6 top studija za menadžersku elitu

Nacional je istražio gdje i po kojoj cijeni u Hrvatskoj i Sloveniji poslovni ljudi završavaju MBA, studije poslovne administracije, kako bi napredovali u svojoj struci

DANICA PURG, direktorica i dekanica Poslovne škole Bled koja je tu školu osnovala prije 20 godina, s jednim od profesora MBA programa Salamanom MuftijemKada je u pitanju menadžersko obrazovanje, u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina sve više raste broj poslovnih škola koje nude u svijetu već dugo popularne i standardizirane MBA (Master of Business Administration) programe. Radi se o studiju poslovne administracije koji na relevantnim svjetskim obrazovnim institucijama ima vrijednost magisterija, a jedno je od najskupljih svjetskih poslijediplomskih studija koji na nekim prestižnim školama stoji i preko 100 tisuća eura. Namijenjen je poslovnim ljudima koji već imaju sveučilišnu diplomu i radno iskustvo, a želja im je napredovanje u struci. Takvi studiji, iako znanstveni u osnovi, veliku važnost pridaju praktičnom znanju i nastavu velikim dijelom baziraju na grupnom radu, za kojeg studenti rješavaju naizgled realne probleme pojedinih tvrtki kao da se zaista nalaze na odlučujućim pozicijama. Tako trebaju razviti plan kako da se, recimo, tvrtka za koju fiktivno rade odupre novoj konkurenciji, uđe na novo tržište ili plasira nov proizvod, ili analiziraju konkretne odluke pojedinih kompanija i njihove ne uvijek pozitivne posljedice, smišljajući bolja rješenja i razmatrajući razloge njihovog eventualnog neuspjeha.

Osim edukacije u sferi odlučivanja i upravljanja poslovanjem te stjecanja konkretnih praktičnih znanja koja su na dodiplomskim sveučilištima često zapostavljena na račun teorije, kao jedna od najvećih prednosti MBA studija navodi se tzv. umrežavanje, odnosno stjecanje vrlo korisnih poslovnih kontakata. No takvi su studiji u svijetu vrlo raznoliki, a osim po kvaliteti i trajanju razlikuju se i po tipovima. Gruba podjela bila bi na tzv. full time i part time programe, odnosno na one koje se pohađa svakodnevno i one koji se održavaju u večernjim satima ili vikendom. Prvi su klasični poslijediplomski studiji koje upisuju ljudi s tri do pet godina radnog iskustva. Oni uglavnom podrazumijevaju izostanak s radnog mjesta i uobičajeno traju dvije godine, a nerijetko ih upisuju pojedinci koji studij financiraju podizanjem kredita. Takav se potez uglavnom isplati jer MBA certifikat prestižnih sveučilišta, koja primaju manje od 10 posto prijavljenih, gotovo garantira visokopozicionirano i odlično plaćeno radno mjesto u nekoj uspješnoj tvrtki, zbog čega se takvi krediti brzo otplate.

Drugi, part time programi su pak namijenjeni onima koji nisu u mogućnosti izostati s posla te zbog rjeđih, odnosno kraćih predavanja često traju i do tri godine. Među njih spadaju i kraći Executive MBA programi, namijenjeni već iskusnim menadžerima i izvršnim direktorima čiju edukaciju najčešće financiraju tvrtke za koje rade. Postoje još i tzv. open enrollment programi koje može upisati svatko i nisu na nivou MBA studija te uže specijalizirani ‘custom’ programi kreirani prema trenutnim zahtjevima tržišta ili tvrtke koja želi u određenom segmentu dodatno educirati neke od svojih zaposlenika. Kvaliteta MBA programa najviše ovisi o predavačima, ali i o polaznicima. Kako se zadani projekti najviše rade u grupama, pri čemu se do rješenja dolazi diskusijama i razmjenom iskustava pojedinaca, važno je da svi pripadnici grupe imaju što naučiti jedni od drugih. Zbog ogromnog porasta škola i institucija koje nude MBA programe u svijetu, među kojima su mnogi upitne kvalitete, ti se programi rangiraju na više načina: vrhunski programi u svijetu ulaze na rang liste relevantnih gospodarskih listova poput Business Weeka i Financial Timesa, a njihova kvaliteta se može procijeniti i na temelju tzv. akreditacija.

To su svojevrsni certifikati međunarodnih udruga MBA studija, koji se dodjeljuju za one programe koji zadovoljavaju određene kriterije kvalitete i time dobivaju međunarodnu prepoznatljivost. Najprestižnije takve udruge su AACSB (The Association to Advance Collegiate Schools of Business) i EQUIS (European Quality Improvement System) i, iako su rigoroznih kriterija, njihove akreditacije ima nekoliko stotina škola u svijetu. Iako su MBA programi, izvorno proizašli iz tečajeva računovodstva krajem 19. stoljeća, prvenstveno bili namijenjeni poslovnim ljudima, velik je i broj zainteresiranih iz drugih profesija. U SAD-u se danas na MBA edukaciju odlučuje trećina diplomiranih ekonomista, trećina inženjera i trećina ljudi društvenih usmjerenja, a velik je i broj liječnika koji, na primjer, žele uspješnije voditi svoje odjele ili pretendiraju postati ravnatelji bolnica.

U Hrvatskoj i regiji je tržište MBA programa još u povojima: iako raste broj škola koje ih nude, trebat će proći još neko vrijeme da se iskristaliziraju njihove reputacije i potvrdi kvaliteta.

Saša Pekeč jedan je od rijetkih Hrvata koji predaje na vrhunskim poslovnim školama u SAD-u i profesor je na prestižnoj poslovnoj školi Sveučilišta Duke The Fuqua School of Business čiji su Executive MBA programi rangirani među pet najboljih na svijetu. On, kaže, prati što se po pitanju menadžerske edukacije događa u Hrvatskoj i situaciju opisuje na sljedeći način:

“Sva ponuda programa menadžerskog obrazovanja na tržištu u Hrvatskoj i u susjednim zemljama može se u najboljem slučaju okarakterizirati kao open-enrollment s aspiracijama prema part-time MBA programima.

Većina lokalnih programa su relativno novijeg datuma, a poslovno i menadžersko obrazovanje bazira se na kvaliteti i reputaciji što je nemoguće izgraditi u kratkom vremenu. No, vrijeme samo po sebi ne donosi kvalitetu i prepoznatljivost. Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na primjer, kao ni IEDC-u na Bledu nije pomoglo. Oni ne samo da se nisu uspjeli etablirati niti na jednoj od mnogobrojnih Top 50 i Top 100 rang lista programa menadžerske edukacije, već kao institucije nisu uspjeli ishoditi niti jednu od dvije globalno relevantne akreditacije AACSB i EQUIS. Ipak, u Hrvatskoj ima nekoliko pokušaja da se napravi nešto korisno i da se stvori kvalitetna ponuda svih oblika menadžerskog obrazovanja. Kako je manjak obrazovanih menadžera jedan od velikih problema hrvatskog gospodarstva i kočnica razvitka na razini uspješnog preživljavanja u globalnoj tržišnoj utakmici, dobro je da svijest o značaju menadžerskog obrazovanja raste i da je situacija puno bolja nego što je bila prije desetak godina. Pritom moram naglasiti da postojeća ponuda u Hrvatskoj nimalo ne zaostaje za ponudom u susjednim zemljama.”

Poslovne škole i institucije koje u Hrvatskoj nude MBA programe i njihov razvoj ocjenjuje ovako:
“Ekonomski fakultet u Zagrebu bi trebao imati najbolju poziciju za uspjeh u budućnosti. Na žalost, znanstvena irelevantnost vodećih kvazi stručnjaka tog fakulteta i samim tim zabrinjavajuće niska kvaliteta iz velike većine područja presudnih za programe menadžerskog obrazovanja, nije samo uzrok loše kvalitete sadašnjih programa menadžerskog obrazovanja već je i prepreka za pozitivne promjene u budućnosti. U ovom trenutku i u nedostatku fundamentalnih promjena, bilo bi štetno percipirati ponudu Ekonomskog fakulteta kao primjer kvalitetnog menadžerskog obrazovanja. IGBS-ov program strukturalno najviše sliči klasičnom MBA programu. Problem IGBS-a su polaznici - grupe su jako male pa je upitna kvaliteta jer ključna stvar svakog MBA programa jest i kvaliteta diskusija, kao i perspektiva i iskustva koje polaznici donose. U jako maloj grupi ili u grupi u kojoj ima nedovoljno kompetentnih ljudi to je teško postići, što opasno ugrožava kvalitetu programa.

IGBS će imati šansu za uspjeh tek ako naprave neke značajne promjene i ako počnu ulagati u kvalitetu i kvantitetu studenata, kao i u stvaranje grupe kvalitetnih predavača bez oslanjanja na predavače iz Indiane koji bi mogli nestati onoga trenutka kad nestane potpora USAID-a. CBA je vrlo interesantna pojava na sceni menadžerskog obrazovanja jer su ambiciozno dovodili interesantne predavače te agresivno nude kraće i custom programe. Iako imaju kvalitetnih predavača, još uvijek moraju puno raditi na kvaliteti u toj dimenziji. Ako će se razvijati u pravom smjeru, tj. ako će u ponudu početi uključivati i programe iz područja koja zasad nisu zastupljena i s pristupom koji sad ne njeguju (npr. analitika, kvantitativni pristup, mikroekonomija), imaju šanse zauzeti dominantnu poziciju na lokalnom tržištu. ZŠEM se trenutačno ne fokusira na programe menadžerskog obrazovanja, ali s obzirom na infrastrukturu mogli bi se razvijati u smjeru koji bi im u budućnosti omogućio zauzimanje značajne pozicije na tržištu menadžerske edukacije. Na ostale programe menadžerskog obrazovanja koji se razbacuju terminom MBA ne treba trošiti riječi, jer se često radi o programima koje vode ljudi upitne stručnosti.”

I među hrvatskim menadžerima sve je veći broj onih koji se odlučuju na MBA edukaciju. Jedan od njih je Drago Munjiza, 41-godišnji donedavni predsjednik Uprave Konzuma kojeg je Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA proglasilo jednim od 10 najboljih hrvatskih menadžera u 2006. i koji je upravo upisao MBA program bez obzira na svoje poslovno iskustvo i reputaciju. Iako se nedavno usmjerio na konzultantsku djelatnost za nekolicinu tvrtki poput Generalturista i Profil Megastora, na MBA se odlučio jer smatra da se menadžeri moraju neprestano educirati.

“Radni vijek se produžuje, već se za 10-ak godina neće ići u mirovinu prije 75. godine, a na poslovnim školama se može informirati o budućim trendovima u svijetu i postaviti se u skladu s njima. Svijet se brzo mijenja i menadžeri bi svakih nekoliko godina trebali poboljšati svoje vještine. Čak bih im preporučio da završe dva-tri MBA-a, jer svaka poslovna škola daje neku drugu dodatnu vrijednost.”

Njegov primarni motiv bio je usavršavanje u domeni financija jer smatra da, kao stručnjak za leadership, strategiju i prodaju, tu komponentu menadžmenta mora nadograditi. Odgovara mu i što je službeni jezik tog dvogodišnjeg programa engleski. Munjiza je Executive MBA program upisao u zagrebačkoj poslovnoj školi CBA, na što se odlučio iz nekoliko razloga.

JAMES CUSUMANO, predsjednik zagrebačke poslovne škole CBA i stručnjak za nanotehnologiju, školu je utemeljio u suradnji s World Business AcademyPrvi je, kaže, odličan profesorski kadar a CBA uzima u obzir potrebe hrvatskog i regionalnog menadžmenta i u skladu s tim bira profesore, dok Oxford ili Stanford, primjerice, prilagođavaju programe svjetskom menadžmentu koji nije primjenjiv u svim zemljama. Značajnom prednosti smatra i to što se škola nalazi u Zagrebu, zbog čega neće morati izbivati s posla. Privukao ga je i profil 90 uspješnih poslovnih ljudi koji će s njim od veljače pohađati isti program, na što gleda kao na ‘odlično poslovno povezivanje i stvaranje kontakata’”.

Bitnim pomakom u Hrvatskoj smatra to što u posljednjih pet godina vodeće hrvatske tvrtke pokazuju velik interes za slanjem svojih menadžera na MBA edukaciju u inozemstvo. One, ističe, imaju ogromnu korist od toga: “Osim što menadžeri steknu iskustvo vrlo vrijedno za tvrtke, tvrtke koje šalju svoje ljude na MBA od poslovnih škola dobiju informacije o svojim menadžerima: kakve su im sposobnosti, jesu li grupni igrači, koje im stvari bolje leže. Zato je za menadžere MBA ujedno i velik test.”

No mnogi bi poslodavci, kaže, trebali osvijestiti da je menadžment čak i kada si zaposlenik organizira ljetovanje u inozemstvu, gdje će prakticirati strani jezik i upoznati nove ljude, te bi godišnje odmore trebali shvaćati kao stvar od koje i tvrtka ima koristi.

Austrijanka Marie-Helene Magenschab, predsjednica Uprave Vipneta, 1992. je pohađala MBA program na University of California Irvine u Los Angelesu. U Europi tada, kaže, nije bilo “ozbiljnih MBA programa”, a u SAD-u je “puno naučila o upravljanju timovima, strukturiranju i implementaciji projekata u praksi, prezentaciji i komunikaciji s publikom”. “To su segmenti koji nedostaju u europskom sustavu edukacije jer su na vrlo teorijskoj razini”, govori. MBA edukaciju smatra vrlo korisnom jer osigurava bolje razumijevanje poslovne administracije, ističući da “potreba za dobrim poznavanjem poslovnih praksi postaje sve važnija, neovisno o industriji ili branši u kojoj je netko zaposlen”. Naglašava da je vrlo važno izabrati dobru poslovnu školu “jer su razine MBA programa jako različite”, a nju je odlazak u SAD “natjerao da kreira potpuno novi život, od pronalaska stana do brige o bankovnom računu, što joj je pomoglo i u osobnom razvoju i u razvoju organizacijskih vještina”. O obrazovanju hrvatskih menadžera kaže: “Hrvatski obrazovni sustav je vrlo dobar, ali je previše okrenut teoriji, dok MBA pruža šire znanje o svim poslovnim procesima i međunarodnim standardima i normama. Rekla bih da među hrvatskim menadžerima koji žele biti konkurentni na tržištu rada trenutačno prevladava trend povećanog ulaganja u kontinuiranu edukaciju. No, to nije trend samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.”

Jedan od mlađih hrvatskih menadžera koji su pohađali MBA studij je i Željko Kisić, direktor Podravke za tržište Zapadne Europe.
“Studij sam završio 2003. na Poslovnoj školi Bled, nakon što sam već imao sedam godina radnoga iskustva na mjestima poput Hrvatske gospodarske komore, Plive i Dukata. Pohađanje Executive programa na MBA studiju na Bledu omogućio mi je Dukat, a sam program je bio doista zahtjevan. Osim pojedinačnih završnih ispita za svaki od pohađanih kolegija, većina završava ispitom u kojem se dobije složeni, najčešće stvaran poslovni slučaj koji se mora riješiti timski u ograničenom vremenskom roku. Grupa od pet-šest ljudi dobije zadatak, recimo, financijskog restrukturiranja tvrtke u petak popodne i u nedjelju ujutro mora prezentirati cjelokupan projekt. Što se tiče završnog ispita, kroz cijeli tok studija ide konzultantski projekt, a renomirana regionalna i nacionalna poduzeća kupuju konzultantske projekte od škole.

Često se zna dogoditi da su klijenti zadovoljniji radom tzv. školskih konzultanata nego s ponuđenim rješenjima nekih renomiranih konzultantskih kuća”, kaže Kisić. Prema njegovom iskustvu ljudi koji imaju MBA diplomu “zanimljiviji su kandidati za zapošljavanje na menadžerskim pozicijama od onih koji ju nemaju. Zbog toga možemo reći da MBA diploma daje određenu prednost i u velikoj mjeri opravdava novac koji je uložen u školovanje da bi se ta diploma stekla”, tvrdi.

Vodeća menadžerska škola

Pionir MBA programa, a i poslovnih škola općenito, slovenska je Poslovna škola Bled poznata i kao IEDC. To je najstarija, a po mnogima i vodeća menadžerska škola u regiji osnovana 1986., koja MBA u svom programu ima od 1989. Njezina direktorica i dekanica Danica Purg osnovala ju je prije 20 godina na inicijativu tadašnjeg predsjednika slovenske Gospodarske komore Marka Bulca, kada se, kako priča, riječ menadžment još nije smjela upotrebljavati. Kroz tih 20 godina škola se, govori Danica Purg, profilirala u vodeću menadžersku školu u regiji, što potkrepljuje postojanjem akademije za obrazovanje profesora menadžmenta u sklopu škole te udruženja menadžerskih škola istočne Europe CEEMAN u čijem je sastavu 171 škola iz 42 zemlje i kojom ona predsjeda. IEDC pored ostalih ima tri MBA programa, jednogodišnji i dvogodišnji "Executive” te fleksibilniji i individualniji program “Presidents” MBA namijenjen iskusnim menadžerima na visokim funkcijama, koji je osmislila Danica Purg. Za MBA programe, kaže, postoji najveći interes, a kriteriji za upis su visoka stručna sprema, minimalno tri godine radnog iskustva te znanje engleskog jezika koji je službeni jezik programa. Pri upisu veliku ulogu ima intervju s kandidatom, a manju međunarodni test iz poslovne logike GMAT. Predavači na školi su, priča, uglavnom profesori iz najboljih europskih i američkih poslovnih škola, koji su istovremeno najčešće i konzultanti te su “više usmjereni na praksu”. U regiji se prvenstveno izdvajaju po učestalosti predavanja koja sveukupno traju 17 tjedana, odnosno 101 dan.

“Jednogodišnji MBA funkcionira na sljedeći način: studenti na Bledu provedu tri puta po pet tjedana i jedanput po dva, između čega odlaze kući, odnosno vraćaju se na radna mjesta. Dvogodišnji program isto traje 17 tjedana, samo se u školi boravi naizmjence po tri, odnosno dva tjedna tijekom dvije godine. Prednost toga je što su studenti izolirani na Bledu, zbog čega se mogu koncentrirati samo na program. Kad pomislim koliko sam umorna nakon radnog tjedna, teško mi je povjerovati u efikasnost vikend programa koji započinju sa završetkom radnog vremena.”
Osim akreditacije udruženja menadžerskih škola istočne Europe CEEMAN, MBA programi škole na Bledu imaju i akreditaciju britanske asocijacije AMBA (Association of MBA’s) koja je, prema njezinim riječima, u 50-ak godina akreditirala tek 87 škola u svijetu. U školu na Bledu u 70 posto slučajeva tvrtke šalju svoje zaposlenike kao što to, navodi, od onih iz Hrvatske radi Pliva, ali ističe da je sve više pojedinaca koji se odlučuju podići kredit kako bi se sami školovali.

Stotinu menadžera godišnje u zagrebačkoj školi CBA

COTRUGLI BUSINESS ACADEMY stručnjaci smatraju jednom od najperspektivnijih poslovnih škola u Hrvatskoj i regijiSve većom konkurencijom školi na Bledu mnogi smatraju zagrebačku poslovnu školu Cotrugli Business Academy (CBA), osnovanu 2003. od kada se broj upisanih svake godine udvostručuje te je u prošlogodišnjoj generaciji dosegao brojku 100. Utemeljena je u suradnji s World Business Academy, američkom neprofitnom institucijom za edukaciju i istraživanja čiji je potpredsjednik James Cusumano ujedno i predsjednik CBA-a. Taj američki stručnjak za područje nanotehnologije, bivši direktor jednog od odjela naftne kompanije Exxon, o osnivanju CBA-a kaže:
“U SAD-u gotovo jedan posto stanovništva ima MBA diplomu i svake godine se upisuje više od 100.000 diplomanata. U Hrvatskoj i ostalim zemljama JI Europe taj postotak je oko 0.015 posto. Mi u CBA vjerujemo da je jedan od ključeva konkurentnosti Hrvatske dramatično povećanje broja MBA diplomanata na više od jedan posto ukupnog stanovništva. Škola je utemeljena u suradnji s World Business Academy jer su nam se osnivači CBA-a obratili sa svojom idejom, a mi smo odlučili postati njihov suosnivački partner.”
Ta škola također nudi Executive MBA program koji traje dvije godine, a predavanja se održavaju jedan produženi vikend u mjesecu, od četvrtka do nedjelje. Cijena programa je 18 000 eura bez PDV-a za fizičke osobe, odnosno 18 000 eura s PDV-om za pravne. Jezik programa je engleski, a predavači, kaže Cusumano, “dolaze s vodećih poslovnih škola u svijetu poput Harvarda i Kellogga”. CBA surađuje s vodećim tvrtkama u Hrvatskoj poput INA-e, Ericssona i T-mobilea, a polaznici su njihovi članovi uprava i menadžeri takvih organizacija. Uvjeti za upis su visoka stručna sprema, minimalno tri godine radnog iskustva i vladanje engleskim, a svaki polaznik mora proći selekciju. CBA je član vodeće svjetske asocijacije za akreditiranje poslovnih škola AACSB, a pokrenuli su postupak za akreditaciju pri AMBA-i, svjetskom udruženju MBA programa.

Američko sveučilište u Zagrebu

MBA studij nastao u suradnji s američkim institucijama je i IGBS, Međunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb s pravom javnosti, koja nudi dvogodišnji part time MBA studij. Osnovana je 2003. godine uz potporu američke vlade i Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je ujedno i stopostotni vlasnik škole. Kako je nastala, govori njezin dekan Zlatan Fröhlich: “State Department osigurao je sredstva potrebna za osnivanje ovakve škole nakon što su procijenili da je Hrvatskoj potrebna kvalitetna škola koja provodi MBA program. Raspisali su natječaj među američkim sveučilištima te izabrali Poslovnu školu Kelley sa Sveučilišta u Indiani, koja je prema The Princeton Review za 2006. rangirana među prvih dvadeset MBA studija od 600 koliko ih djeluje na području SAD-a.” Stoga, tri četvrtine predavačkog kadra IGBS-a čine američki profesori te se nastava održava na engleskom jeziku. Kada angažiraju nekog domaćeg predavača, njegov životopis šalje se u Indianu na odobrenje. Upravo zbog što bolje kontrole da se program provodi prema Kelleyu, jedan predstavnik škole iz Indiane sjedi u Upravnom odboru IGBS-a.

Na studij, čija je školarina 16 i pol tisuća eura, upisana je treća generacija studenata te se iz godine u godinu bilježi njihov rast. Tako je prva generacija brojala 13 studenata, a nova 21. Jedna od značajki ove škole jest i diplomska radnja u kojoj polaznici zajedno sa svojim mentorom rade na rješavanju problema ili izradi projekta na kojem rade u svojoj kompaniji. Studenti, međutim, nakon uspješno obranjenog završnog ispita dobivaju diplomu IGBS-a, ali ne i Kelleyja, već samo njegov certifikat.

Ekonomski fakultet jedini dodjeljuje magisterij iz MBA

Jedini MBA program u Hrvatskoj koji je ujedno i poslijediplomski studij nakon kojeg se stiče zvanje magistra struke onaj je studija Poslovnog upravljanja na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, koji je oformljen još 1991. godine. Do danas je kroz njega prošlo oko 600 studenata, od čega ih je 100 steklo magisterije. Tajnik MBA studija na Ekonomskom fakultetu Domagoj Hruška o programu kaže:
“Naš MBA studij traje tri semestra i obuhvaća 14 različitih područja poslovnoga upravljanja i procesa. Studenti koji nisu završili ekonomiju imaju prije toga četiri kolegija iz bazičnih područja ekonomije. Nastavu na studiju izvode inozemni i domaći stručnjaci, a za razliku od drugih studija na našemu i drugim domaćim fakultetima, ovaj MBA studij obuhvaća ravnomjerno sva područja poslovnog upravljanja.”

Odobrenja da se neki studij u Hrvatskoj nazove MBA studijem daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
“Ovaj MBA studij pohađa već 18. generacija studenata, a oformila ga je početkom 90-ih godina profesorica Mira Marušić. Tada je još bilo i problema s dolaskom stranih predavača zbog rata. Usprkos svim poteškoćama, samo jedne godine nije bilo upisa u studij, a prošle godine upisane su čak dvije generacije. Cijena studija je 9.500 eura, a radi se intenzivno jedan tjedan svakoga mjeseca gdje se razvije i jedna grupna dinamika i prijateljski odnosi”, kazao je Hruška.
Sam studij s godinama se mijenjao, u odnosu na onaj s početka 90-ih kada je oformljen kao znanstveni. S Bolonjskim procesom došla je i usmjerenost više prema praktičnom radu.

4 specijalizacije Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta

Na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) MBA studij organiziran je kao diplomski studij. Dekan škole Đuro Njavro o njemu kaže:
“Studij poslovne administracije postaje sve cjenjeniji i popularniji u akademskim krugovima i poslovnome svijetu, stoga smo se i mi odlučili da ga pokrenemo. Razlog potražnje za tim studijem leži prije svega u mogućnostima koje on pruža, prvenstveno u mogućnosti promjene karijere nakon završetka toga studija. Ako ste primjerice završili studij novinarstva, psihologije ili neki tehnički fakultet, a nakon toga uvidite kako život vodi u nekom drugom smjeru, prema biznisu, onda je MBA pravi izbor.”

Na ZŠEM-u taj studij traje jednu godinu, a postoje četiri specijalizacije: iz financija i bankarstva, računovodstva i revizije, marketinga te menadžmenta.
“To su četiri temeljne funkcije bilo koje tvrtke i u pravilu su to specijalizacije koje se nalaze na sličnim školama. Kod nas taj diplomski studij traje jednu godinu i modularan je. Godinu dana za studente koji su završili četverogodišnji studij ekonomije i stoji 6.500 eura.

Ako pak student dolazi sa završenim neekonomskim studijem onda ima još jedan pripremni semestar u kojem se dobivaju osnove ekonomije, financija, marketinga, računovodstva i menadžmenta. Taj semestar plaća se dodatnih 1000 eura. Isto tako ako polaznik dolazi sa završenim trogodišnjim studijem, čega će ubuduće bivati sve više, onda MBA studij traje dvije godine. Profesori su ljudi koji su i sami obrazovani na način na koji se radi na ovakvim studijima, a preko 20 posto su stranci, dok preko 50 posto naših domaćih predavača ima napravljen magisterij ili doktorat negdje u Europi ili Americi”, rekao je Njavro.

Bolonjske diplome na Visokom učilištu VERN

Mnoge privatne visokoškolske ustanove u Hrvatskoj također su u svoj program počele uvoditi MBA. Od prošle školske godine taj program uvršten je na Visoko učilište VERN' u Zagrebu. Visoko učilište VERN' prošle je godine u suradnji s belgijskim visokim učilištem United Business Institutes (UBI) otvorio tri specijalistička studija. Nakon što je UBI analizirao VERN'-ove specijalističke diplomske programe, predložio je dodavanje dodatnih pet nastavnih predmeta, čime svršeni studenti VERN-ovog i UBI-ovog programa dobivaju zajedničku VERN'-UBI-MBA diplomu. Prema riječima Mije Vrhovskog, dekana VERN'-a, završenim studentima ovog mješovitog MBA programa omogućava se bez problema uključivanje u obrazovne sustave Belgije ili bilo koje druge europske zemlje. Predavači su profesori s UBI-jevih MBA studija i nastava se izvodi isključivo na engleskom jeziku. Za sada je upisana prva generacija od 17 studenata, a Vrhovski očekuje povećanje interesa studenata za ovaj međunarodni MBA studij:
“Ovakva vrsta obrazovanja značajno je utjecala na brz i učinkovit gospodarski rast i razvoj SAD-a, dok Europa još uvijek razvija ovakve obrazovne programe i polako hvata korak sa SAD-om”.

Vrhovski kaže da je atraktivnost i povećani interes za MBA studije posljednjih nekoliko godina i rezultat provedbe Bolonjskog procesa u visokom obrazovanju Republike Hrvatske.

Dvogodišnji MBA studij stoji oko 13 tisuća eura koji kompanije uglavnom plaćaju svojim zaposlenicima iako ima i osoba, doduše u manjem broju, koje same financiraju studij. Ono što je karakteristično za MBA studije je da zadržavaju kontakt sa svojim studentima nakon završetka studija i prate razvoj njihove poslovne karijere, a drugačije nije ni na VERN'-u.