Član Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, bosanski Hrvat Željko Komšić, s mjesta načelnika općine Novo Sarajevo ući će na velika vrata u Predsjedništvo BiH kao hrvatski član te najviše državne institucije. Ta je vijest iznenadila mnoge, jer se očekivalo da će Hrvate u predsjedništvu zastupati jedan od kandidata nacionalistički usmjerenih stranaka, a ne socijaldemokrat. Kandidat HDZ-a BiH za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović rekao je nakon objavljivanja neslužbenih izbornih rezultata da će “on biti novi član Predsjedništva ili Predsjedništva BiH neće biti”. Jović tvrdi da je samo pet posto hrvatskog biračkog tijela glasovalo za Željka Komšića, a da ostatak glasova dolazi iz redova bošnjačkog naroda, iz dominantno bošnjačkih gradova. “Željko Komšić za Hrvate ne može biti član Predsjedništva BiH i neće ni biti. Poduzet ćemo sve aktivnosti i nećemo dopustiti da Komšić bude član Predsjedništva BiH. Vjerojatno će biti raznih načina, nismo o tome razmišljali.”, rekao je Jović i dodao da je pobjeda Željka Komšića izravna prijetnja destabilizaciji prilika u BiH. Na trećem mjestu u izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je Božo Ljubić, kandidat koalicije Hrvatsko zajedništvo. Tek iza njega slijede kandidat Narodne stranke radom za boljitak Mladen Ivanković Lijanović i Zvonko Jurišić, kandidat HSP Đapić - dr. Jurišić. Božo Ljubić, predsjednik koalicije Hrvatsko zajedništvo, izjavio je da su se “ovakvim raspletom događaja obistinila strahovanja Hrvata, jer su Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva. Pobjeda Komšića bila bi vrlo destruktivna za BiH. Ili ja, ili Ivo Miro Jović legitimni smo predstavnici Hrvata”, rekao je Ljubić nakon objave prvih izbornih rezultata. Željko Komšić je diplomirani pravnik, rođen 1964. u Sarajevu. Kao istaknuti pripadnik Armije Bosne i Hercegovine nosilac je najvišeg ratnog priznanja, Zlatnog ljiljana, na što je posebno ponosan. Političku karijeru započeo je kao općinski vijećnik, a bio je i predsjedavajući Skupštine grada Sarajeva. Već kao 37-godišnjak iskusio je diplomatski život nakon što je 2001. imenovan prvim veleposlanikom BiH u Beogradu. “Posljednji put u Beogradu sam bio kad sam, nakon Titove smrti, otišao u Kuću cvijeća”, govorio je uoči preuzimanja te dužnosti. Mjesto veleposlanika u tadašnjoj SRJ napustio je jer, kako je rekao, nije htio da mu šefovi budu Mladen Ivanić (aktualni šef bosanskohercegovačke diplomacije) i aktualno tročlano Predsjedništvo BiH. Sebe u medijskim istupima, često naziva “lokalpatriotom ili lokalno sebičnim čovjekom koji je emotivno vezan za Sarajevo”. Nakon povratka u Sarajevo iz Beograda 2004. izabran je za načelnika općine velike desetak četvornih kilometara, Novo Sarajevo, odakle će s najniže razine vlasti biti izravno izabran za najvišu - člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Postoje spekulacije da je Komšić jedan od rijetkih Hrvata iz BiH kojima je hrvatska vlast 1997. odbila dati domovnicu. Član je SDP-a jer ga, kako je rekao, u toj stranci privlači multietničnost: “To jest jedan od elemenata scoijaldemokracije, ali i ekonomski nas razlozi okupljaju u toj partiji. Točno je da je naše biračko tijelo u najvećoj mjeri bošnjačko, ali nas to nikada ne oslobađa odgovornosti, niti se mi ikada prestajemo boriti da budemo partija cijele Bosne i Hercegovine. Teritorijalna organizacija SDP-a funkcionira na cijelom teritoriju BiH. Ja se slažem da je to nedovoljno i da je jedan od zadataka SDP-a da jače prodre u RS i u dio koji HDZ doživljava kao svoj zabran. Mi i tu imamo pomaka.” Iako je prije priprema za opće izbore Komšić kao člana Predsjednistva BiH iz redova bošnjačkog naroda vidio šefa stranke kojoj pripada, Zlatka Lagumdžiju, izbor za kandidiranje za hrvatskog člana Predsjedništva, pao je upravo na Komšića. Vjeruje se da je Lagumdžija, svjestan da bi u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništa teško pobijedio Harisa Silajdžića iz Stranke za BiH i Sulejmana Tihića iz najjutjecajnije bošnjače Stranke demokratke akcije (SDA), odustao od vlastite kandidature. Kandidiranje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva esdepeovcima se učinilo mnogo realnijim nakon raskola u doskora najjačoj stranci Hrvata u BiH - HDZ-u, nego kandidiranje Lagumdžije za bošnjačkog člana Predsjedništva. SDP u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nikad nije postigao dobre rezultate. Na prvim poratnim izborima kandidat SDP-a za Predsjedništvo bio je Bošnjak Sead Avdić, a na trećim izborima Alija Behmen. Nijedan od njih nikada nije sjeo u predsjedničku fotelju. SDP je pred opće izbore savršeno iskoristio raskol unutar HDZ-a BiH, koji se rascijepio na HDZ Dragana Čovića i HDZ 1990. Bože Ljubića, čime su se rasuli glasovi Hrvata u BiH. Takav preokret unutar HDZ-a uoči izbora jamčio je Željku Komšiću da će ostvariti značajne izborne rezultate, jer su za njega, socijaldemokrata, mladog i perspektivnog političara, osim dijela Hrvata, glasovali i brojni Bošnjaci, ali i Srbi koji već godinama tradicionalno podržavaju program SDP-a. Komšić, siguran u izborni rezultat i savršeno odigrani potez SDP-a, uoči izbora uputio je pismo HDZ-u BiH, HDZ-u 1990., HSP-u, i Narodnoj stranci radom za boljitak, u kojem ističe da će “sa zadovoljstvom višestruko poraziti njihove izabrane kandidate i na taj način pridonijeti da se pojedine stranke konačno zauvijek skinu s političkog neba u BiH, a pojedinci prestanu sramotiti građane BiH u cjelini i hrvatski narod u BiH”. “S obzirom da nemaju predizborni program, a bave se sporednim stvarima, posebno apeliram na predstavnike oba HDZ-a da makar malo pridonesu vraćanju digniteta Hrvatima u BiH, tako što će pozvati svog bivšeg člana Predsjedništva i stranačkog kolegu, a sadašnjeg kriminalca i bjegunca Antu Jelavića da se vrati u BiH i stavi na raspolaganje pravosudnim institucijama BiH”, poručio je Komšić i završnom rečenicom dotukao oponente s hrvatskim predzakom: “Mislim da bi to makar malo pridonijelo popravku vašeg imidža u predizbornom periodu, s obzirom da se radi o strankama čija je većina, u proteklom periodu izabranih predstavnika i stranačkih lidera, ili u zatvoru, ili su optuženi zbog kriminala.” Željko Komšić od prvog je dana izborne kampanje tvrdio da će pobijediti “jer biračima nudi potpuno drukčiji koncept nego ostali kandidati”. “Politički trenutak u BiH je takav da će se sada vidjeti hoće li se BiH okrenuti jednom normalnijem konceptu europske zemlje ili će ostati u tome isključivo etničkom konceptu, po kojem nisi dobar Hrvat, Bošnjak ili Srbin ako te oni drugi ne mrze. To je loš koncept”, izjavio je Komšić. U predizbornoj kampanji tvrdio je da ne želi biti čovjek, Hrvat, kojeg drugi mrze. “Ako mi to treba biti kvalifikacija da sam dobar Hrvat, hvala, neću. Više nije važno ni to što sam bio u Armiji BiH. Čini se da je za moje etiketiranje kao lošeg Hrvata značajnije to što sam u SDP-u. Mi u stranci imamo mnogo ljudi koji su bili u HVO-u, pa i oni, ispada, nisu dobri Hrvati. To je problem u glavama ljudi koji znaju samo za etnički koncept i koji misle da je BiH tek običan zbroj triju naroda. BiH je ipak nešto više od toga, a Hrvati kao najmalobrojniji narod ne trebaju se zatvarati i izolirati”, rekao je Komšić. Poručio je da će se, kao budući član Predsjednistva BiH, u odnosima s Hrvatskom zalagati kao “dobrosusjedski orjentiran”. “Ako postoji dobra volja, o svemu se može postići dogovor. Ipak, Sanaderova vlada opet se počinje uplitati u unutarnje stvari BiH. Otvoreno podržava jednu političku opciju. Čak šalje ljude u BiH koji to trebaju raditi”, rekao je Komšić. Prije izbora je obećavao da, ako kao kandidat SDP-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva bude izabran u to tijelo, neće preuzeti dužnost dok dvije trećine izabranih zastupnika hrvatskog naroda u Parlamentu BiH ne potvrde da je njihov legitimni predstavnik. Je li posrijedi samo izborna retorika ili obećanje koje treba ispuniti, bit će jasnije sljedećih tjedana kad se bude konstituirala nova vlast. Komšić je nakon objavljivanja preliminarnih izbornih rezultata rekao da je “svjestan teškog trenutka u kojem se nalazi BiH” i najavio da će raditi u korist svih građana BiH. Svoje protukandidate na izborima pozvao je da razumno priznaju poraz. Kandidata HDZ-a Ivu Miru Jovića Komšić nikad nije smatrao ozbiljnim protivnikom, jer je Jović u predsjedničku fotelju zasjeo tako što nije izravno izabran, nego je zamijenio Dragana Čovića, kojem se sudi za kriminal i financijske malverzacije na Sudu BiH. “Jović je u državnom Parlamentu izabran za člana Predsjedništva sa svega deset glasova! Od tog broja osam je bilo bošnjačkih, dva hrvatska, a i od ta dva glasa jedan je osobno njegov. Toliko o Jovićevu kredibilitetu da predstavlja hrvatski narod”, rekao je Komšić. Prema izbornim podacima koje je prezentirao SDP ta stranka vodi u Tuzlanskom kantonu, druga je u Unsko-sanskom, a ima izglede da bude prva i u Sarajevskom kantonu. Vjeruje se da će SDP minimalno udvostručiti broj zastupnika u Parlamentu BiH i da će biti treća stranka i u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ulaskom u Predsjedništvo BiH Bošnjaka Harisa Silajdžića, lidera Stranke za BiH (SBiH), Srbina Nikole Radmanovića iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvata Željka Komšića iz SDP-a prvi put u posljednjih 14 godina od početka rata u BiH nacionalne stranke SDA, SDS i HDZ doživjele su krah u utrci za najviše položaje u državi. OKVIRI Bolji odaziv nego 2002. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na općim izborima održanim 1. listopada glasovalo je oko milijun i 500 tisuća građana s pravom glasa, ili oko 55 posto, što je 290.000 glasova više nego na posljednjim općim izborima 2002. Građani BiH su za sljedeće četiri godine birali tri člana Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH, Narodne skupštine RS-a, u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije i u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH. Na izborima se kandidiralo 36 političkih stranaka, osam koalicija i 12 neovisnih kandidata. Izbornoj komisiji čak 108 političara nije dostavilo svoje imovinske kartone koji trebaju biti dostupni javnosti. Za dostavu netočnih i nepotpunih podataka, kao i za nedostavljanje osobnih imovinskoh kartona, Izbornim zakonom nisu predviđene nikakve sakcije. Opće izbore u cijelosti je financirala država BiH, a organizacija je stajala oko 4,5 milijuna eura iz proračuna države BiH i općinskih proračuna. Dodik Milorad Dodik, lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata, najveći je dobitnik ovih izbora. Dosadašnji premijer Republike Srpske imat će apsolutnu većinu u skupštini RS-a, a njegovi ljudi Nikola Radmanović i Milan Jelić bit će član Predsjedništva BiH i predsjednik RS-a.email to:Merima Spahic