PREDNOST PRED SRBIJOM Boško Matković kaže da je hrvatski zračni prostor potentniji od srbijanskog a prednost Zagreba je i stabilna politička iZračna luka Zagreb uskoro bi mogla napraviti veliki, možda i ključni iskorak u svom poslovnom razvoju. Prije par tjedana Boška Matkovića, direktora Zračne luke Zagreb, pozvali su predstavnici američke gospodarske komore u Hrvatskoj i zamolili ga da im prezentira razvojne planove kompanije koju vodi. Poziv Amerikanaca Matković je primio nedugo nakon što je američka financijsko-konzultantska tvrtka DynCorp International izišla iz projekta izgradnje najvećeg kargo zrakoplovnog centra Jugoistočne Europe, koji se za 60 milijuna dolara do 2010. trebao izgraditi na beogradskom aerodromu Surčin.

Par dana kasnije naglo je porastao američki interes za dinamiku razvoja zagrebačke zračne luke. Da se ne radi o slučajnom i prolaznom interesu pokazalo se prije par dana. Tada su Boška Matkovića nazvali iz velike američke zrakoplovne kompanije Delta Airlines i izrazili želju ponovno razgovarati o mogućnosti uvođenja redovne zračne linije između Zagreba i New Yorka. To je bilo prvi put da se razgovori vode na američku inicijativu. Boško Matković je u razgovoru za Nacional otkrio o čemu je i u kakvom ozračju razgovarao s predstavnicima američke gospodarske komore i Delte Airlinesa, opisao što bi uspješan epilog tih razgovora značio za zagrebačku zračnu luku, te ispričao kako će se i kojom dinamikom razvijati zagrebačka zračna luka i koliko će to stajati.

NACIONAL: Što ste nedavno prezentirali predstavnicima američke gospodarske komore u Hrvatskoj i kako je došlo do te prezentacije?
- Pozvali su me da im prezentiram u kojoj je fazi izgradnja novog putničkog terminala na Plesu. To ih je zaintrigiralo dijelom i zato što smo u zadnje vrijeme poduzeli niz aktivnosti koje su bile usmjerene na istraživanje potreba američkih građana koji žive u Hrvatskoj ili je posjećuju, ili posjećuju okolne zemlje. Istraživali smo koliko su oni zadovoljni uvjetima putovanja iz SAD-a u Hrvatsku i kako oni vide moguće unaprjeđenje naše suradnje. Kroz te kontakte smo se povezali i s njihovim predstavnicima u Hrvatskoj i oni su poželjeli čuti kakve šanse američka poslovna zajednica u Hrvatskoj ima kada je u pitanju izgradnja budućeg putničkog terminala.

NACIONAL: Koliko je za novi američki interes za povezivanje s Hrvatskom zaslužan nedavni izlazak DynCorp Internationala iz projekta gradnje najvećeg kargo zrakoplovnog centra Jugoistočne Europe, koji su do 2010. trebali sagraditi u Beogradu?
- Srbija bez Kosova ima oko 9 milijuna stanovnika, te jednu međunarodnu i jednu domaću zračnu luku, u Beogradu i Nišu. Beograd ima više od 2 milijuna stanovnika i jednog nacionalnog avioprijevoznika sa znatno više zrakoplova od Croatia Airlinesa. To im je polazna osnova za znatno drukčije poslovne rezultate. U takvoj situaciji oni imaju nešto više od 2 milijuna putnika godišnje. S druge strane, sustav od 8 međunarodnih zračnih luka na 4 milijuna stanovnika u Hrvatskoj proizvodi godišnje više od 4,5 milijuna putnika. Zagreb kao upola manji grad od Beograda ima 1,7 milijuna putnika godišnje. To je gruba usporedba koja pokazuje da je naš zračni prostor znatno potentniji od srpskog. Trenutačno je naša prednost izrazita i zbog stabilne političke i gospodarske situacije, koja je u Srbiji još uvijek turbulentna. Kosovo je ondje političko i psihološko pitanje od kojeg će uvelike ovisiti i dinamika razvoja tamošnjeg zračnog prometa. Osim toga, svi narodi koji su bili zahvaćeni ratovima proizišlim iz raspada bivše SFRJ, više ne doživljavaju Beograd kao svoje prirodno središte. Štoviše, čak se i Crna Gora više okreće prema Zagrebu, nego prema Beogradu. Sve to pokazuje da je jasno da ondje nešto ne štima. Moguće je da je dijelom i zbog svega toga DynCorp International odustao od tog projekta.

NACIONAL: U kojoj je fazi izgradnja novog putničkog terminala, bez čega je iluzorno razmišljati o bilo kakvom ozbiljnijem razvoju zagrebačke zračne luke u budućnosti?
- Kroz niz godina postojali su razni pristupi tom projektu, ideja datira još iz 80-tih, ali projekt donedavna uopće nije imao odrađene pripremne radnje koje bi omogućile njegovu kvalitetnu realizaciju. Stoga smo prije nekog vremena krenuli s više usporednih koraka koji bi to trebali omogućiti, jer s ovim kapacitetima ubrzo nećemo moći opsluživati broj putnika koji se kreće kroz Pleso. U zadnje 3 godine taj broj je rastao 10 posto godišnje. Taj porast zahtijevao je i hitnu akciju, zbog nekoliko uskih grla: putničke zgrade, parkirnih pozicija zrakoplova na stajanci, kapaciteta sortirnica prtljage i slično. Zato smo potrošili dosta vremena na ozbiljnu analizu koja je stvorila preduvjete da lakše odredimo što nam treba i kako to izvesti. Bez toga nije moguće privući investitore, ni realizirati projekt. Za taj dio posla angažirali smo njemačku tvrtku Roland Berger, koja je trebala odrediti koji je najpoželjniji budući model funkcioniranja zagrebačke zračne luke. Na kraju se odlučilo da ćemo se neko vrijeme samostalno razvijati. Potom su napravljeni masterplan i tehnološki projekt, koji je izradila kanadska tvrtka Scott Associatess Architects Inc., na temelju kojeg se moglo odrediti koliko će sve stajati. Prije toga smo trebali prometnu studiju, koju je napravila Airport Strategy Marketing iz Manchestera, jedna od najjačih marketinških tvrtki u našem poslu. Od njih smo naručili istraživanje 4 ključna prometna pravca: SAD i Kanada, Europa i naše okruženje, Bliski istok, te Daleki istok s Australijom. Na temelju toga pregovaramo sa stranim kompanijama o letovima prema Zagrebu i analiziramo koje su linije rentabilne. Na osnovi toga napravili smo i razvojne projekcije za sljedećih 5, 10, 20 i 30 godina. Zaključili smo da je 3,3 milijuna putnika godišnje optimalan kapacitet za prvu petogodišnju fazu izgradnje novog terminala sa svim potrebnim kapacitetima. Na temelju toga smo došli i do iznosa koji je za to potreban, a to je 212 milijuna eura. Predvidjeli smo da ćemo tijekom 2 godine riješiti svu potrebnu papirologiju za gradnju, a potom sljedeće 3 godine graditi. Dogodine ćemo ući u drugu godinu ishođenja potrebne dokumentacije, a 2008. - 2010. gradit će se novi terminal.

NACIONAL: Koliko je izvjesna realizacija tih planova, s obzirom na to da su se dosad više puta radile razne studije, koje zbog raznih razloga, uključujući i smjene vlasti, nisu realizirane?
- Točno je da su se koncepcije znale mijenjati nakon pojedinih smjena vlasti. Zato sam ustrajao na vrlo temeljitoj pripremi projekta i koordinaciji aktivnosti s raznim tijelima državnih i lokalnih vlasti, kako bi se stvorio konsenzus o provođenju projekta i vjerujem da smo na dobrom putu da uspijemo u njegovoj realizaciji.

NACIONAL: Je li se definitivno odustalo od davanja u koncesiju upravljanje zračnom lukom? Pitam vas to zato što je bečka zračna luka bila izrazito zainteresirana za takav model suradnje.
- Bečki kolege vrlo su korektno i poslovno izrazili svoj interes za takvu suradnju. Postojale su političke predispozicije da se to ostvari, ali osobno se s tim nisam složio. Da smo u ovoj fazi pristali na takav model upravljanja i razvoja, imali bismo podređenu ulogu u budućnosti. Odlučili smo se za privremeni samostalni razvoj, najmanje sljedećih 5 godina, što bi nam u budućnosti moglo donijeti znatno povoljniju ulogu u eventualnom budućem razmišljanju o davanju zračne luke na upravljanje nekom koncesionaru. U toj suradnji nije ključno tko će što i koliko izgraditi, već i kako će sa zagrebačkom zračnom lukom upravljati. To je ključno za naš strateški razvoj. Osim Austrijanaca, to su nam nudili i Kanađani i neke druge zemlje. Nakon što smo kvalitetno posložili što želimo, pokazalo se da nije problem naći financijski model koji će sve to pratiti. Konačan iznos od 212 milijuna eura možda će se neznatno smanjiti ili povećati. Dio novca koji bi u idućih 5 godina trebao ići u amortizaciju, kao i ostvareni profit, usmjeravat ćemo u financiranje projekta. To bi investiciju trebalo smanjiti na 165 milijuna eura. Početkom godine u ministarstvu Božidara Kalmete dogovoreno je da će grad i država u omjeru 60:40 unijeti dodatna sredstva u Zračnu luku Zagreb iz proračuna. To će smanjiti investiciju sa 165 na 112 milijuna eura. Ostatak novca pribavit će se od banaka. Imamo više zanimljivih ponuda banaka, koje ne uključuju nužnost državnih garancija, s 5 godina odgode plaćanja. Nakon toga naš profit koji će se dodatno povećati koristit će se za otplatu kredita. Sve to vrijeme nećemo imati stateškog partnera i tako ćemo ojačati eventualnu buduću pregovaračku poziciju. Trenutačno pripremamo arhitektonski natječaj, završavamo rad na ishođenju lokacijske dozvole i završavamo pregovore o odabiru financijskog savjetnika. Ubuduće bi se moglo nešto dobiti i od kohezionih fondova nakon ulaska u EU, a sredstva bi se mogla osigurati i eventualnim izlaskom Zračne luke Zagreb na burzu. Primjer Ine mogli bismo i mi slijediti. Radimo puno, ali ti radovi u ovoj fazi još nisu vidljivi.

GERALD GRINSTEIN, direktor Delta Airlinesa, američke aviokompanije, čiji su predstavnici na sajmu u Dubaiju inicirali razgovore o uspostavi linije prema ZagrebuNACIONAL: Je li točno da ste prije par dana s predstavnicima američke zračne kompanije Delta Airlines razgovarali o uvođenju redovne zračne linije Zagreb-New York?
- To je točno, iako s njima pregovaramo već nekoliko godina. Sada su se okolnosti ponešto promijenile, jer su oni kontaktirali nas. Prije 2 godine Zagreb je ušao na listu njihovih mogućih novih odredišta. Nedugo potom kompanija je završila u stečaju s preustrojem. Njihov menadžment više nije imao presudnu ulogu u definiranju rizika u poslovanju, a nove linije su bile eliminirane. Na naš peh, na mjesto kriznog menedžera kompanije stigao je Glenn Hallstein, dotad krizni menadžer AlItalije. Pojavio se kao poznavatelj regije i eliminirao nas s liste, te smo morali krenuti ispočetka. Do danas je Delta sanirala veći dio svojih problema i pregovori su iznova počeli. Za nas je takva linija s velikim operatorom jako bitna, a to pokušavaju i drugi regionalni centri, poput Budimpešte i Beograda. Svi računaju da će ih interkontinalni letovi dodatno profilirati i reklamirati. U siječnju bismo trebali ponovno razgovarati o mogućnosti uspostave redovne linije leta Zagreb-New York.

NACIONAL: Što se promijenilo da su oni kontaktirali vas?
- U rujnu smo se susreli u Dubaiju na međunarodnoj konferenciji Routes 2006., gdje smo u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom imali vrlo uspješan i zapažen nastup. Hrvatska se u međuvremenu kao država u američkim očima profilirala i nametnula kao politički i gospodarski regionalni lider, te kao atraktivno turističko odredište. Delta je već tada izrazila interes za obnovu razgovora o mogućnosti izravnih letova prema Zagrebu. Čini se da bi jedan Boeing 767 mogli preusmjeriti za Zagreb, te su nam se javili da bi o tomu razgovarali. To ne znači da će se to nužno odmah dogoditi, ali očito je da su stvoreni uvjeti za poslovnu komunikaciju. Pregovore otežava i to što je struktura regionalnih letova iz našeg područja okrenuta prema Frankfurtu i Münchenu, gdje putnici presjedaju u druge zrakoplove Lufthanse i Star Alliancea i odlaze na udaljenija odredišta. Zagreb ima više komparativnih položajnih prednosti. Izgradnjom Domovinskog mosta Zagreb će i fizički postati centar Hrvatske, jer će se tim pravcem zračna luka izravno povezati sa cestovnim pravcima koji Zagreb povezuju s Beogradom, Budimpeštom, Maceljom i posredno Austrijom, te Breganom i posredno Ljubljanom, kao i domaćim autocestama koje izravno vode prema Rijeci, Istri, Splitu i Dubrovniku. U prilog nam ide i zasićenost nekih okolnih regionalnih zračnih luka, te to što Amerikanci ne žele presjedati na putu do krajnjeg odredišta, a Zagreb je relativno blizu brojnih atraktivnih europskih i regionalnih odredišta. Osim toga, već smo par godina prema ispitivanju Lonely Planeta za Amerikance najatraktivnije svjetsko odredište. Uz sve to, dolar u Hrvatskoj još ima priličnu vrijednost, a i hrvatski lifestyle i bogata povijesna tradicija im odgovara. Tomu je pomogla i reklamna kampanja na CNN-u.