DIMITRIJ RUPEL sad će Kolindi Grabar-Kitarović morati odgovoriti na prijedlog o arbitražiVodeći hrvatski diplomati iznimno su zadovoljni novim stajalištem Europske unije koja zagovara arbitražu o spornim pitanjima između Hrvatske i Slovenije. Premda to ne žele eksplicitno izjaviti, u razgovorima za Nacional nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika Ministarstva vanjskih poslova reklo je kako je riječ o važnoj pobjedi nad susjedima. Još je značajnije to što slovenska diplomacija bilateralnim problemima više neće moći ucjenjivati Hrvatsku u pregovorima o pristupanju Uniji.

“Vijesti iz Bruxellesa povoljnije su nego što smo očekivali, makar smo posljednjih mjeseci poduzeli jaku diplomatsku ofenzivu kako bismo uvjerili međunarodnu zajednicu da nas podrži. Slovenci već dugo pokazuju mišiće u međusobnim odnosima i sada je kod njih zavladala konsternacija. To je dobro jer možemo biti sigurni da ne moramo pristati ni na kakve koncesije u pregovorima nego se koncentrirati na rješavanje uvjeta koji su postavljeni pred našu državu”, rezimirao je za Nacional novonastalu situaciju u ponedjeljak, 11. ožujka, jedan od hrvatskih diplomata.

Još je važnije, kaže, da u sjedištu Europske unije sada postoji svojevrsni konsenzus ljevice i desnice. Potvrdilo se to i prilikom prošlotjedne turneje Ive Sanadera, kad su hrvatske zahtjeve podržali Hans-Gert Pöttering i Hannes Swoboda, vodeći političari među europskim konzervativcima, odnosno socijaldemokratima. Pöttering je predsjednik Europskog parlamenta i bivši čelnik konzervativno-demokršćanske frakcije u njemu. U diplomatskim krugovima spada u krug njemačkih političara koji su saveznici Hrvatske, u što su se u proteklih desetak godina uvjerili brojni hrvatski diplomati od Mate Granića do Kolinde Grabar-Kitarović. Ključna uloga ipak pripada austrijskom političaru Hannesu Swobodi, potpredsjedniku Stranke europskih socijalista. Swoboda je izvjestitelj Europskog parlamenta o Hrvatskoj, a o ovom dokumentu glasovat će se u travnju. Nesumnjivo je jedan od najboljih poznavatelja situacije u jugoistočnoj Europi, uostalom, autor je programa Deset točaka za budućnost Balkana.

U tom dokumentu zagovara snažne veze EU i balkanskih država, ali i regionalnu suradnju kao jedan od uvjeta ulaska u Europsku uniju. Zagovornik je većih prava nacionalnih manjina, ali i protivnik bilo kakvog mijenjanja granica. U svakom slučaju, Swoboda zagovara skori ulazak Hrvatske u EU, što je potvrdio u posljednjem izvještaju u kojem traži da se pregovori završe najkasnije 2009. Ali on je povremeno vrlo kritičan prema pojedinim postupcima HDZ-ove vlade, što je pokazao početkom 2006., kad je hrvatskog premijera upozorio da primiri Andriju Hebranga koji se pokušao miješati u uređivačku politiku HTV-a.

ŠEF EUROPSKOG PARLAMENTA Hans-Gert Pöttering podržao je hrvatski zahtjev za arbitražomPremda izvori bliski Sanaderovoj vladi smatraju da je upravo premijer najviše utjecao na Swobodinu preporuku o nužnosti arbitraže između Zagreba i Ljubljane, izgleda kako je veliku ulogu odigrao i SDP. Neki vodeći dužnosnici hrvatskih socijaldemokrata redovito kontaktiraju sa Swobodom i upravo na njihov prijedlog on je prije tri tjedna nastupio u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno“. Tom prilikom prvi je put spomenuo mogućnost međunarodne arbitraže kao način rješavanja hrvatsko-slovenskih sporova.

Unatoč toj televizijskoj najavi, u Sloveniji su ostali iznenađeni promjenom stajališta u Bruxellesu. Premda je slovenski premijer Janez Janša to pokušao relativizirati, opisujući Pötteringove i Swobodine sugestije kao pojedinačna razmišljanja, nakon što ih je podržao i Olli Rehn, postalo je jasno da je to stajalište Europske komisije. U takvim okolnostima Janša je povukao novi potez i predložio arbitražu o cijeloj hrvatsko-slovenskoj granici. Osim toga, naveo je da se hrvatska vlada ponaša neprincipijelno jer javno zagovara arbitražu, a ne nudi nikakve konkretne prijedloge. Optužio je Sanaderovu vladu i za nevjerodostojnost jer je potpisala dva sporazuma o granicama sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, ali ni jedan poslije nije ratificiran. “Neistina je da u Ljubljanu nismo uputili konkretne prijedloge o rješavanju otvorenih pitanja. Kolinda Grabar-Kitarović poslala je 2006. Dimitriju Rupelu, šefu slovenske diplomacije, službeni prijedlog da se iziđe pred arbitražu. U takvim situacijama običaji nalažu da se prijedlog prihvati ili odbije, ali u Sloveniji su ga ignorirali i nikada nismo dobili nikakav odgovor”, tvrdi visoki izvor Ministarstva vanjskih poslova.

Prema njegovim riječima, u Sanaderovoj vladi nisu iznenađeni takvim ponašanjem slovenske strane. Prijedlozi o arbitraži za cjelokupnu granicu pokušaj su odugovlačenja i u Zagrebu na njih ne namjeravaju pristati. Umjesto toga, Kolinda Grabr-Kitarović i njezini suradnici namjeravaju poslati novi prijedlog arbitražnog sporazuma, koji sadržava predmet arbitraže i instituciju koja bi rješavala spor. Nakon toga parlamenti obiju države trebaju potvrditi arbitražu, a zatim se kreće u finalizaciju problema. U Ministarstvu vanjskih poslova uvjereni su da će Slovenija, i nakon stajališta EU koja podupiru arbitražu, nastaviti s politikom odugovlačenja. Čak ako formalno i prihvati arbitražu, Slovenija može usporiti donošenje odluke o instituciji koja će je provoditi. Trenutačno su u igri tri solucije: Međunarodni sud pravde u Haagu, Međunarodni sud za pravo mora iz Hamburga ili ad hoc tijelo, koje bi provelo cjelokupni postupak. Hrvatska vlast smatra da je apsolutno najbolja varijanta Međunarodni sud pravde, koji je u prošlosti riješio desetak sličnih situacija. Haaški suci u stanju su donijeti presudu najdulje u tri godine, što je vrlo brzo, a u tom slučaju troškovi postupka bili bi najniži. S druge strane, očekuje se da Slovenija predloži formiranje tročlanog ad hoc tijela, u kojem bi sjedili po jedan hrvatski i slovenski predstavnik te neutralni član. Upravo u tome jest problem, budući da bi trebalo proći puno vremena dok bi se administracije dviju država uspjele usuglasiti o imenu trećeg člana ad hoc tribunala, koji bi svima odgovarao.

Ono što zagrebački diplomati ne žele javno potvrditi, ali o tome razgovaraju na neformalnoj razini, jest želja za promjenom vlasti nakon idućih parlamentarnih izbora u Sloveniji. Trenutačno je najpopularniji slovenski političar Borut Pahor, čelnik lijevo orijentirane Združene liste. U posljednjih godinu dana Pahorova stranka etablirala se kao vodeća snaga u opoziciji i analitičari smatraju da ima velike izglede da osvoji vlast. Pahor je jedini relevantni slovenski političar koji je podržao arbitražu. “Predugo odgađanje odluke o arbitraži u slovenskoj javnosti stvara dojam da se bojimo arbitraže, a to nije istina”, izjavio je za subotnje Delo i predložio usklađivanje stajališta parlamentarnih stranaka o toj temi.