Objavljeno u Nacionalu br. 589, 2007-02-27

Autor: Stanko Borić

PRIMORČEVA STUDENTSKA REFORMA

'Pravobranitelj će štititi studente na ispitima'

Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa, otkriva detalje iz novog zakona o studentskom zboru te komentira najavljeno povišenje cijena školarina

Primorac najavljuje da će ove godine krenuti Nacionalna zaklada za stipendiranje učenika i studenata, koju će uz državu financirati vodeće hrvatske tvrtke iz neoporezivog dijela dobitiPrimorac najavljuje da će ove godine krenuti Nacionalna zaklada za stipendiranje učenika i studenata, koju će uz državu financirati vodeće hrvatske tvrtke iz neoporezivog dijela dobitiProšloga tjedna hrvatska Vlada uputila je u saborsku proceduru Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Zakon je to koji bi konačno trebao uvesti reda u nesređeno stanje na području organizacija studenata. Ako zakon prođe saborsko glasovanje, fakulteti bi trebali dobiti instituciju studentskog pravobranitelja, a rad studentskoga zbora financirao bi se novcem visokih učilišta. S ministrom znanosti, obrazovanja i športa Draganom Primorcem razgovarali smo o novom zakonu, povišenjima školarina koja je najavio rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš, međunarodnoj znanstvenoj suradnji i ostalim aktualnim pitanjima Primorčeva resora.


NACIONAL: Na hrvatske fakultete uvodi se institut pravobranitelja studenata. Što će studenti njime dobiti?
- Zakon o studentskom zboru donesen je 1997., ali njime studentska populacija nije bila zadovoljna u cijelosti. Jedan od glavnih prigovora odnosio se na automatizam učlanjivanja u studentski zbor pri upisu na studij, a dodatno je pitanje bilo koliko zaista studenti aktivno sudjeluju u radu te organizacije. Sami su studenti isticali i druge probleme koji su se odnosili na relativno kompliciran način studentskog predstavljanja, odnosno sustav izbora na visokim učilištima, zatim nejasan status studentskih udruga, koje su se često osnivale paralelno i bez jasnih kriterija, ali vjerojatno najveći problem na koji su studenti upozoravali odnosio se na transparentnost financiranja studentskih projekata. Smatram da prijedlog novog zakona kvalitetno rješava sve te probleme, ali ide i korak dalje. Njime je poduzet značajan iskorak u zaštiti studentskih prava. Iako su hrvatska sveučilišta napravila veliki pomak što se tiče uključenosti studenata u razvojne procese sveučilišta, prema riječima brojnih studenata kod njih i dalje postoji strah kako izraziti svoje probleme - bilo u slučaju kršenja njihovih zajamčenih prava, ili npr. objektivnosti prilikom ocjenjivanja na ispitima. Zbog toga je jedan od ključnih zahtjeva studenata bilo i uvođenje institucije studentskoga pravobranitelja u sustav visokog obrazovanja, što sada postaje obveza za visoka učilišta koja će morati osigurati prostor i sve ostale uvjete za njegov rad. Pojam studentskog pravobranitelja odavna je poznat na najpoznatijim sveučilištima poput Harvarda ili Sveučilišta u Chichagu. Uloga pravobranitelja bit će ključna u egzaktnom rješavanju problema koji su dosad uglavnom bili evidentirani kroz anonimne predstavke, koje su gotovo uvijek bile nedostatne da dokažu nešto konkretno. Sada će pravobranitelj izravno primati pritužbe studenata koje se odnose na njihova zajamčena prava. Pravobranitelj će o tim pitanjima raspravljati izravno s mjerodavnim tijelima. On će moći prisustvovati svim ispitima i svim postupcima u kojima se mogu narušiti studentska prava. Osim toga, njegova je uloga da savjetuje studentima kako da ostvaruju svoja prava tijekom studiranja. Prema prijedlogu zakona, svako će visoko učilište morati imati pravobranitelja koji će se birati na rok od jedne godine s mogućnošću još jednog reizbora.

NACIONAL: Hoće li ti pravobranitelji imati svoj budžet? Hoće li na većim fakultetima, gdje ima više posla, imati pomoćnike?
- Apsolutno. Pitanje organizacije rada pravobranitelja na pojedinim visokim učilištima riješit će se općim aktima. Na njemu je da organizira način rada koji će biti najtransparentniji, najobjektivniji i koji će pokrivati interese svih studenata. Studenti su sami rekli da ne treba striktno propisati mehanizam rada svakog pravobranitelja zbog posebnosti pojedinih visokih učilišta.

NACIONAL: Novost je i to što će se zbor financirati iz fakultetskog proračuna te što će se projekti financirati preko raspisanih javnih natječaja.

ZA VRIJEME posjeta San Franciscu Primorac se družio s nobelovcem Robertom Huberom i forenzičarom Henryjem LeejemZA VRIJEME posjeta San Franciscu Primorac se družio s nobelovcem Robertom Huberom i forenzičarom Henryjem Leejem - Studentski zbor visokog učilišta dužan je raspisati javni natječaj za financiranje studentskih programa. Nakon natječaja dužnost je obavijestiti javnost tko je sve dobio projekt, na osnovi kojih kriterija i tko su bili članovi povjerenstva. Želim istaknuti da je prijedlogom novog zakona u cijelosti isključena mogućnost netransparentnog trošenja sredstava jer se proračun osigurava i kontrolira na visokom učilištu. Postojat će povjerenstvo u kojem će sjediti predstavnici studenata i zaposlenici visokog učilišta jer oni najbolje znaju kako će ga i u koje svrhe najbolje potrošiti. Upravo na tom području bilo je dosad pritužbi i sami studenti tražili su nove modele financiranja, poput predloženog. Osim toga, glede novosti u zakonu, bitno je napomenuti da će studenti sada dobiti svoj parlament u koji će ući najmanje trećina studenata s izbornih lista. Što se tiče izbora za predstavnike, sami studenti tražili su odredbu po kojoj njihovi predstavnici ne mogu biti osobe koje su dvaput padale godinu ili nisu prikupile najmanje 60 ECTS bodova, što je dodatni doprinos uvođenju najizvrsnijih studenata u rad studentskih organizacija. Time studenti sami potiču kriterije izvrsnosti i mislim da je to odličan prijedlog.

NACIONAL: Rektor Bjeliš najavio je drastično podizanje školarina od iduće školske godine. Nije li to u neskladu s namjerom da se u Hrvatskoj jako poveća broj ljudi s diplomom?
- Rektor Bjeliš nedavno je objasnio svoju izjavu i potvrdio da neće biti drastičnih podizanja školarina. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predviđa da iznos participacije u troškovima studiranja, odnosno školarinu određuje visoko učilište na kojem student studira. To je u ingerenciji sveučilišta i njihovo je pravo donositi odluke autonomno. Međutim, smatram da, u trenutku kad nam je cilj povećavati broj studenata, skratiti vrijeme studiranja i smanjiti broj onih koji odustaju od studija u Republici Hrvatskoj, ne možemo donositi odluke naprečac. Obrazovanje u Hrvatskoj ne smije postati privilegij imućnih. U vezi s promjenama osnovnog i srednjeg obrazovanja imali smo stotine javnih rasprava te nema nikakvog razloga da to ne napravimo i u ovom pitanju prije donošenja bilo kakvih odluka. Činjenica je da je postojeći sustav školarina nestimulativan, jer ako se jednom student upiše na teret države, može studirati u tome statusu bez obzira na svoj uspjeh, a, s druge, nekom izvrsnom studentu upisanom uz osobno plaćanje gotovo je nemoguće maknuti se iz te kategorije. Prije svih odluka potrebno je razviti model studentskog kreditiranja i vidjeti kako se država i lokalna samouprava mogu uključiti u cijeli proces kako bi se studentima omogućili optimalni uvjeti studiranja. Srljanjem u pojedinačna i parcijalna rješenja samo će se napraviti problem i velika šteta. Pitanje obrazovanja traži princip i sustavan pristup. Novost je da država od ove godine pokreće Nacionalnu zakladu za stipendiranje učenika i studenata. To je zadnja karika koja nam je nedostajala. Uz proračunska sredstva namijenjena Zakladi, vodeće hrvatske tvrtke, s kojima smo već razgovarali, participirat će u imovinskoj masi Zaklade s priličnim sredstvima, osiguranim iz dva posto neoporezivog dijela dobiti, tako da pretpostavljam da ćemo godišnje moći osigurati i do 1000 stipendija za najizvrsnije hrvatske učenike i studente. Te stipendije stimulirat će studente na studijima za najdeficitarnija zanimanja. Kao što sam u svom pismu hrvatskim rektorima u ljeto prošle godine poručio, upisne kvote moraju se modificirati prema potrebama hrvatskoga gospodarstva i tržišta rada.

NACIONAL: Kako teče projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva?

- Odlično je počelo, posebice nakon Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva u Zagrebu i Vukovaru 2004. Gotovo 30-ak znanstvenika s gotovo svih kontinenata vratilo se u domovinu i tu žive i rade. Povratak tih znanstvenika u Hrvatsku golem je doprinos razvoju hrvatske znanosti, kao i postavljanju novih kriterija izvrsnosti, nastojimo ga poticati i sredstvima Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj te subvencioniranom kreditima za rješavanje stambenih pitanja. Za poticanje suradnje naših znanstvenika iz inozemstva i domovine iz kredita Svjetske banke odvojili smo 5 milijuna dolara kako bismo pokrenuli natječaje putem projekta “Jedinstvo kroz znanje”. Naši znanstvenici koji i dalje žive u inozemstvu pravo su blago jer svojim kontaktima, projektima i drugim aktivnostima stvaraju razgranatu mrežu suradnje s brojnim pojedincima ili institucijama iz RH.

NACIONAL: Vaša je strategija u cijelosti otvoriti obrazovni i znanstveni sustav svijetu i stalno se uspoređivati s najboljima?
- Uz potporu premijera Sanadera i cijele Vlade postavili smo jasan cilj - hrvatski obrazovni sustav učiniti najkonkurentnijim u ovom dijelu Europe do 2010. Dosadašnji rezultati, a to su sve promjene u osnovnom, srednjem i visokom školstvu, te sustavu znanosti i športu, iznimno povećanje proračuna u našem resoru, uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, zapošljavanje više od 5000 stručnjaka, povećanje plaća svim sudionicima sustava obrazovanja i znanosti za više od 60 posto u sljedećih pet godina i osnivanje jednog novog sveučilišta i pet veleučilišta, daju nam za pravo vjerovati da će se to i dogoditi. Pokrenuta je i suradnja s najrazvijenijim zemljama, pa osim s članicama EU u obrazovanju i znanosti izvrsno surađujemo i s Izraelom, Japanom, a nedavno smo s indijskim ministrom Kapilom Sibalom potpisali osnivanje zajedničkog fonda u iznosu od milijun eura s Indijom, državom koja postaje znanstvena velesila.

Međudržavna suradnja

NACIONAL: Nedavno vas je ugledna znanstvena organizacija American Association for the Advancement of Science, koja izdaje časopis Science, pozvala da održite predavanje na njenom godišnjem skupu u San Franciscu. O čemu ste govorili?
- Stalno unapređivanje našeg obrazovnog sustava, ali i usporedivost s najboljima, ključni su preduvjeti za uspjeh. O tome sam govorio i na prestižnom skupu u Kyotu u Japanu. Stoga je poziv AAAS-a i naše sudjelovanje na skupu izniman doprinos prezentaciji našeg sustava obrazovanja i znanosti, razmjeni iskustava te daljnjoj suradnji s najrazvijenijima. Čelnici AAAS-a potvrdili su da se žele aktivno uključiti u razvoj sustava znanosti i tehnologija u Republici Hrvatskoj, kao i u međudržavnu suradnju koju RH inicira, poput one koju smo započeli s Indijom. To je svakako najbolja potvrda da su naša nastojanja međunarodno prepoznatljiva.

Vezane vijesti

Kapetana Dragan uskoro u Hrvatskoj?

Kapetana Dragan uskoro u Hrvatskoj?

Australski Federalni sud odbacio je u petak žalbu kojom je osumnjičeni ratni zločinac Dragan Vasiljković, poznat i kao "kapetan Dragan", želio… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika