Milan Bandić i premijer Sanader ove su godine potpisali suradnju na kapitalnim projektima u gradu ZagrebuZbog velikog sukoba premijera Ive Sanadera i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića u Zagrebu će biti zaustavljeni svi veliki projekti: gradnja Muzeja suvremene umjetnosti i Muzičke akademije, proširenje Ljubljanske avenije, obnova i dogradnja KBC-a Rebro, izgradnja nove aerodromske zgrade u zagrebačkoj zračnoj luci, gradnja Domovinskog mosta i njegova cestovnog povezivanja, financiranje Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišta u Zagrebu i još desetak drugih kapitalnih projekata.

To je epilog prošlotjednog saborskog izglasavanja HDZ-ova zakona kojim je najavljen projekt decentralizacije, kojim hrvatski glavni grad fiskalnom reformom gubi 800 milijuna kuna, koje su premijer Sanader i ministar financija Ivan Šuker odlučili raspodijeliti na 534 hrvatska grada i općine. Smatrajući da je riječ o nepravednom zakonu koji nema veze s decentralizacijom, ali zato ima mnogo veze s predstojećom predizbornom godinom, Milan Bandić i njegovi suradnici u idućem će razdoblju pokušati dokazati da je HDZ-ov zakon izrazito štetan za grad Zagreb, koji je glavni pokretač razvoja u Hrvatskoj, a najavljuje se i dizanje ustavne tužbe kojom bi se opozvao zakon koji je prošlog petka tijesnom većinom izglasan u Saboru. Takav razvoj događaja u političkom smislu znači da će dugo razdoblje suradnje Ive Sanadera i Milana Bandića prerasti u otvoreni rat, jer je već sad vrlo izvjesno da će zagrebačko poglavarstvo blokirati sve dosadašnje zajedničke projekte države i hrvatskoga glavnoga grada, a istodobno će Bandić za sve propale ili blokirane projekte izravno kriviti hrvatsku vladu i premijera Sanadera.

Za Bandića će to značiti kraj vremena u kojem je, po mišljenju mnogih, bio bliži premijeru Sanaderu i HDZ-u nego svojoj stranci i njezinu predsjedniku Ivici Račanu, koji su to Bandiću često predbacivali. Nakon što je Sanader preko ministra Šukera Zagrebu smanjio prihode od poreza, očekuje se da će mu Bandić uzvratiti snažnom političkom agitacijom protiv HDZ-a. To bi se u konačnici moglo vidjeti i u predizbornoj kampanji, gdje je izgledno da će HDZ političke poene osvajati u gradovima i općinama koji će dobiti preraspoređeni novac od sredstava koja su po starom modelu trebala pripasti Zagrebu, a istodobno će Bandić i SDP svoju izbornu strategiju za Zagreb i neposredne izborne jedinice temeljiti na kritici Vlade i HDZ-a koji su, kako se Bandić prošlog tjedna slikovito izrazio, “uškopili zagrebački proračun”.

Premda je proteklog tjedna bilo najava o mogućem dogovoru između Grada Zagreba i Ministarstva financija, nakon izglasavanja zakona postalo je jasno da više nema mogućnosti da Vlada popusti, što znači da će se u danima koji predstoje zagrebački gradonačelnik Bandić morati suočiti s manjkom od 800-tinjak milijuna kuna u proračunu, pa je posve izvjesno da će mnogi projekti u hrvatskom glavnom gradu biti dovedeni u pitanje. O tome je gradski pročelnik za financije Slavko Kojić proteklog vikenda kazao: “Nismo još napravili scenarij, jer smo vjerovali da ćemo u 2007. ući s proračunom koji smo izradili na temelju starih smjernica. Sada ispada da ćemo proračun morati kresati za 800 milijuna kuna, pa će sigurno među prvima biti projekti koje radimo zajedno s državom, jer oni i dalje imaju svoje izvore sredstava, pa će na njima ostati da ih financiraju do kraja. U prvom redu to su Muzička akademija, Muzej suvremene umjetnosti, 10 milijuna kuna koje Grad Zagreb sve ove godine daje Sveučilištu u Zagrebu. Iskreno govoreći, od tih 800, 100 do 200 milijuna nekako bi se moglo riješiti, ali ostatak vrlo teško. Kad vidite gradski proračun, onda postane jasno da se nema u što dirati, osim u pomoći, naknade građanima, umirovljenicima, novorođenima. Nadalje, morat ćemo odustati i od ulaganja u sport, stipendije, tehničku kulturu, nezavisne produkcije, kulturne projekte. Primjerice, dosad je Hrvatsko narodno kazalište sa 51 posto financirala država, a sa 49 posto Grad Zagreb, što je iznosilo oko 40 milijuna kuna godišnje. Na žalost, sad postaje očito da Zagreb više neće moći potpomagati HNK. KBC Rebro je dužan Gradu 70 milijuna kuna za komunalni doprinos koji nisu ukalkulirali u investiciju tzv. češlja, a sad ćemo biti prisiljeni zatražiti naplatu tog duga od Ministarstva zdravstva. Za projekt izgradnje nove aerodromske zgrade na Plesu planirano je da ukupna investicija vrijedi 210 milijuna eura, a 35 ili 40 posto bi trebao dati Grad. Od toga ćemo također morati odustati. Nećemo imati sredstava ni za izgradnju velike dvorane za svjetsko prvenstvo u rukometu, što je trebalo ostvariti u dvije godine tako da pola troškova izgradnje snosi država, a pola mi. Upitan je i završetak Domovinskog mosta, odnosno cestovno spajanje s čvorom Kosnica, koji smo se obvezali mi platiti, iako ne bismo trebali, jer to obično radi HAC na račun države. Nadalje, u proračunu za iduću godinu predvidjeli smo 302 milijuna za objekte kulture, školstva, kapitalna i gospodarska ulaganja, ili recimo proširenje Ljubljanske avenije vrijedno 130 milijuna. Samo te dvije stavke već premašuju 500 milijuna kuna bez kojih ostajemo po novom zakonu.”

U zagrebačkom gradskom poglavarstvu smatraju da novi HDZ-ov zakon ne služi decentralizaciji Hrvatske nego da je riječ o predizbornom triku, što je objasnio dogradonačelnik Ivo Jelušić. “Uporno se pokušava staviti kost između Zagreba i ostalih dijelova Hrvatske. Mi ne tražimo nikakav specifični položaj Zagreba u odnosu na druge, nego samo da svi, pa i mi, dobivamo dio poreza na dobit, jer je stimulativno da jedinice lokalne samouprave budu zainteresirane da tvrtke koje su na njihovu području budu profitabilne, i da dio tog profita završi u gradskim proračunima. Mi ne tražimo ništa drugo. Na njihov način se uopće ne postiže ravnomjeran razvoj nego se samo uzima Zagrebu i dijeli drugima. Ne znam ni koji je ključ za distribuciju toga. Nema tu uopće ravnomjernog razvoja, to je jednostavno predizborna kampanja po leđima poreznih obveznika iz Grada Zagreba. Samo zato što se nekome učinilo da se ovdje može uzeti, a ne znam tko se toga sjetio. Zagreb je razvijeniji, ali mi nismo za sustav jednakih u siromaštvu, nego jednakih u blagostanju”, smatra Jelušić.

Početak sukoba Ive Sanadera i Milana Bandića, dvojice donedavno vrlo dobrih partnera, dogodio se prije otprilike dva tjedna, kad je najavljeno da je Sanaderova vlada u Hrvatski sabor poslala novi prijedlog izmjena Zakona o financiranju lokalne samouprave.

Pod egidom decentralizacije Hrvatske, postojeći zakon promijenjen je tako da će gradovi i općine u Hrvatskoj od 1. siječnja 2007. većinu svojih sredstava od poreza dobivati iz poreza na dohodak, dok će sredstva iz poreza na dobit većim dijelom pripasti državi, a ostatak će se rasporediti na sva 533 grada i općine u Hrvatskoj. Takvom odlukom većina gradova, njih 499, dobit će dodatni novac u svoje lokalne proračune, no 34 grada, među kojima su najveći gubitnici Zagreb i Rovinj, završit će na gubitku u višemilijunskim iznosima. Premda su premijer i članovi Vlade, pogotovo ministar Šuker, nove promjene nazivali pravednijim sustavom koji služi decentralizaciji Hrvatske, čelni ljudi zagrebačkoga gradskog poglavarstva tvrde da to nije istina.

Tako je za Nacional zagrebački dogradonačelnik Ivo Jelušić kazao: “Prije smo iz dva izvora, od poreza na dohodak i poreza na dobit dobivali 4,1 milijardu kuna, a sad iz tog jednog izvora, unatoč tome što je postotak veći, mi dobivamo samo 3,3 milijarde. Razlika je 800 milijuna kuna minusa. I to je upravo onoliko koliko Sanaderova vlada dijeli drugim dijelovima Hrvatske. Država ne daje ništa svojeg, nego oduzima Zagrebu, a to nije pravedno. Državni proračun ništa ne gubi, samo je Zagreb na gubitku. Oni su postavili sustav koji nije decentralizacija, nego je redistribucija sredstava, gdje su uzeli jednima i dali drugima. Prvo, njihov prijedlog zakona jednostavno nije u skladu s Ustavom i Zakonom o jedinicama lokalne samouprave. Drugo, taj prijedlog je destimulativan za investitore što se tiče ulaganja, jer jedinice lokalne samouprave više ne participiraju u porezu na dobit. Treće, stvara se umjetni konflikt između Zagreba i ostalih dijelova Hrvatske, jer se Zagreb osjeća pokraden da bi drugi imali. Četvrto, zakon kaže da prihodi jedinica lokalne samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. To znači da ako negdje odlučiš staviti zdravstvenu ustanovu, a nema prihoda, moraš osigurati prihode za to. Da bi ovlast liječenja ljudi bila ostvarena, moraš osigurati izvore sredstava. I vice versa: ako nema novca, ti ne možeš obavljati tu funkciju. Prema tome, ako Vlada RH Gradu Zagrebu oduzima 800 milijuna kuna, onda nam mora reći koje ovlasti moramo izbaciti. Je li to prijevoz, zdravstvo ili nešto treće? Ne možeš tek tako uzeti novac, jer nismo mi taj novac držali negdje kao suficit. Jesu li naši standardi previsoki? Ako jesu, neka nam Šuker kaže što moramo skresati, ali ne možeš nam uzeti taj novac a to ne kazati. Naime, Zagreb ima ovlasti grada, županije i ovlasti ureda državne uprave, što drugi nemaju.

Stotine ljudi rade na poslovima koji su poslovi državne uprave, a koji su sastavni dio gradske uprave. To nije decentralizacija, jer ona znači da se država odriče svog novca i funkcija na nižu razinu, kao što je jedan dio već obavljen, kad su nam ‘spustili’ novce, ali i obaveze za školstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, vatrogasce i slično”, kazao je Jelušić.

Čelni ljudi zagrebačkog gradskog poglavarstva posebno su ljuti što je Vlada fiskalnu reformu predložila tek sredinom studenog, te stavila u hitnu proceduru u Sabor, što znači da nova pravila vrijede već od 1. siječnja. O tome je zagrebački pročelnik za financije Slavko Kojić kazao: “Nema jasnog projekta decentralizacije, termina u kojem to trebamo napraviti, tko što treba napraviti i izvore sredstava.

Zato sam ja na Odboru za financije rekao da je to zakon opasnih namjera, kojim se na taktički nezreo način vrši nasilje nad proračunom Grada Zagreba i kojim se nudi iluzija o decentralizaciji i ravnomjernom razvoju. Opasan jer svadi ostatak Hrvatske sa Zagrebom i obrnuto, taktički nezrelo jer ga donosi pet minuta prije kraja godine, kad smo mi već napisali proračune i nemamo se kad pripremiti, odnosno nemamo otkud naći alternativna sredstva i na kraju nasilje jer samo nama uzima, a drugima dijeli, uz dužno poštovanje prema Rovinju, Sv. Nedjelji i nekim drugim općinama koje su prošle kao i Zagreb. Država nam je svima prije dva mjeseca uputila smjernice prema kojima smo mi izradili proračune, a te smjernice nisu nikad ni opozvali. Dan prije nego što smo mi imali sjednicu poglavarstva na kojoj je trebalo utvrditi proračun, dobili smo neslužbene informacije da je na Vladi prijedlog o ovom novom zakonu. U tom trenutku nismo mogli mijenjati svoj proračun. Minimum koji bi bio potreban da se u to ide planski jest da se ostavila barem jedna godina kao prijelazno rješenje. Ovako smo dovedeni pred gotov čin, a posljedice će snositi građani Zagreba.”

--

Kako je Račan smjestio Bandiću

U izglasavanju zakona kojem se protivi Milan Bandić HDZ-u je pomoglo petero članova SDP-a. Oni su glasovali protiv ili suzdržano, ali su svojom prisutnošću u polupraznoj sabornici omogućili kvorum. Da petero SDP-ovaca nije pristupilo glasovanju, broj glasača bi spao na 75, a za kvorum i izglasavanje je potrebno 77 zastupnika.

email to: Plamenko Cvitić