Objavljeno u Nacionalu br. 574, 2006-11-14

Autor: Stanko Borić

ZNANSTVENIK U ZAGORJU

Informatički mag u baroknom dvorcu

JANKO MRŠIĆ-FLÖGL, POZNATI hrvatski računalni znanstvenik i biznismen iz Londona, prošlog tjedna u dvorcu Sveti Križ Začretje otvorio je Institut za informatičke tehnologije

Mršić-Flögl jedan je od kreatora SMS poruka i Bluetootha, sa 16 godina u Engleskoj je osnovao prvu tvrtku, a sa 17 je već zaradio toliko da je kupio stanMršić-Flögl jedan je od kreatora SMS poruka i Bluetootha, sa 16 godina u Engleskoj je osnovao prvu tvrtku, a sa 17 je već zaradio toliko da je kupio stan Hrvatskoj javnosti nedavno je predstavljen prvi projekt privatno-javnoga partnerstva u znanosti. U suradnji javnog Instituta "Ruđer Bošković" i privatne ustanove Instituta za informatičke inovacije osnovana je tvrtka Informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Svečano otvorenje Instituta za informatičke tehnologije i predstavljanje tvrtke IKT održano je u dvorcu Sveti Križ Začretje u istoimenom zagorskome mjestu. Tamo će biti i sjedište instituta i tvrtke. Otvorenju je nazočilo mnogo uzvanika među kojima su bili i premijer Ivo Sanader, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac te ministar kulture Božo Biškupić. Sam Institut je razvojno-istraživačka institucija kojoj je namjera istraživanje i širenje uporabe informatičkih sustava. Ključni projekti Instituta radit će se na području telekomunikacija, mobilnih, mrežnih i multimedijskih sustava. Institut će se usmjeriti na kratkoročna i srednjeročna istraživanja i projekte koji bi trebali doživjeti i primjenu na tržištu.

Planira se otvaranje 33 radna mjesta na projektima u prve tri godine rada. Sa strane javnoga partnera, odnosno države dolazi projekt “Jezgra za inteligentne sustave i mreže”. Taj projekt, prvi u Hrvatskoj, bavi se inteligentnim sustavima koji su danas postali neizbježni u upravljanju i tumačenju velikim količinama informacija koje se prenose internetom. Inicijator cijelog projekta i osnivač Instituta za informacijske tehnologije Janko Mršić-Flögl kaže kako mu je želja da Institut postane inkubator tehnologije koji će lansirati male uspješne tvrtke na svjetska tržišta. Do prvog javno-privatnog partnerstva u hrvatskoj znanosti došlo je gotovo slučajno. “Još za prošle vlade podnio sam molbu za projekt, ali nije odobrena. Kako je i ova vlada uvela moratorij na sve znanstvene projekte, odlučio sam projekt realizirati kao privatnu inicijativu, no susreo sam ministra Dragana Primorac u Londonu kojemu se ideja svidjela”, kaže Mršić-Flögl. Dogovoreno je da Institut "Ruđer Bošković" bude partner s javne strane i zapreka više nije bilo. “Trebalo je dosta toga postaviti na noge za što je dobrim dijelom zaslužna naša upornost, a posebno ministra Primorca. Netko drugi bi odustao nakon što mu to ne bi pošlo za rukom godinu dana, a nama je trebalo i više.”

Janko Mršić-Flögl, uspješan je hrvatski znanstvenik i poslovni čovjek koji živi u Londonu. Iako uglavnom nepoznat široj hrvatskoj javnosti, kao stručnjak u računalnim znanostima sudjelovao je u kreiranju danas općeprihvaćenih SMS poruka, Bluetootha i WAP servisa. Znanstveni i profesionalni put ovog stručnjaka počeo je vrlo rano. Sa 16 godina osnovao je prvu tvrtku u Engleskoj, a sa 17 je već zaradio toliko da je kupio stan u Londonu. Za takav uspjeh bilo je ključno njegovo klasičnoDVORAC JE NEKADA bio dom baruna Janka VraniczanyjaDVORAC JE NEKADA bio dom baruna Janka Vraniczanyja obrazovanje koje je počelo već s tri godine zahvaljujući majci i ocu.

“Na Imperial koledžu studirao sam informatiku, a doktorat iz područja elektrotehnike sam završio 1992. na temu neuronskih mreža. Zaposlio sam se kao asistent na fakultetu koji sam pohađao, a na istome fakultetu kasnije postajem i docent. Kako sam oduvijek pokazivao interes za glazbu, odlučio sam se i za profesionalnu muzičku karijeru. U vrijeme svoga školovanja u Londonu puno pažnje sam posvećivao i kompjuterskim igrama, odnosno njihovu kreiranju. Osamdesetih godina napisao sam 25 kompjuterskih igara, a počeo sam ih pisati sa 13 godina. Najpoznatija moja igra je Bomb Jack koja je svojedobno bila najpopularnija igra za Amigu i Atari. Kompjuterskim igrama počeo sam posao. S prijateljima iz škole osnovao sam tvrtku kad sam imao 16 godina, a zvala se Paradox software ltd. Do vremena kada sam krenuo na fakultet, napravili smo 45 igrica.”

Nakon doktorata dobio je poziv da specificira prvi interakcijski televizijski sustav u Europi, nazvan Two Way TV. “Bavljenje takvim jačim sustavima bilo je jako poučno za mene, a sam sustav se pokazao vrlo uspješnim. Kasnije je ta tvrtka prodana tvrtci Cable and Wirelless. Godine 1993. otvorio sam tvrtku Dinamical System Research koja se bavila SMS, Bluetooth i WAP servisima. Tada mobilni sustavi još nisu bili zaživjeli tako da smo bili jedna od prvih tvrtki koja se njima bavila. Prvi na svijetu sklopili smo ugovor s Vodafonom za slanje SMS poruka preko naših servera.” Klijenti njegove tvrtke bili su Ericsson, Nokia, Motorola, Philips. Godine 2000. ju je kupila švedska tvrtka Digital mobility, a Mršić-Flögl ostao je raditi u tvrtci. Kasnije je i Digital mobility prodan norveškoj tvrtci Mobile media. Nakon toga, Mršić-Flögl dobio je poziv iz BBC- ja. “Dobio sam ponudu iz BBC Vecta za mjesto direktora tehnologije, što sam i prihvatio. BBC Vecta se bavila tehnološkim investicijama unutar samog BBC-ja. Kada je BBC zatvorio Vectu, prešao sam u BBC New media. Dobio sam i savjetnička mjesta na Imperial collegeu kao savjetnik za industrijske veze, te savjetničko mjesto u kompaniji Transport for London, javnoj kompaniji koja je zadužena za transport unutar Londona. Trenutačno radi na spin outu nove tvrtke iz BBC New media čiji dijelovi bi bili u Londonu, SAD-u te Hrvatskoj.

Usprkos brojnim poslovnim obvezama, Mršić-Flögl mnogo vremena posvećuje svojo ljubavi, glazbi. “Muzika je uvijek bila moja ljubav. Sviram pomalo klavir i gitaru, ali violinu volim najviše. Svojedobno sam imao i jazz band i kvartet.”

Iako vrlo uspješan, nema namjeru stati. “Što se tiče znanstvenog rada jako me zanimaju određeni fenomeni. Sve je više kompjutera koji su vezani na internet pa treba napraviti sustave koji će te strojeve nekako ujediniti. Druga stvar je da na internetu ima sve više informacija koje treba objasniti i filtrirati kako bi one prave došle na vrh. Što se tiče Hrvatske volio bih da više naših stručnjaka svoje idjeje plasiraju na tržište, a ne da samo rade za velike korporacije. Problem je što nemamo, kao primjerice Finska koja ima Nokiju, neku veliku korporaciju koja podržava lokalnu ekonomiju.”

email to:Stanko Borić

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika