zadovoljan napretkom, njihovi stručnjaci upozoravaju na eksternu ranjivost hrvatske ekonomije. Situacija bi se mogla pogoršati ako se nastavi rast potrošnje i vanjskog duga. Postoji realna opasnost da se poveća deficit tekućeg računa platne bilance te da Hrvatska više ne bude u stanju otplaćivati svoje inozemne kredite. U tom slučaju morat će se trošiti devizne rezerve kojima upravlja Hrvatska narodna banka na čelu s guvernerom Željkom Rohatinskim.>email to:Berislav Jelinic