Objavljeno u Nacionalu br. 587, 2007-02-13

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Sveta riža princa Ninigija

Amaterasu je gladnim podanicima podijelio po šaku riže za nevolju i po šaku za sijanje, a već dogodine toliko je rodila da je Japan i prije prorokovanih sedam godina pobijedio glad

Kao što su kruh i žito u Europi dar bogova, tako je riža u Aziji osnovna hrana uz koju se vežu mitovi i ima isto gastronomsko, obredno i simboličko značenja kao naš kruh. Štoviše, riža se smatra biljkom izrazito božanskog podrijetla. Pa dok se Kristovo tijelo jede kao krušna hostija, u kineskoj i japanskoj mitologiji riža je istinska mana s neba koja raste po volji silnog Hou Jia, božanskog vladara svih žitarica, kojeg je njegova strašna majka velika boginja Jing Yuan htjela umoriti kad se tek rodio, i ona po njegovoj volji raste sama od sebe i ispunjava rižišta kao izraz božanske darežljivosti. Iz Kine je Hou Ji rižu prenio u Indiju, Aleksandar Makedonski prvi ju je donio na obale Sredozemlja, a Arapi su je potom proširili po cijeloj Europi, posebno po Apeninskoj čizmi, na kojoj su, uz tjesteninu, riža i rižoti upravo obredna jela. Manje je poznata, ali ništa manje uzbudljiva i manje božanska priča o tome kako je riža stigla u Japan. Dogodilo se to davno, još dok je otočjem mača i sunca vladao silni Amaterasu kojemu je bilo suđeno, baš kao i bilijskom egipatskom faraonu, da njegovu vladavinu zadesi sedam godina obilja, a potom sedam godina gladi. Budući da je i sam bio božanskog podrijetla, odluči se car Amaterasu posavjetovati sa svojim rođacima bogovima. Na morskoj obali sjedne na samurajski način, zagledan u beskraj, kako bi u meditaciji uspostavio vezu s nedostupnim odajama Neba. Javi mu se nebeski pjevač i glasnik Hoichi i prebirući po žicama svog glazbala došapne nepomičnom Amaterasuu u stihovima: “Kad ti stasa unuk,/ nek zapliva morem/, sve do čvrstog kopna/ gdje u rijekama zalaze zore.“ Razumio je božanski car Amaterasu Hoichijevu poruku i kad se vrati na svoj dvor, zapovjedi da pred njega dovedu njegova unuka, princa Ninigija, kojeg je jako volio. “Moj dječače, teška su vremena pred našim narodom i podanicima.




Bogovi su odlučili da ti budeš spasitelj Japana i naše nebeske kuće. Stoga te dajem na nauk velikom pomorcu Harumiju koji će te podučiti tajnama mora i plovodbe, jer uskoro moraš sam krenuti na dalek i opasan put! I doista. Pet je godina princ Ninigi proveo u slavnoj luci Yokohami, gdje je u starog pomorca izučio vještinu upravljanja brodom. Pa kad dođe vrijeme, on razvije jedra na svom brodu, na kojima se isticao crveni krug, simbol Japana i božice Sunca, te zaplovi prema zapadu, gdje je u sumrak, prije svog rođenja, svakog dana umirala zora. Prošao je odvažni Ninigi kroz bure i oluje, morao je poraziti potopljene duše ukletih samuraja koji su izdali svog vladara, njegova djeda Amaterasua, nakon što su mu prisegnuli na vjernost, svojim je oštrim mačem presjekao morskog demona Izua koji ge je u obliku golemog vala pokušao zaskočiti, borio se s morskim čudovištima, izdržavao žegu i studen, nevremena i utihe. No bio je uporan i nakon duge plovidbe stigne do ušća Žute Rijeke gdje ga je dočekao vladar svih žitarica, moćni Hou Ji. Budući da je znao za kob koja vreba na Japan, napuni lađu princa Ninigija rižom i, ne govoreći ništa, otpravi ga natrag njegovu djedu Amaterasuu, kojeg je Hou Yi dobro poznavao i cijenio. Plovidba je začudo bila mirna i nakon nekoliko tjedana princ se iskrca u Yokohami u kojoj je već vladala glad. Podijelio je tada njegov djed svim svojim podanicima po šaku riže za nevolju i po šaku za sijanje, pa je već druge godine toliko rodila da je Japan i prije isteka prorokovanih sedam godina pobijedio glad. U Ninigijevu čast riža je ondje i danas sveta biljka krunidbenog obreda, za kojega car i njegovi podanici jedu rižu u društvu božice Sunca, da se prisjete kako svoj napredak i obilje duguju slavnom i hrabrom princu Ninigiju i samoj Nebeskoj moći.

Rižot od riječnih rakova

U gustom umaku od rajčica propirjajte 1 kg riječnih rakova, podlijevajući s 1 dl bijela vina i 1 dl prošeka, da pocrvene. Kad se umak s rakovima zgusne, ubacite 20 dag riže i pirjajte na jakoj vatri dok ne ostakli. Tada smanjite vatru i kuhajte rižu stalno podlijevajući s 1 l ribljeg temeljca i 1 dl prošeka. Tek kad riža postane izvana mekana, a iznutra na zub, a rižot ljepljiv i gust, dodajte papar i sol, pospite sjeckanim petrusimulom pa služite s parmezanom.

Rižot od sira i bosiljka

Na 1 dl maslinova ulja u kojem ste rastopili 5 dag maslaca zastaklite 20 dag riže, 5 režnjeva češnjaka i 1 kapulu pa skuhajte rižot podlijevajući s 0,75 l bijele bevande. Na 7 dag maslaca rastopite 5 dag ribanog ementalera, 5 dag gorgonzole, 5 dag ribanog kozjeg i 5 dag ribanog ovčjeg sira, podlijevajući s 2 dl mlijeka. Kad dobijete gust umak, dodajte ga skuhanom rižotu i dobro zamiješajte. Pospite stručkom sjeckanog bosiljka i ribanim parmezanom.

Vezane vijesti

Zadnji Barbierijev 'Kanconijer'

Zadnji Barbierijev 'Kanconijer'

Pisac i kulinarski ekspert Veljko Barbieri objavio je posljednji, četvrti svezak književnog i gastronomskog bestselera Kuharski kanconijer u izdanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika