Objavljeno u Nacionalu br. 577, 2006-12-04

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Bravi stvoritelja Khnuma

Ovnolikom Khnumu Egipćani su u njegovim hramovima žrtvovali ovnove kako bi iz njihove krvi bog osnažio svoje moći i naplavljivao zemlju

Ovnoliki i bravoliki bog Khnum, ovunjske glave a ljudskog tijela, stvoritelj života i živih bića koja je sva izvrtio od gline na svom lončarskom kolu, pa im potom svima udahnuo Ka ili životnu snagu, a bogovima pa i samom Rau sveti Ba ili božansku dušu, živio je sa svojom suprugom, prelijepom Satis, koja se nije odvajala od svog luka i krune ukrašene rogovima antilope na Otoku slonova u Donjem Egiptu, kod prvog katarakta, slapića i plićaka koji presijecaju rijeku, na samoj granici s Nubijom. Otuda je upravljao dizanjem i spuštanjem voda Nila pa je tako, i nakon što je stvorio ljudski, životinjski i biljni rod, izravno utjecao na njihov svakodnevni život. Stoga su Egipćani štovali svog boga Khnuma i prinosili mu žrtve u svim njegovim hramovima u kojima su žrtvovali ovnove i brave u njegovu čast kako bi iz njihove krvi bog svakodnevno mogao osnažiti svoje moći. Pa su potom sve te svete Khnumove papkare balzamirali, pozlatili im runo i zatvarali u zlatne i kamene sarkofage ovnujskog i bravolikog oblika. I bio je milosrdan prema svom narodu i bogovima dobri Khnum. Zajedno sa svojom ženom Satis sijao je paniku među nubijskim plemenima koja su stalno prijetila s juga, upravljao je vodama Egipta i životima svojih podanika koje je svakodnevno modelirao iz gline na svom lončarskom kolu, darujući kao pratnju svom gospodaru Rau, kojemu je upravo on udahnuo dušu i nova manja božanstva koja su bdjela uz njegovu pomoć nad sudbinom Sunca i Neba i svih živih i neživih stvorova. Stoga su mu na nilskom otoku Sehelu zahvalni Egipćani uklesali natpis koji se i danas još može vidjeti u granitnoj stijeni: “Diže se grad na sredini vode, Nil ga oplakuje sa svih strana.

Zovu ga Otokom slonova i ondje je počeo početak...“ Veliki Khnum ondje stoluje kao bog. Sandala umočenih u rijeku, u rukama drži ključeve vodenih vrata pa ih otvara i zatvara po svojoj volji. On ima moć da pošalje poplavu na egipatsku zemlju, on daje život, on je bog stvoritelj! No jednom je Khnum zaspao na nekoliko mjeseci i suša je pogodila Egipat. Uzalud su žrtvovali brave u njegovim hramovima od Esne do Otoka slonova, uzalud su polagali darove u pećinama iznad Nila kod prvog katarakta, jer Khnuma nije bilo moguće probuditi. A suša je teško pogodila Egipat pa su faraon i njegovi svećenici zaključili da se bog zbog nečega razljutio i odlučili su bravolikom Khnumu podignuti još veći hram na Otoku slonova. Bog se uto probudio, naplavio Egipat i sve je oživjelo. Na nesreću, u svom veselju i faraon i svećenici i njihovi podanici zaboravili su na svoje obećanje, koje je Khnum čuo unatoč snu, i nisu cijelu godinu dana počinjali s gradnjom njegove nove kuće. Pa se razbjesnio inače mirni bog, zatvorio vodena vrata Nila i tako kaznio Donji i Gornji Egipat sedmogodišnjom sušom. Bilo je to davno, još u doba faraona Djoserea, i on je u snu opet čuo svoje obećanje da će na Otoku slonova podignuti novi hram. Već sutradan su lađe natovarene kamenom krenule prema Gornjem Egiptu i hram se stao podizati brže nego ijedan prije njega. To je odobrovoljilo bravolikog Khnuma i opet je Egipat naplavio Nilom i vratio mu blagostanje. Otad su svi pazili da ne uvrijede Khnuma i on im se oduživao na razne načine. Stvorio je od gline sve faraone V. dinastije, pomogao je pri rođenju slavne kraljice Hatšepsut i od pečene zemlje sačinio veliko jaje iz kojeg je poteklo mjerenje vremena, koje otkucava od Khnumova razdoblja pa sve do danas, dok posjednuti uz lonac s bravetinom uživamo u darovima dobrog boga. Onoga koji udahnjuje dušu Suncu i daje život svima nama, bili mi bravi ili ljudi.

--

Bravetina ispod peke

Na nauljenu posudu za pečenje poslažite 2 kg bravetine od buta obrašnjene kukuruznim brašnom da sačuva sok ispod tvrde korice, 1 kg kupusa, 1 kg kelja, 2 mrkve i 4 veća krumpira, podlijte s 2 dl vode i 1 dl bijelog vina, posolite, popaprite i pecite ispod peke. Nakon pola sata otvorite peku, okrenite meso, opet ga pobrašnite krupicom i pecite do kraja još oko 45 minuta.

Rižot od bravetine i bravećih ponutrica

Na 1 kg sjeckane kapule, 5 režnjeva češnjaka i 10 dag pancete koje ste zažuliti na 2 dl maslinova ulja dodajte 1 kg braveće mekači, 1 braveće srce izrezano na ploškice, 1 braveću jetru u kockicama pa kad meso pusti svoj sok, posolite, zaljutite jednom ljutom paprikom te ubacite ½ kg riže za rižote i zajedno pirjajte podlijevajući sa 1 l bravećeg temeljca. Kad rižot postane ljepljiv dodajte 1 dl usirene braveće krvi i pustite da riža izvana omekša, a unutra ostane na zub. Služite odmah.

email to: Veljko Barbieri

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika