Ako Šeparović izgubi licenciju za Haag, Mladen Markač otkazat će punomoć i Goranu Mikuličiću.Odvjetnici hrvatskih generala koji čekaju suđenje u Haagu u sve su lošijim odnosima i na rubu sukoba, zbog čega je krajem prošlog tjedna došlo i do intervencije hrvatskog državnog vrha, otkud je Luki Mišetiću, odvjetniku Ante Gotovine, zaprijećeno da bi mogao ostati bez mjesečnog honorara od 25.000 dolara. Mišetića, za razliku od drugih haaških odvjetnika koji honorare primaju preko osnovane zaklade, direktno plaća hrvatska vlada, jer američke vlasti nemaju dovoljno dokaza da se u zakladu ne slijeva novac zarađen u ratnim zločinima.

Iako većina sudionika javno ističe da sukoba među odvjetnicima nema, prošlotjedne najave o mogućnosti da čak petero odvjetnika zbog sukoba interesa mora otići iz Haaga pojačale su tenzije među njima, pogotovo između Luke Mišetića i Miroslava Šeparovića, koji je samo korak od gubitka statusa haaškog odvjetnika. Zbog toga je u subotu 18. studenog u Zagrebu održan sastanak na kojem su akteri sukoba pokušali dogovoriti primirje, no pravi rasplet se može očekivati tijekom sljedećih nekoliko tjedana, kad bi haaško sudsko vijeće trebalo donijeti odluku o tome hoće li Mladen Markač moći zadržati svog dosadašnjeg branitelja Miroslava Šeparovića. Odluci sudskog vijeća prethodit će mišljenje haaške odvjetničke komore, koja će se između ostalog rukovoditi i podneskom koji bi Mišetić trebao poslati u Haag ovog tjedna. U njemu bi se Mišetić trebao izjasniti namjerava li Miroslava Šeparovića na spojenom suđenju pozvati kao neophodnog svjedoka obrane. Ako da potvrdni odgovor, vrlo je izvjesno da Šeparović više neće moći braniti Mladena Markača. Ako se pak Mišetić izjasni da mu Šeparović nije neophodni svjedok, mogao bi stradati i on osobno: haaško sudsko vijeće moglo bi mu oduzeti licenciju zbog neetičnog ponašanja i poigravanja sa sudom.

Zamršeni odnos haaških odvjetnika započeo je 20. veljače ove godine, kad je tužiteljstvo Tribunala podnijelo prijedlog za spajanjem postupka protiv Ante Gotovine s onim protiv Ivana Čermaka i Mladena Markača. Odvjetnici triju generala na to su odgovorili pismenim protivljenjima, no u tome se najviše istaknuo Luka Mišetić, koji je kao razlog naveo potencijalni sukob interesa za čak troje svojih kolega: Miroslava Šeparovića, Čedu Prodanovića i Jadranku Sloković. Prema njegovim navodima, Miroslav Šeparović bio bi u sukobu interesa jer ga Gotovinina obrana namjerava pozvati kao svog svjedoka, budući da je on 1995. godine bio ministar pravosuđa, te bi trebao svjedočiti o tadašnjim vojnim sudovima, za koje je Mišetić naveo da su bili pod ingerencijom Šeparovićeva ministarstva.

Istodobno, Čedo Prodanović i Jadranka Sloković našli bi se u sukobu interesa jer njih dvoje osim Ivana Čermaka zastupaju i Rahima Ademija: pretpostavlja se da bi Čermak svoju obranu mogao graditi na način da odgovornost sa sebe prebacuje na Gotovinu i njegova zamjenika Ademija, pa bi Čedo Prodanović i Jadranka Sloković imali situaciju da braneći svog prvog klijenta moraju napadati drugog. Premda pravni stručnjaci ističu da je Mišetićevo legitimno pravo pozivati za svjedoke koga god želi ili da upozori na moguće sukobe interesa, spekulira se da je Mišetićev podnesak imao taktički cilj. S jedne strane, to je bilo obaranje spajanja suđenja, pri čemu bi obrane imale mnogo više manevarskog prostora, a s druge strane, ako dođe do spajanja, izneseni argumenti mogli bi iz haaške sudnice udaljiti Prodanovića, Slokovićevu i Šeparovića, čime bi obrana Ante Gotovine imala značajnu prednost u odnosu na novoimenovane branitelje Čermaka i Markača. U srpnju ove godine prvostupanjsko vijeće Haaškog suda odobrilo je zahtjev tužiteljstva za spajanjem postupaka protiv Gotovine, Čermaka i Markača, no u svojoj se odluci osvrnulo i na Mišetićeve teze o sukobu interesa: za Čedu Prodanovića i Jadranku Sloković vijeće je ustanovilo da eventualni sukob interesa u spojenom suđenju ne bi nanio ozbiljnu štetu optuženima, te da to nije valjani argument za razdvojena suđenja, jer bi sukob interesa postojao i u tom slučaju. Slučaj Šeparović je pak ocijenjen ozbiljnije, pa je upućenima već tada bilo jasno da će se netko ozbiljno dohvatiti Mišetićevih teza o sukobu interesa.

U mogućem sukobu interesa branitelji Ivana Čermaka odgovornost bi prebacivali na Rahima Ademija, kojeg također brane Čedo Prodanović i Jadranka Sloković Krajem ljeta došlo je do ozbiljnih razmirica između Luke Mišetića, Čede Prodanovića, Jadranke Sloković i Miroslava Šeparovića, pa je 7. rujna u jednom haaškom restoranu organizirana zajednička večera na kojoj su se pokušali izmiriti i dogovoriti što dalje. Na toj je večeri Luka Mišetić obećao Šeparoviću da će pismeno odustati od njegova svjedočenja. Međutim, dok se tijekom listopada očekivala odluka Žalbenog vijeća o spajanju suđenja, Šeparović je shvatio da Mišetić još uvijek nije poslao obećano pismo u Haag, a istodobno su Čedo Prodanović i Jadranka Sloković dobili saznanja da je haaška odvjetnička komora počela istraživati njihov mogući sukob interesa.

Već tada se spekuliralo da iza takvog postupka komore stoji Mišetić. Naime, komora u pravilu počinje raditi na pojedinom slučaju tek po nečijoj prijavi, dok je njihov slučaj počela proučavati samoinicijativno, što je svojevrsni presedan. Iz tih razloga, prije mjesec dana u zagrebačkom restoranu Baltazar održana je još jedna pomirbena večera haaških odvjetnika, na kojoj je Šeparović ponovno od Mišetića tražio da u Haag pošalje pismo u kojem ga se odriče kao svjedoka.

Dana 25. listopada Žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo je odluku prvostupanjskog vijeća o spajanju suđenja. Osim blažeg opisa mogućeg sukoba interesa Čede Prodanovića i Jadranke Sloković, za Šeparovića je navedeno da "Žalbeno vijeće očekuje da će se on, sukladno svojoj etičkoj i profesionalnoj dužnosti, povući kao zastupnik Markača, osim ako ne može dokazati da bi njegovo povlačenje Markaču prouzročilo značajne poteškoće".
Suočen s tim, Miroslav Šeparović je početkom studenog krenuo u konkretnu akciju za svoj ostanak u Haagu. Od svog klijenta Mladena Markača dobio je pismenu izjavu kojom naglašava da bi Šeparovićevim odlaskom njemu bila učinjena nenadoknadiva šteta, jer su njih dvojica zajedno proučili već 15 tisuća dokumenata. Sam Šeparović je napisao izjavu u kojoj tvrdi da obrana Gotovine dovodi u zabludu Žalbeno vijeće, jer on nije neophodni svjedok, a vojni sudovi koje spominje Mišetić nisu bili u ingerenciji Ministarstva pravosuđa. Osim toga, Šeparović je od Mišetića zatražio da se javno očituje da ga neće zvati kao neophodnog svjedoka, pa je 7. studenog u Haag otišao Šeparovićev dopis koji sadržava tri bitna dodatka: Markačevu i Šeparovićevu izjavu, te članake objavljene u hrvatskim novinama, gdje je Mišetić, prema Šeparovićevu mišljenju, naznačio da će odustati od njegova svjedočenja.

U međuvremenu su se zbile još dvije stvari koje su zaoštrile odnose između Mišetića, Prodanovića, Slokovićeve i Šeparovića. S jedne strane počelo se nagađati i o mogućem sukobu interesa Mišetićeva kolege Grega Kehoea, koji je kao haaški tužitelj u slučaju Blaškić prvi u Haagu uveo termin “zajednički zločinački pothvat”. Kao Gotovinin odvjetnik, naime, trebao bi rušiti konstrukciju koju je gradio u Blaškićevoj optužbi. S druge pak strane, Mišetić je iz Haaga dobio ozbiljno upozorenje: ako odustane od Šeparovićeva svjedočenja, haaški suci mogli bi prethodni Mišetićev zahtjev za Šeparovićem shvatiti kao taktiku. To bi značilo da se Mišetić mjesecima poigrava s institucijom suda, zbog čega bi mogao biti kažnjen.

Svjestan činjenice da je inicirao vrlo problematičnu situaciju i za sebe i za nekoliko svojih kolega, a prvenstveno za Miroslava Šeparovića, Luka Mišetić posljednjih se nekoliko dana trudio izgladiti problem tvrdeći da on nikad nije izrekao da će odustati od Šeparovića kao neophodnog svjedoka. Međutim, takvu izjavu Mišetić je dao Novoj TV a u četvrtak 16. studenog to je kazao i predsjedniku uprave NCL Media Grupe Ivi Pukaniću. Mišetić sada tvrdi da bi pristao na to da umjesto Šeparovića svjedoči neki njegov pomoćnik ili zamjenik.

Takvim je izjavama, koje se u domaćim pravnim krugovima ocjenjuju kao ne baš vjerodostojne, na neki način još dublje gurnuo Šeparovića u probleme: ako će Haaški sud i haaška odvjetnička komora vjerovati Mišetiću, onda će Šeparović, osim problema sa sukobom interesa biti pod stigmom da je slanjem nekih članaka iz hrvatskih novina s krivo interpretiranim Mišetićevim izjavama namjerno dovodio u zabludu haaško sudsko vijeće, za što bi također mogao biti kažnjen. S druge strane, ako će se vjerovati Šeparoviću, onda će sankcije u Haagu snositi sam Mišetić. U petak 17. studenog Nacionalov novinar zatražio je komentar od svih aktera u slučaju. Odvjetnik Čedo Prodanović samo je kratko kazao da on nije “ni u kakvom sukobu, pa ni u sukobu interesa”. Miroslav Šeparović ponovio je svoju tvrdnju da “nije neophodni svjedok” i da mu je Mišetić obećao da će odustati od njegova svjedočenja.
Uvečer je u HTV-ovu Dnevniku Šeparović bio još oštriji, pa je kazao da bi “ako sve to ne prestane, Vlada trebala razmisliti o daljnjem financiranju odvjetnika koji, umjesto da rade zajedno na razbijanju teze o zločinačkom pothvatu i obrani hrvatskih generala, vode neke druge igre”. A Luka Mišetić tog je dana poslijepodne Nacionalovu novinaru objasnio svoje viđenje problema: “Nama je bitan sadržaj, a ne tko će svjedočiti. Ako neki Šeparovićev pomoćnik ili zamjenik može svjedočiti o onome što bi trebao Šeparović, mi bismo bili suglasni s tim. Našoj obrani Šeparović je relevantan, ali ne i neizbježan svjedok. Sljedeći tjedan u Haag ću poslati podnesak u kojem ću istaknuti dvije stvari: prvo, da Miroslav Šeparović treba ostati u predmetu i drugo, da smo mi spremni na kompromisno rješenje ako tako odluči žalbeno vijeće”, kazao je Mišetić.

Kako saznaje Nacional, u subotu 18. studenog održan je i treći sastanak na kojem su predstavnici triju strana pokušali naći rješenje kojim bi iz zapetljane situacije relativno pošteđeni izišli i Šeparović i Mišetić. Jedino što je dogovoreno bilo je da se do daljnjeg, dok se čeka mišljenje haaške odvjetničke komore, svi sudionici suzdrže od javnih istupa i međusobnih optuživanja putem medija. Šeparović je iskoristio i svoju povezanost s hrvatskim premijerom i Vladom, pa su iz Vlade Mišetiću tijekom dana upućene i jasne poruke da će o njegovim potezima ovisiti i daljnje financiranje od strane hrvatske vlade. Drugim riječima, Mišetiću je objašnjeno da se u svom pismenom podnesku mora što jasnije odreći Šeparovića kao neophodnog svjedoka, ali i nekih svojih mogućih teza kojima će u Haagu braniti Antu Gotovinu.

Podrška odvjetnicima
Haaški optuženici Ivan Čermak i Mladen Markač svojim su odvjetničkim timovima dali pismene izjave u kojima se slažu da ih Čedo Prodanović, Jadranka Sloković i Miroslav Šeparović nastave braniti čak i ako se utvrdi potencijalni sukob interesa. Takvu pismenu izjavu prema Nacionalovim izvorima dao je i Rahim Ademi.

email to: Plamenko Cvitić