POLITIKA I STRUČNOST Velimir Visković tvrdi da Leksikografski zavod vode nestručni ljudi koji svoj položaj zahvaljuju političkim pokroviteljima iz HDZ-aHtio sam izraziti muku ljudi u Zavodu, te svoju vlastitu prigodom rada na Hrvatskoj književnoj enciklopediji, jer se Zavod ne može pretvoriti u koncentracijski logor", kaže Velimir Visković, književni kritičar, leksikograf i glavni urednik Hrvatske književne enciklopedije, koji je prošlog tjedna bio u žarištu pažnje javnosti zbog toga što je objelodanio da Tomislav Ladan i Vlaho Bogišić, ravnateljski dvojac Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža“, opstruira završetak tog projekta te da već godinama zlostavlja zaposlenike. Iako je njegov istup proglašen pobunom, a svi su pozvani na smirivanje strasti, skandal je usmjerio pažnju javnosti na probleme Zavoda o kojima se već godinama govori u zagrebačkim književnim krugovim.

NACIONAL: Spomenuli ste u emisiji “Kontakt“ da vam je ravnatelj Ladan prijetio otkazom?
- Ladan mi je dan prije konferencije za novinare poslao po dostavljaču zahtjev u kojem je tražio da potpišem izjavu u kojoj se slažem da ću biti razriješen dužnosti glavnog urednika Hrvatske književne enciklopedije ako ona ne bude gotova do kraja godine. To je apsurdno, jer ja ne mogu kontrolirati kompletnu situaciju, primjerice, hoće li mi ravnatelji oduzeti nekog suradnika ili će se netko razboljeti. Uostalom, Ladanov “Osmojezični rječnik“ kasni već nekoliko desetljeća, radi se 30 godina, pa je smiješno da on meni prigovara zbog kašnjenja i troškova. Njegova je redakcija neusporedivo veća pa su i troškovi edicije veći, a prodaja je nikakva jer ta edicija ne zanima javnost. Takvi arhaični rječnici više se ne rade - ona je jedino spomenik glavnom ravnatelju. Otkud moralno pravo uredniku edicije čiji svesci izlaze u razmacima od pet-šest godina da mene ucjenjuje? Što se tiče naše enciklopedije, glavni ravnatelj laže da imamo samo 30 posto građe, iako je dobio izvještaje da je u redakciju stiglo 70 posto teksta. Prihvati li se koncepcija dvosveščane enciklopedije s razumno uvećanim slogom, kakav je u ostalim našim enciklopedijama, spreman sam jamčiti da će prva knjiga biti prelomljena u ranu jesen, jer sve tekstove prvog dijela imamo u redakciji. Ali bahati ravnateljski zahtjev, koji je uslijedio kao prijetnja zbog mog izlaska u javnost s problemima koji muče našu kuću, nisam htio potpisati nego sam ga vratio ravnatelju. Sa mnom on o tako bitnim stvarima ne može razgovarati preko dostavljača, nego kolegijalno, s punim profesionalnim uvažavanjem, kako i dolikuje glavnom ravnatelju i glavnom uredniku u uglednoj leksikografskoj kući. Žao mi je što taj papir nisam fotokopirao.

---

NACIONAL: Zašto je sve eksplodiralo sada na vašem projektu?
- U početku mi se prigovaralo da je projekt previše istraživački, preambiciozan i da sam angažirao previše ljudi. Ladan je zahtijevao da otkažem suradnju vodećim stručnjacima i enciklopediju radim škarama, preuzimljući tekstove iz postojećih zavodskih edicija. Smatrao sam da je to nemoguće jer su ti članci zastarjeli i druge koncepcije, a mora se poštovati i autorstvo. Tada je glavni ravnatelj počeo još otvorenije opstruirati projekt tražeći njegovo zaustavljanje, no neki su ljudi u ravnateljstvu ipak stali u moju obranu. Ukratko, projekt se pokušao trivijalizirati, a njegova profesionalna razina uniziti. Ravnateljski dvojac je ljubomoran na projekt jer je bilo jasno da će on biti kapitalan u hrvatskoj znanosti o književnosti.

NACIONAL: Zanima li vas preuzimanje vlasti u Zavodu?
- Stalo mi je jedino da završim svoj projekt Hrvatske književne enciklopedije. Sadašnji ravnatelji su se kompromitirali neuspjelim rukovođenjem, permanentno izazivaju konflikte, rastjeruju ljude, a pod njihovim vodstvom Zavod je doživio financijski slom. Mislim da bi za novoga glavnog ravnatelja trebalo raspisati javni natječaj. U ovom trenutku zbog svega što se dogodilo nisam najpogodnija osoba za neku rukovodilačku ulogu. Niti u Zavodu vidim adekvatnog čovjeka. Bilo bi dobro da Zavod preuzme netko izvana, sa znanstvenim ugledom, i pokuša uvesti kolegijalnu atmosferu suradnje, u kojoj se cijene profesionalna znanja, a ne odanost ravnateljstvu. Nisam siguran da je ovaj ravnateljski dvojac popravljiv. Oni su se od početka ponašali kao bahati gospodari, davali nam do znanja da smo svi mi njihovo roblje, da smo u Zavodu samo zahvaljujući njihovoj volji jer su oni izaslanici božanske vlasti, isprva SDP-ove, a kad je ustrebalo i HDZ-ove; mali Vlaho zna kako se kortešira i kako se mijenjaju bandijere.

VLAHO BOGIŠIĆ, ravnatelj Leksikografskog zavoda optužen za mobbingNACIONAL: Zašto ljudi nisu prije reagirali na takvo ponašanje?
- Zato što je Bogišić najavio velika otpuštanja rekavši da je za to dobio podršku političke vlasti. To je bilo u doba ministara kulture i znanosti Antuna Vujića i Hrvoja Kraljevića. Očito je Vujić, kao čovjek koji je došao iz Leksikografskog zavoda, dobio pravo da intervenira u strukturu i organizaciju Zavoda. Njegov je zahtjev bio maksimalno reduciranje ljudi u Zavodu, što svakoj vlasti izgleda privlačno jer reže troškove. Problem je bio u nehumanom načinu provođenja tih promjena. Ne mogu se ljudi preko noći otpuštati jer bi to dovelo pod upitnik završetak brojnih projekata. Masovnih otpuštanja nije bilo, jer to u državnoj tvrtki nije lako provesti, ali su neki istaknuti ljudi, primjerice, slikar Vatroslav Kuliš i najbliži Ladanov suradnik Ivan Markešić, sami napuštali Zavod jer više nisu mogli izdržati torturu. Neki su pak eliminirani, poput važnih leksikografa Dragutina Raguža i Marka Kovačevića, a neki traže novi posao. Ljudi iz komercijalnog odjela, primjerice, Ana Bedeković, doživjela je moždani udar nakon silne torture. Problemi su bili i u informatičkom odjelu, masa ljudi je otišla.

NACIONAL: Navodno je Vujić postavio Bogišića da restrukturira Zavod kako bi pripremio privatizaciju i svoj povratak kao glavnog ravnatelja?
- Ja o tome ne znam ništa; ni u kakvim dogovorima o Zavodu nisam sudjelovao jer me Vujić proglasio nepodobnim. On je odabrao ekipu mlađih suradnika, kojima je kao kišobran dodan Ladan kako bi prikrio njihovo oskudno leksikografsko iskustvo. Međutim, problem je u Vujićevoj evidentnoj koliziji interesa. Naime, Vujić je vlasnik konkurentske leksikografske tvtke Pro Lexis. Da je ekipa iz Zavoda još uvijek u posebnom, dužničkom odnosu prema Vujiću, pokazuje i to što su ravnatelji blagonaklono gledali na sudjelovanje zavodskih stručnjaka u Vujićevoj enciklopediji, iako je to protivno propisima Zavoda, jer smo svi mi potpisali izjavu da ne smijemo raditi za konkurentske enciklopedijske projekte. Pa, nije li apsurd da Vujićevu enciklopediju, koja je izravna konkurencija našoj Hrvatskoj enciklopediji, promovira ravnatelj Leksikografskog zavoda Vlaho Bogišić?

NACIONAL: Zavodu se zamjera da je arhaični mastodont i da živi na grbači države, no da ne daje adekvatne rezultate.
- Zavodu su nužne promjene, moguće su i racionalizacije troškova u radu te smanjivanje broja zaposlenika. Moglo bi se čak reći da je sadašnja ekipa došla s planovima koji načelno nisu djelovali nerazumno: govorili su o racionalizaciji proizvodnje i pokretanju jednosveščanih, komercijalnih izdanja, koja bi trebala donijeti profit. Ali kako je smanjen broj ljudi na izdanjima, smanjena je i enciklopedijska pouzdanost članaka. Zatim je trivijaliziran program, a na kraju je, unatoč tzv. komercijalizaciji, prodaja prepolovljena. Glavni ravnatelj Ladan je rekao da je uzrok smanjena kupovna moć ljudi. Kako je moguće da su ljudi više kupovali leksikografska izdanja početkom 90-ih kad su plaće bile u prosjeku 200 njemačkih maraka? Drastični pad prodaje posljedica je upropaštavanja komercijalnog odjela iz kojeg su istjerani stari kadrovi, a dovedeni su novi, bez iskustva u prodaji enciklopedijskih izdanja. Zatim je razjurena akviziterska mreža, a leksikografska izdanja tradicionalno se prodaju preko akvizitera.

NACIONAL: Je li itko u Zavodu pokušao promijeniti način postavljanja ravnatelja po kojem to čini Vlada, a potvrđuje Sabor, bez javnog natječaja?
- Kad je organizirana trojka naših leksikografa, koji su za sebe tvrdili da će spasiti Zavod, krenula u pregovore s Vujićem, dogovoreno je da se glavni ravnatelj postavlja Vladinim dekretom, a zatim po istom programu i uz pokroviteljstvo glavnog ravnatelja postavi cijela rukovodeća ekipa. Budući da nisu izabrani javnim natječajem, duguju svu odgovornost vladajućoj političkoj garnituri. Već se tada nisam s tim složio nego sam zagovarao raspisivanje javnog natječaja jer bi to ojačalo profesionalnu autonomiju Zavoda.

NACIONAL: Što ste vi očekivali kad ste pisali premijeru?
- Budući da je Vlada naš poslodavac, činilo mi se logičnim da se obratim premijeru. Očekivao sam da će on uvidjeti dubinu problema i pokazati zanimanje da sasluša ne samo mene, nego obje strane, ali da će shvatiti da su ljudi u Zavodu ozbiljno ugroženi i da ravnateljska taština ugrožava ozbiljan znanstveno-leksikografski projekt. Očekivao sam da će nas pokušati spojiti i pomoći nam da razvijamo kolegijalne odnose i suradnju, a ne da međusobno ratujemo. Tada sam se naivno nadao da je to moguće. Bojim se da je sada to nemoguće.

NACIONAL: Možete li premijerovo neodgovaranje protumačiti kao prepuštanje tobože neovisnog Zavoda njegovoj sudbini?
- On bi vjerojatno želio da se to tako protumači, ali glavni ravnatelj je imenovan na prijedlog Vlade, odnosno premijera. Za sve što dobro učini ravnateljstvo odgovorna je Vlada, ali i za sve što se loše dogodi Vlada ne može reći da ne snosi odgovornost.