Peter Hasslacher u Hrvatsku je došao 2001. s pozicije direktora Austrijske gospodarske komore za jugoistočnu EuropuAustrija je zemlja koja je od osamostaljenja Hrvatske uložila najveći kapital u našu zemlju. Međutim tradicionalno jaka robna razmjena i investiranje Austrijanaca u Hrvatsku već dvije godine stagnira, pa čak i pada. S Peterom Hasslacherom, direktorom Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu i savjetnikom za trgovinske odnose austrijskog veleposlanstva u Hrvatskoj, razgovarali smo o razlozima smanjene trgovinske suradnje, premještanju austrijskog kapitala u druge zemlje i o tome nisu li austrijske investicije u padu jednostavno zato što su svi najzanimljiviji resursi već kupljeni.

Peter Hasslacher u Hrvatskoj je od 2001., a prije toga godinu i pol bio je direktor za Jugoistočnu Europu u Austrijskoj gospodarskoj komori, gdje se zaposlio 1989. Prije toga kraće vrijeme je radio u farmaceutskoj industriji i sektoru financijskih usluga. Sredinom devedesetih dvije godine proveo je u Danskoj, krajem iste dekade tri godine radio je u Poljskoj, sve kao predstavnik Austrijske gospodarske komore za trgovinu. Diplomirao je i doktorirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Beču.

NACIONAL: Koji su po vama osnovni razlozi pada razmjene Austrije i Hrvatske?
- U gospodarskim vezama Austrije i Hrvatske postoji više različitih nivoa. Jedan nivo su brojke, odnosno ono što smo imali proteklih godina. Kada to gledamo, imali smo dobar rast razmjene do početka 2005. Do tada je svake godine ostvaren rast između 10 i 15 posto. U 2005. došlo je do stagnacije, a prošle godine zabilježen je rast od oko 5-7 posto. Sveukupno to znači da smo umjesto 2,4 milijarde eura robne razmjene imali samo 2 milijarde. Do drugoga aspekta dolazimo kada pogledamo robnu razmjenu s drugim zemljama poput Poljske, Slovenije i Češke. Tamo je veći rast robne razmjene, kao i nivo razmjene, što znači da je tamo pojačana gospodarska aktivnost. Bilateralna trgovina Austrije i Hrvatske pala je ispod prosjeka gledajući dinamiku robne razmjene Austrije i zemalja regije srednje i jugoistočne Europe.

NACIONAL: Je li više pao hrvatski izvoz u Austriju ili austrijski u Hrvatsku?
- U 2005. zabilježen je veći pad što se tiče hrvatskog izvoza u Austriju, ali je i austrijski izvoz stagnirao tako da ni tu situacija nije bolja. Prošle godine došlo je do određenog rasta. No i taj rast je samo značio da smo kompenzirali nešto što smo izgubili 2005. S drugim zemljama ove regije postigli smo veću dinamiku, ali napominjem da je opseg razmjene s Hrvatskom još uvijek veći nego što ga imamo s Kinom. To je zanimljiv podatak s obzirom na to da Kina ima gotovo milijardu i pol stanovnika.

NACIONAL: Što je s austrijskim investicijama u Hrvatsku?
- Prema podacima HNB-a još uvijek smo najveći ulagači u Hrvatsku. No prošle godine je bila stagnacija, čak i pad što se tiče austrijskih investicija u Hrvatsku. Nemamo još ukupne brojke za 2006., ali jasno je da smo i u tome području imali boljih vremena.

NACIONAL: Je li razlog tome činjenica da su Austrijanci već pokupovali sve zanimljive resurse u Hrvatskoj, loša politika Vlade i neprovođenje potrebnih reformi ili nešto treće?PETER HASSLACHER s premijerom Sanaderom, predsjednikom Mesićem i šefom HGK Nadanom Vidoševićem
- Razlozi su različiti. Djelomično je razlog i to što su naše tvrtke već puno uložile u Hrvatsku u sektorima poput bankarstva, telekomunikacija i financijskih usluga. To su već iskorištena područja. Austrija sada značajno ulaže u Poljsku, Rumunjsku, pa i Slovačku, Mađarsku i Češku. I to je djelomično razlog zbog čega su pale investicije u Hrvatsku. Posebno naglašavam i treba uzeti u obzir jedinstvenost koju Hrvatska ima na području turizma gdje postoje velike šanse za veće investicije. Kada sam došao u Hrvatsku prije pet godina, Austrija je imala velike greenfield projekte za ulaganje u hrvatski turizam, ali i dandanas su to nažalost većinom samo projekti. Znači da razvoj projekata nije prebrz i to je jedan od razloga zastoja investicija.

NACIONAL: Tko je najodgovorniji za takvu situaciju?
- U razgovorima s našim tvrtkama redovito uviđamo slične probleme. To su problemi administracije, sudstva i sa zemljišnim knjigama koje su sada u nešto boljem stanju, ali to još nije zadovoljavajuće. Te stvari naše tvrtke vide kao najveće zapreke. Naravno neke stvari idu nabolje, ali stvari bi trebale ići malo brže.

NACIONAL: Smatrate li pad razmjene i investiranja donekle i osobnim neuspjehom s obzirom na to da ste ipak čelnik Austrijskog ureda za trgovinu?
- Ja sam ambiciozan i uvijek želim da posao ide što bolje. Ako stvari ne idu dinamično, nije više tako zadovoljavajuće i to nije ono što želim. No moram reći da od 106 ureda za vanjsku trgovinu koliko ih Austrija ima u svijetu, ovaj u Hrvatskoj jedan je od najuspješnijih. Svaki dan smo u kontaktu s 50-ak austrijskih i 10-ak hrvatskih poduzeća. To pokazuje da još uvijek postoji interes za hrvatsko tržište. Osim toga gotovo svaki tjedan organiziramo jednu priredbu u Austriji ili u Hrvatskoj. Ali naravno uvjete u Hrvatskoj ne možemo mijenjati. Zbog toga ne mogu reći da smo moj tim ili ja neuspješni. Upravo obrnuto, situacija bi bila još lošija bez našeg truda i angažmana.

NACIONAL: Na koja tržišta su Austrijanci prebacili svoje investicije?
ZAGREBAČKI TIM Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu na čelu s Peterom Hasslacherom koji je ujedno savjetnik za trgovinske odnose austrijskog veleposlanstva - Najatraktivnija su tržišta koja ostvaruju najveći rast. Ako pogledamo statistike za 2006., koje će takve sigurno biti i ove godine, trenutačno su to tržišta Poljske, Slovačke i Češke. Tu su i Slovenija, koja ima više od 5 posto gospodarskog rasta, te najnovije članice Bugarska i Rumunjska koje su, prema onome šta ja vidim, najatraktivnije. Naprimjer, austrijske tvrtke su u Rumunjskoj u tri godine uložile oko 8 milijardi eura i oko 3 milijarde u Bugarskoj. To su zemlje s velikim gospodarskim rastom koji iznosi između 6 i 8 posto i, naravno, velika su tržišta. Rumunjska ima 22 milijuna stanovnika, a Bugarska 8 milijuna.

NACIONAL: Već ste pet godina u Hrvatskoj. Zasigurno ste percipirali probleme hrvatskoga gospodarstva?
- Probleme koje vidimo mi i naše tvrtke poznati su. To su birokracija, način rada zakonodavstva, netransparentnost javnih nabava i sudstvo koje je jako sporo i sve traje predugo. Politika još uvijek ima jak utjecaj na gospodarstvo. Sve se to promijenilo u zadnjih pet godina, ali nedovoljno.

NACIONAL: Što bi ova ili iduća vlada trebala mijenjati u gospodarskoj politici?
- Gospodarstvo je ključno i postaje svuda sve važnije, isto tako i u EU. Na primjer u Slovačkoj su stvoreni uvjeti koji su doista povoljni i atraktivni za strane ulagače. Oni su privučeni time i došli. To je jedan od razloga zbog čega Slovačka ima 8 posto gospodarskog rasta i strani ulagači su najveći izvoznici iz te zemlje. Stvaranje uvjeta za investiranje je jedan od ključeva uspjeha. Jasno se mora dati do znanja i prihvatiti da su strane investicije dobrodošle i da su potrebne za uspješan razvoj gospodarstva.

NACIONAL: Smatrate li da će se austrijski projekti u hrvatskom turizmu u konačnici ipak uspjeti realizirati iako su, kako i sami kažete, oni već godinama samo projekti?
- Nadam se da će doći do toga, no ulagači nekada izgube strpljenje. Neće čekati desetljeća da se projekti realiziraju ako na drugim mjestima to ide brže. Investitori nigdje nisu filantropi nego traže zaradu. Ako sve traje predugo, oni će dići ruke od toga. Što se tiče austrijskih greenfield investicija u Istri i Dalmaciji, kao i greenfield investicija u industriji, ne vidim razloga zbog čega to ne bi išlo brže i efikasnije. Jedan od ključeva uspjeha Hrvatske je da investicije, posebno greenfield investicije, realizira brže. Što se tiče zastoja u tim projektima, ima više aspekata koji ih usporavaju i nije samo riječ o lokalnoj vlasti nego i raznim državnim ustanovama i institucijama.

NACIONAL: Što će vaš ured napraviti da se problemi poprave?
- Što se tiče problema naših tvrtki, svaki dan radimo na tome da se problemi rješavaju. Glede navedenih problema u Hrvatskoj nismo mi ti koji to mogu rješavati. Mi možemo samo upozoravati na to. Možemo, što i činimo, pomagati kao austrijska država da na primjer administracija bude efikasnija. Na tom području ima primjera uspješne suradnje i u okviru projekata koje financira EU. Posebno dobro surađujemo s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom. Svake godine organiziramo različite događaje u Hrvatskoj i Austriji na kojima promoviramo suradnju. Po mom mišljenju najvažniji su konkrentni događaji, iako određenu važnost imaju i događaji na kojima se okupljaju političari. Prošle godine smo posjetili 14 različitih županijskih središta. Ove godine smo već bili u Virovitici i uskoro idemo u Bjelovar. Tamo se odigravaju konkretni događaji poput susreta austrijskih i hrvatskih gospodarstvenika. S druge strane, planiramo predstavljanje hrvatskoga gospodarstva u Beču, Linzu i drugim gradovima u Austriji.