Republika Slovenija ipak je pristala na ulazak u projekt Paneuropskog naftovoda odnosno PEOP. Radi se o projektu koji će transportirati naftu iz kaspijskog i uralskog područja počevši od Crnog mora do zapadnoeuropskih tržišta. Kako su izvori kaspijske nafte uglavnom pod američkom kontrolom, a uralske, naravno, pod ruskom, oko PEOP-a nije bilo većih prijepora pošto interese imaju i SAD i Rusija i EU za koju je taj naftovod od velike važnosti. Zastoj u projektu radili su jedino Slovenci čije su ekološke udruge tražile da se odustane od prolaska naftovoda kroz kraško područje u Sloveniji jer će se time, navodno, ugroziti okoliš. No kako su interesi ipak bili preveliki, Slovenija je morala pristati na potpisivanje Deklaracije o PEOP-u zakazano za utorak, 4. siječnja u Zagrebu.

Naftovod će počinjati u Rumunjskoj, prolaziti kroz Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, a završavati u Italiji. Ukupna dužina naftovoda je 1.856 km, od čega na Hrvatsku otpada 435 km. Početna je točka crnomorska luka Constanza, a završna luka Trst. Od Constanze do grada Pitesti naftovod slijedi već postojeći koridor u Rumunjskoj, a od tamo pa do Pančeva potrebno je uspostaviti novi koridor. Nakon Pančeva naftovod PEOP slijedi postojeći koridor Jadranskog naftovoda (JANAF) do Siska, gdje se sastaje s dijelom JANAF-ovog naftovoda, koji transportira rusku naftu. Dalje naftovod slijedi postojeći koridor do Melnica, a od te točke potrebno je uspostaviti novi koridor koji prolazi kroz Sloveniju i završava u Trstu, gdje se povezuje s tzv. TAL sustavom (Trans Alpine Line) i s distribucijskom mrežom za potrebe velikih rafinerija na sjeveru Italije.