Sud u Londonu presudio je da Zambija mora isplatiti dug "lešinarskom" fondu koji ima prijavljeno sjedište na britanskim Djevičanskim otocima. Donegal International (DLI) zahtjeva od Zambije da mu isplati 42 milijuna dolara zbog duga koji su oni preuzeli od Rumunjske. Naime, Zambija je 1979.godine posudila od Rumunjske 15 milijuna dolara za kupnju rumunjskih traktora, ali nije mogla vratiti taj dug. Taj dug trebao biti oprošten kao dio velike akcije oslobađanja dugova siromašnim zemljama kako bi se pokrenulo njihovo gospodarstvo i stanovnici izvukli iz bijede. Zambiji dug nije oprošten nego je 1999. godine u pregovorima s Rumunjskom postignut sporazum o smanjenju duga sa 15 milijuna na 3 milijuna dolara. Prije nego što je potpisana promjena duga DLI je ponudio Rumunjskoj da otkupi dug od njih za 4 milijuna dolara. DLI je nakon toga podigao tužbu i zahtjeva isplatu punog iznosa, glavnice i kamata, koji prema njihovoj računici iznosi 42 milijuna dolara.

Ovakvi fondovi prijete uništavanju programa otpisivanja dugova siromašnim afričkim zemljama, jer bi novac umjesto u razvoju tih zemalja završio u rukama bogatih zapadnjaka koji su raznim smicalicama preuzeli te dugove.

DLI zahtijevao isplatu punog iznos, no sudac je najavio da bi suma koju bi Zambija trebala isplatiti puno manja. Presuda je razbjesnila aktiviste koji su se borili za potpuno ukidanje dugova "lešinarskih" fondovima optužujući ih da onemogućavaju razvoj najsiromašnijih zemalja. Sud je odbio sve zahtjeve da se dug u potpunosti odbaci, no također nije prihvatio zahtjev DLI-a da se zamrznu sredstva Zambije koja im osigurava taj fond. Ostaje otvorena pravna mogućnost da DLI ospori zabranu zamrzavanja fondova.

Britanski analitičari koji su upućeni u razvoj događanja vjeruju da sud neće dopustiti naplatu kompletnog duga nego će dosuditi DLI-u isplatu duga u iznosu između 10 milijuna i 20 milijuna dolara. Analitičari svoja predviđanja djelomično baziraju na činjenici da bi ovakva presuda zadovoljila obje strane.

"Lešinarskim" fondom se smatraju, prema definiciji Međunarodnog monetarnog fonda koja je prihvaćena od strane britanske vlade i mnogih drugih, firme koje otkupljuju dugove siromašnih zemalja prije nego što ih se otpiše, kada su najmanji, a nakon toga tuže te zemlje za puni iznos duga i kamate. Strahuje se da bi takvi fondovi mogli uništiti međunarodni projekte opraštanja dugova najsiromašnijim zemljama prisvajajući si međunarodnu pomoć, kao dokaz tome se uzima činjenica da je 42 milijuna dolara koliko zahtjeva DLI je jednak iznosu koji je prošle godine Zambija primila na ime pomoći u otpisu dugova.