JADRANKA KOSOR kriva je za potpuno pogrešnu strategiju fonda za braniteljeJadranka Kosor, ministrica branitelja, ali i premijer Ivo Sanader dobili su, posljednjih mjesec dana, neočekivanog protivnika. Riječ je o braniteljskim udrugama koje okupljaju nekoliko stotina tisuća članova, i krenule su u kampanju koja nanosi golemu štetu Jadranki Kosor, ali i cjelokupnoj HDZ-ovoj vladi. U ovom trenutku djeluju čak četiri relevantne veteranske grupacije - koje se međusobno razlikuju od političkog profila pa do međusobnih odnosa vodećih članova - ali sve ih ujedinjuje to što dovode u pitanje politiku ministrice branitelja i aktualne vlade.

Izgleda da je i Sanader shvatio kakve su potencijalne implikacije braniteljske pobune. Još od 1991. HDZ je, zahvaljujući u prvom redu Franji Tuđmanu i Gojku Šušku, uživao status stranke koja se posebno brine o sudionicima Domovinskog rata. Mnogi najviši časnici i policijski dužnosnici bili su članovi stranke, a iz njenih redova regrutirali su se i čelnici Hvidre i drugih veteranskih udruga. Sada je situacija potpuno drukčija. Sve je inicirala Jadranka Kosor, koja stoji iza odluke prema kojoj je Hrvatsku branilo 480.000 osoba, pri čemu su u bodovanju izjednačeni borci s prvih crta i pripadnici tzv. neborbenog sektora, a tu spadaju i uredski činovnici, tajnice, mehaničari, pa čak i konobarice koje su radile u vojnim ustanovama.

Dakako, iza svega stoji veliki novac koji se slijeva u Fond hrvatskih branitelja. Do sada raspolaže sa 2,2 milijarde kuna, a kada uđu sredstva od privatizacije Ine, HEP-a i drugih javnih tvrtki, Fond će vrijediti više od 4 milijarde kuna. Osim toga, ovogodišnja dividenda iznosi 140 milijuna kuna i očekuje se da će uskoro biti i dvostruko veća. Unatoč takvim iznosima, kada se novac podijeli s pola milijuna polagatelja prava na dionice, proizlazi da će istaknuti veterani dobiti dvadesetak tisuća kuna, odnosno tek malo više od osoba iz pozadine. Ukratko, potpuno pogrešnoj strategiji Jadranke Kosor već na početku ljeta upućeno je niz kritika, a sada slijedi kulminacija napada na Sanaderovu vladu.

Već krajem rujna, u Zagrebu je osnovana koordinacija 57 udruga iz Domovinskog rata, koje su zahtijevale reviziju članstva u Braniteljskom fondu, ali i smjenu predsjednika Hvidre Josipa Đakića, inače HDZ-ova saborskog zastupnika. Posebno je važno da su glavni logističari koordinacije, Miodrag Demo i Miro Laco, dužnosnici SDP-ova zagrebačkoga gradskog poglavarstva, što je izazvalo žestoku reakciju Ministarstva branitelja. Ipak, sukob je nastavljen jer Demo i Laco kao nekadašnji istaknuti ratnici imaju snažan ugled u braniteljskoj populaciji. Osim toga, u posljednjih šest godina u Zagrebu je zaposleno nekoliko tisuća veterana, riješeni su brojni stambeni problemi, postignuti su kudikamo bolji rezultati nego na državnoj razini, gdje je mjerodavna Jadranka Kosor.

Nekoliko tjedana izgledalo je da se situacija smirila, a zatim su se pojavile nove inicijative koje opasno prijete vladi Ive Sanadera. Posebno je važno kako sve njih predvode proslavljeni ratni zapovjednici. Tako će se u petak, 17. studenog, okupiti predstavnici pedesetak ratnih postrojbi Hrvatske vojske i osnovati Inicijativni odbor Zbora borbenih brigada. Organizator je Željko Sačić, nekadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova za Specijalnu policiju, a logistiku ima u 25 podružnica koje okupljaju 13.000 nekadašnjih specijalaca. Pozivi su upućeni predstavnicima svih postrojbi koje su između 1991. i 1995. bile na ratištima, i očekuje se dolazak generala Miljenka Crnjca, Danijela Kotlara, bivšeg Zapovjedništva Učilišta kopnene HV, Mirka Martinjaka iz VII. gardijske brigade, Mišela Jukića iz Imotske bojne, Ante Kotromanovića iz IV. brigade, Ivana Rašića iz I. brigade Tigrovi, kao i predstavnika vojne policije i drugih jedinica. Sačić tvrdi kako će u idućim mjesecima dodatno ojačati jer mnogi veterani su skeptični, boje se da će se Zbor borbenih brigada prikloniti nekoj od stranaka.

“Nećemo biti ni s HDZ-om ni SDP-om niti bilo kojom strankom jer smo neovisni. Prošla su vremena kada smo vjerovali da desnica štiti interese branitelja i danas je očito da ne postoji stranka uz koju se trebamo vezati. Ali očito traje revizija Domovinskog rata jer oni koji su bili prvi u obrani Hrvatske sada se nalaze na marginama društva i nitko ih ne pita za mišljenje čak i kada se radi o stvarima koje ih se direktno tiču”, upozorava Željko Sačić.

On napominje kako je svjestan da osnivanje Zbora borbenih brigada, ali i druge veteranske inicijative štete Ivi Sanaderu, ali i dodaje kako pune tri godine čekaju premijerov odgovor na poziv na sastanak. “Znam da će se idući izbori dobiti i izgubiti na pitanju gospodarstva, međutim budite sigurni kako će nepriznavanje prava branitelja odigrati vrlo važnu ulogu”, smatra Sačić.

Osnivači Zbora borbenih brigada vjeruju da je u četiri ratne godine, zajedno s logistikom, u obrani sudjelovalo maksimalno 337.000 osoba. Kad bi Sanader prihvatio takvo stajalište, s popisa Braniteljskog fonda morao bi izbrisati oko 150.000 imena, a čini se da u HDZ-u ipak za takvo što nema političke volje. Javila se početkom ljeta, kada je Vladina koordinacija za branitelje odlučila ukinuti tzv. neborbeni sektor, no u rujnu su Sačića nazvali Jadranka Kosor i Ivica Kirin i priopćili kako sve ipak ostaje po starom. Bivši šef specijalnih policijskih snaga kaže da, osim prava na više bodova, najnovijom inicijativom tražit će se i veća mirovinska i socijalna prava te aktivnija politika zapošljavanja. Osim toga, traže i neke naizgled simbolične geste jer do sada niti jedan specijalac nije dobio medalju za najveće operacije od Maslenice i Medačkog džepa do “Bljeska”, “Oluje”, “Maestrala” i “Južnog poteza”. U tim operacijama poginulo je 120 pripadnika specijalnih postrojbi MUP-a.

Sada se aktivirala i najjača oporbena stranka. Prošlog tjedna u sjedištu SDP-a, Ante Kotromanović prvi je put vodio Savjet za branitelje. Uz nekadašnjeg zapovjednika IV. gardijske brigade sudjelovali su Tonino Picula, Davorko Vidović, Josip Kukuljan i Marijan Mužinić, nekadašnji zapovjednik 119. brigade HV-a, a u budućnosti će se uključiti još desetak boraca. SDP-u će se priključiti i skupina visokih časnika koji 1. siječnja 2007. završavaju aktivnu vojnu službu.

Kotromanović ističe da ne namjerava stvarati glomazno tijelo nego na lokalnim razinama organizirati najbolje ratne kadrove koji će predstavljati braniteljsku populaciju, a time i povećati SDP-ov rejting. U suradnji s Ljubom Jurčićem, počeli su izrađivati i program zapošljavanja, koji se temelji na malom i srednjem poduzetništvu i poljoprivredi, a u pripremi je i strategija resocijalizacije veterana, ponajprije s ciljem smanjenja broja suicida. I oni napadaju Sanadera zbog inflacije potvrda za sudjelovanje u ratu, a SDP-ov službeni stav je da u borbenim operacijama nije sudjelovalo više od 130.000 ljudi.

“Redefinirali smo scenu i počinjemo pridobivati dio branitelja. Znam to jer me svakodnevno nazivaju nekadašnji ratnici i izražavaju podršku, a neki se žele i osobno uključiti u našu kampanju. Moje geslo glasi: Jučer smo bili branitelji, a danas smo graditelji”, naglašava Kotromanović. Kotromanović smatra da u većim gradovima treba formirati vojne bolnice po uzoruANTE KOTROMANOVIĆ Ratni zapovjednik IV. gardijske brigade prošlog je tjedna prvi put vodio Savjet za branitelje u SDP-u na SAD, a naglasak je na stvaranju odjela za oboljele od PTSP-a. Tražit će i snimanje filmova o Domovinskom ratu, osnivanje ratnih muzeja u Kninu i Vukovaru. Mnogo važnijim smatra formiranje tima sastavljenog od kompetentnih stručnjaka, koji će biti SDP-ova logistika u temama obrambene politike i nacionalne sigurnosti. Članovi će pažljivo pratiti donošenje odluka u Ministarstvu obrane, ali i servisirati Račana i ostakle zastupnike prije saborskih sjednica o tim pitanjima. U predizbornoj kampanji, može se očekivati da će Ante Kotromanović predstaviti plan preustroja Hrvatske vojske. “Kada dođemo na vlast, istoga dana ćemo početi provoditi reforme”, najavljuje Kotromanović.

Premda je preuzeo SDP-ov Savjet za branitelje, čini se kako u stranci svi ne gledaju pozitivno na dolazak Ante Kotromanovića. Tako je Miro Laco najavio izlazak iz Savjeta, a u zagrebačkom poglavarstvu smatraju da on nema programe i znanje kako ih provesti nego ga SDP koristi samo za prikupljanje političke podrške među braniteljima. Trenutačno među tim strujama nema sukoba, međutim izgledna je podjela na Bandićeve i Račanove branitelje.

Za to vrijeme Sanader pokušava kontrolirati štetu koju je napravila Jadranka Kosor. Neki suradnici hrvatske vlade tvrde kako je premijer u početku prihvatio listu od 480.000 sudionika Domovinskog rata jer je vjerovao kako će tako povećati HDZ-ovo izborno tijelo. Sada vidi da je pogriješio i pitanje je kako će se izvući. Prvi potez je sastanak sa 19 visokih časnika Hrvatske vojske, za koje smatra da se nisu angažirali među protivnicima Vlade. Među pozvanima su Pavao Miljavac, Ivan Kapular, Marijan Basarac i Ivan Korade u ratu među vodećim generalima, Ante Roso, Mile Ćuk i Milenko Filipović, zapovjednici I. gardijskog zdruga, Miljenko Galić iz SIS-a i Ivan Čikara, nekadašnji alkarski vojvoda.

Sanader tako želi dobiti potporu dijela nekadašnjih generala i amortizirati posljednje napade. Tako će se u javnosti stvoriti dojam da nije riječ o pobuni branitelja nego međusobnim sukobima bivših ratnika, koje smiruje predsjednik Vlade. Osim toga, uskoro slijedi veliki propagandni program iz Vukovara. Dana 18. studenog navršava se 15. obljetnica pada toga grada. U Vukovar dolazi cjelokupna Vlada predvođena Sanaderom, a o publicitetu koji će se dati toj tragediji govori podatak kako je HTV za prijenos angažirao 18 kamera. Vukovar je grad u kojem Sanader počinje predizbornu bitku za povratak naklonosti branitelja. OKVIR Sanaderova kontrola štete Premijer Ivo Sanader sazvao je sastanak sa 19 visokih časnika koji se zasad nisu priključili njegovim političkim protivnicima, kako bi stvorio dojam da je riječ o internom sukobu među braniteljima. Među njima je deset umirovljenih generala HV-a, dva brigadira, jedan alkarski vojvoda i pet umirovljenih generala HVO-a.

email to:Robert Bajruši