Objavljeno u Nacionalu br. 592, 2007-03-20

Autor: Berislav Jelinić

THOMAS HANSA

Austrijski lovac na hrvatski novac

Thomas Hansa (40), ekspert za suzbijanje pranja novca, koji u Hrvatskoj boravi u sklopu projekta CARDS, otkriva kako hrvatskim vlastima pomaže u hvatanju ratnih profitera

STRUČNJAK ZA OTKRIVANJE PRIJEVARA Thomas Hansa s hrvatskim institucijama surađuje od lipnja prošle godine; prije toga bio je šef carinske garde u Štajerskoj a u austrijskom ministarstvu financija vodio jeSTRUČNJAK ZA OTKRIVANJE PRIJEVARA Thomas Hansa s hrvatskim institucijama surađuje od lipnja prošle godine; prije toga bio je šef carinske garde u Štajerskoj a u austrijskom ministarstvu financija vodio jeU Hrvatskoj od lipnja 2006. surađuju hrvatski i austrijski eksperti za suzbijanje pranja novca. Oko 40 austrijskih stručnjaka otad je boravilo u Hrvatskoj i prenosilo svoja iskustva hrvatskih kolegama a suradnja će se nastaviti do kraja ove godine. Oni u Hrvatsku dolaze u sklopu twinning projekta iz programa CARDS, kojim rukovodi Austrijanac Thomas Hansa. Taj 40-godišnjak iz Graza, i prije nego što se priključio ovom projektu, radio je u austrijskom ministarstvu financija, prije toga u Odjelu za sprečavanje prijevara, još prije kao carinski istražitelj, ekspert je za carinsko zakonodavstvo, a specijalizirao se za suzbijanje pranja novca. Prije tri godine sudjelovao je u Hrvatskoj na projektu integrirane granice.

Iako je formalno samo koordinator tog twinning projekta, Hansu u Hrvatskoj smatraju ključnom osobom kojoj mogu zahvaliti napredak u obradama kompliciranih slučajeva pljačke državnog novca za naoružavanje Hrvatske, koji su ratni profiteri transferirali u inozemne banke, pretežito austrijske. Hrvatska pri odabiru twinning partnera ima pravo odlučiti s kojom zemljom želi surađivati i na kojem području. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić inzistirao je da za suzbijanje pranja novca Hrvatskoj twinning partner bude upravo Austrija, baš stoga što su se u pljački novca za naoružavanje Hrvatske ratni profiteri uglavnom služili austrijskim bankama.

Thomas Hansa je potkraj prošlog tjedna u razgovoru za Nacional iznio svoje mišljenje o aferi u kojoj je odnedavna Vladimir Zagorec te opisao kako je došao na svoju trenutačnu funkciju, što točno radi u Hrvatskoj i koje su glavne koristi od projekta kojim rukovodi.

NACIONAL: Kako ste postali glavni koordinator ovog twinning projekta Hrvatske i Austrije?
- I prije sam dolazio u Hrvatsku i bio konzultant u drugim projektima, gdje sam već kontaktirao s dužnosnicima iz raznih hrvatskih ministarstava. Na sličnim sam projektima radio i u drugim zemljama, a prije se bavio poslovimi koji su tijesno povezani s problematikom ovog projekta. Iskustva potrebna za ovaj posao djelomice sam stekao i u Mađarskoj. Zato su austrijski dužnosnici iz ministarstva unutarnjih poslova, ali i iz drugih državnih institucija, koji su o tome raspravljali, odlučili da sam ja pogodna osoba za tu funkciju. Svoja iskustva želim podijeliti s kolegama u Hrvatskoj.

NACIONAL: Na kojoj ste funkciji bili u Austriji prije nego što ste preuzeli ovaj posao u Hrvatskoj?
- Bio sam šef carinske garde u Štajerskoj, saveznoj pokrajini kojoj je glavni grad Graz. To je svojevrsna policijska jedinica na carini. Taj sam posao radio zadnjih šest godina. Morao sam dobro surađivati s kolegama u Beču i drugim saveznim pokrajinama, ali i s europskim institucijama za suzbijaje krijumčarenja, prijevara i pranja novca. Na tom sam poslu bio i kad se Slovenija pridruživala Europskoj uniji te sam iz prve ruke vidio s kojim se problemima susreću tranzicijske zemlje pri ulasku u EU, posebice u vezi s raznim vrstama krijumčarenja i pranja novca. Zajedno s kolegama u Austriji nekoliko sam puta sudjelovao u obradama slučajeva pranja novca.

NACIONAL: Što ste radili prije pridruživanja carinskoj gardi u Štajerskoj?
- Bio sam istražitelj u raznim slučajevima suzbijanja krijumčarenja droge i organiziranog kriminala vezanog uz carinu. Na tim poslovima više sam se puta susretao i s Hrvatima koji su bili uključeni u krijumčarenje. No tako je to sa švercom - u njemu sudjeluju osobe raznih nacionalnosti. Tako sam i s te strane bio u doticaju s Hrvatima.

NACIONAL: Obuhvaća li suradnja Austrije i Hrvatske u suzbijanju pranja novca i “aferu dijamanti“ s Vladimirom Zagorcem? Koliko ste upućeni u taj slučaj?
- Znam za taj slučaj, ali odgovoran sam isključivo za rad na twinning projektu u vezi s prevencijom i suzbijanjem pranja novca. To je zahtjevan projekt, koji obuhvaća brojne zadatke koje treba obaviti. Zbog tih obveza nisam potanko upućen u specifičnosti afere koju spominjete.


NACIONAL: Je li vaša prisutnost u Hrvatskoj zadnjih mjeseci ipak bitno olakšala komunikaciju mjerodavnih hrvatskih institucija s austrijskim kolegama u vezi sa slučajem Vladimira Zagorca?
- Vjerujem da je tako. Ovaj projekt svakako je pridonio boljoj međunarodnoj suradnji Austrije i Hrvatske. Austrijski i hrvatski eksperti ovih su se mjeseci jako dobro upoznali i sigurno se bolje razumiju. Naravno, tijekom tog druženja ne priča se samo o projektu, nego i o nekim konkretnim stvarima iz posla, ali i o privatnim stvarima. Sve to stvara dobro ozračje. Kad se ljudi druže, komunikacija je puno lakša. Hrvati zahvaljujući ovom projektu svakako bolje razumiju kako funkcionira austrijski sustav, a i Austrijanci znaju više o hrvatskom načinu rada.

NACIONAL: Kakvo je vaše mišljenje o slučaju Vladimira Zagorca? O tome ste sigurno razgovarali s hrvatskim kolegama, ako ne prije, svakako posljednjih dana, kad je slučaj postao zanimljiv i austrijskoj javnosti?
- Moje dužnosti nisu takve da bih o tome morao razgovarati. Zato slučaj ne mogu komentirati. Imam brojne druge obveze, koje mi oduzimaju sve raspoloživo radno vrijeme. Ali to ne znači da me taj slučaj ne zanima, iako nemam što posebno reći o njemu. Taj se predmet razvija i vidjet ćemo što će biti. Mislim da dvije strane dobro surađuju i da će se s vremenom postići dobri rezultati.

NACIONAL: U Hrvatskoj je ponovo zanimljivo pitanje pranja i krađe novca za naoružanje Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno transfera tog novca u međunarodne banke, uključujući one u Austriji. Što hrvatske službe moraju učiniti da im austrijska vlast pruži međunarodnu pravnu pomoć i pokaže stanje na bankovnim računima za koje se sumnja da je na njima opljačkani novac?
- U Austriji postoji procedura koja prethodi otvaranju bankovnih računa. Banke pišu izvještaj o suspektnim bankovnim transakcijama. Kad banka nije sigurna je li novac čist, šalje informaciju financijskoj obavještajnoj jedinici pri ministarstvu financija. Od nje najčešće traže da se novac privremeno blokira, dok se ne utvrdi njegovo podrijetlo. Blokada često traje samo nekoliko sati, ali katkad i dulje.

NACIONAL: Što je sumnjiva bankovna transakcija?
- Transakcija za koju banka nije sigurna otkud potječe novac.

NACIONAL: Koje preduvjete hrvatska strana mora ispuniti da joj austrijska vlast otvori neke bankovne račune?
- Za te slučajeve mjerodavni su usko specijalizirani eksperti u financijskoj obavještajnoj jedinici ili odjelu za pranje novca u Austriji i oni će znati reći koji preduvjeti moraju biti ispunjeni.

NACIONAL: U čemu se satoji twinning projekt kojim rukovodite?
- U Hrvatskoj već mjesecima boravim kao voditelj, koordinator i organizator twinning projekta Prevencija i borba protiv pranja novca. Twinning partneri su hrvatsko ministarstvo pravosuđa i austrijska Agencija za europske integracije i gospodarski razvoj. Projekt je počeo u lipnju 2006. i trajat će ukupno 18 mjeseci, sve do prosinca ove godine. Projekt treba osigurati institucionalnu podršku mjerodavnim institucijama koje su u Hrvatskoj zadužene za rješavanje problema pranja novca - to su ministarstva pravosuđa, financija, unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo. Ta suradnja treba ojačati hrvatske institucije u prevenciji i borbi protiv pranja novca i terorizma. Projekt govori o pranju novca i financiranju terorizma, a sastoji se od četiri glavne komponente. Prva je upravljanje kapacitetima, odnosno razvijanje suradnje i razmjene informacija između ministarstava i institucija zaduženih za tu problematiku. Druga se komponenta bavi optimiziranjem tretiranja pranja novca i pregledom pravnog okvira. Treća obuhvaća rad na poboljšanju međunarodne suradnje te zajednički rad s Interpolom, Europolom, Olafom i drugim institucijama, a četvrta pregled i uspostavu informacijskog sustava za suzbijanje pranja novca.

NACIONAL: Kakvu ste situaciju na tom području zatekli došavši u Hrvatsku na početku projekta? Ima li kakvih pomaka nabolje?
- Prve su dobrobiti projekta već vidljive. Prije dva tjedna u prostorijama Državnog odvjetništva sastali su se guverner HNB-a, ministri finacija, unutarnjih poslova i pravosuđa i potpisali sporazum o suradnji i organizaciji radne grupe koja će raditi na realizaciji postavljenih projektnih zadataka. Uz njih i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića sastanku su prisustvovali čelni ljudi SOA-e i Hanfe, Tomislav Karamarko i Ante Samodol. To je dobar znak za Hrvatsku. U dosadašnjem dijelu projekta vidi se da mu je hrvatska strana pristupila vrlo ambiciozno, kako bi unaprijedila ionako dobar postojeći sustav za suzbijanje pranja novca.

NACIONAL: Koliko međunarodnih stručnjaka sudjeluje u ovom projektu?
- Projekt uključuje 40-ak austrijskih eksperata iz svih austrijskih tijela koja se bave tom problematikom. Eksperti uglavnom potječu iz austrijske policije, Interpola, ministarstva financija... Svi oni u Hrvatsku su stigli kako bi pomogli Hrvatskoj u ispunjavanju nekih standarda koji su već propisani pravilima Europske komisije, a koja Hrvatska na svom putu u EU mora zadovoljiti.

NACIONAL: Može li se Hrvatska u suzbijanju pranja novca uopće uspoređivati s razvijenim europskim zemljama? Koliko je austrijska javnost senzibilizirana tim problemom?
- Pranje novca nije problem samo jedne zemlje, pa tako ni Austrije. Riječ je o međunarodnom problemu. Radeći na projektu primijetili smo da se Hrvatska na tom području jako dobro razvija. U usporedbi s austrijskim sustavom za suzbijanje pranja novca, hrvatski je sustav na nekim područjima čak i razvijeniji. Zato uvijek ponavljam da mi u ovom projektu nismo došli samo podučavati, nego i učiti od hrvatske strane, koja svojim austrijskim kolegama u nekim slučajevima također može puno pomoći. Međunarodno pranje novca uvijek se mijenja i unapređuje u izvedbi, a gotovo uvijek u te su aktivnosti uključena neka egzotična otočja. Zato je jako dobro da se na tom području razvija međudržavna suradnja. Drago mi je da Austrija i Hrvatska u tome odlično surađuju. Kako na ovom projektu vrlo tijesno surađujemo, to jamči bolju prevenciju i suzbijanje te vrste kriminala u budućnosti.

NACIONAL: Kakav su dojam na vas ostavili hrvatski eksperti za suzbijanje pranja novca?
- Svi su odreda ostavili jako dobar dojam. Žele spoznati nešto novo i brzo usvajaju savjete i nova znanja. Suradnja je odlična. Osim toga, surađujemo i na području upravljačkih procesa, gdje se također vide neka poboljšanja u timskom radu.

NACIONAL: Je li vam se itko od njih potužio da ne postoji politička volja za otvaranje ozbiljnih afera u vezi s pranjem novca u Hrvatskoj?
- Takvih pritužbi nije bilo. Političke rasprave nisu dio naše suradnje. U žarištu je unapređenje međuinstitucionalne suradnje u Hrvatskoj i tu su rezultati također vidljivi. Zahvaljujući projektu već su u Hrvatskoj procesuirana dva slučaja pranja novca. Jedan na području Osijeka, a drugi na području Splita. Pranje novca uspjeli su rekonstruirati prvenstveno zahvaljujući novim znanjima koja su stekli tijekom projekta. To najbolje pokazuje da radimo dobar posao i da se već vide plodovi naše suradnje.

Trag novca u austrijskim bankama

  1. THOMAS HANSA I MLADEN BAJIĆ s Josefom Mahrom, voditeljem austrijskog Interpola (drugi slijeva) te Bajićevim zamjenicima Lazom Pajićem i Dubravkom PalijašemTHOMAS HANSA I MLADEN BAJIĆ s Josefom Mahrom, voditeljem austrijskog Interpola (drugi slijeva) te Bajićevim zamjenicima Lazom Pajićem i Dubravkom PalijašemSURADNJA i razmjena informacija između ministarstava, među ostalim davanje smjernica za prijavu sumnjivih transakcija
  2. VOĐENJE slučajeva pranja novca, uključujući obuku predstavnika Državnog odvjetništva i USKOK-a
  3. POBOLJŠANJE MEĐUNARODNE SURADNJE prvenstveno s Interpolom, Europolom, OLAF-om, Egmontom i mrežom FIU-a
  4. USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA za suzbijanje pranja novca i stvaranje tehničke infrastrukture za kompjutorski sustav

Budući da su se ratni profiteri u pljački novca za naoružanje Hrvatske većinom služili austrijskim bankama, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić inzistirao je da za suzbijanje pranja novca Hrvatskoj twinning parner bude Austrija. Radi se o projektu iz programa CARDS čiji je glavni cilj upoznati hrvatske istražitelje s međunarodnim iskustvima u suzbijanju pranja novca.

SOA i Hanfa na zadatku

Thomas Hansa kaže da je za efikasnu borbu protiv pranja novca važna suradnja državnih institucija. "Prije dva tjedna u Državnom odvjetništvu sastali su se guverner HNB-a, ministri finacija, unutarnjih poslova i pravosuđa i potpisali sporazum o organizaciji radne grupe koja će raditi na realizaciji projektnih zadataka. Uz njih i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića sastanku su prisustvovali čelni ljudi SOA-e i Hanfe, Tomislav Karamarko i Ante Samodol. To je dobar znak za Hrvatsku", kaže Hansa.

Vezane vijesti

Suđenje Zagorcu za obnovu Šporerove vikendice ponovno krenulo ispočetka

Suđenje Zagorcu za obnovu Šporerove vikendice ponovno krenulo ispočetka

Suđenje bivšem generalu i pomoćniku ministra obrane Vladimiru Zagorcu i ostalima optuženima za nezakonitu obnovu vikendice bivšeg potpredsjednika… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika