WASHINGTONSKI SUSRET Premijer Sanader za prošlogodišnjeg je posjeta predsjedniku SAD-a Georgeu W. Bushu napravio veliki korak u približavanju Hrvatske NATO-uRepublika Hrvatska će, sada je to gotovo posve sigurno, na proljeće 2008. dobiti pozivnicu za ulazak u NATO, ali taj međunarodni uspjeh izazvao je duboke podjele na političkoj sceni. Vodeća oporbena stranka SDP najavljuje kako će inzistirati na referendumu o pristupu tom vojnom savezu, čime se definitivno suprotstavljaju vladi Ive Sanadera i predsjedniku Stipi Mesiću, koji smatraju da je u tom pitanju dovoljna odluka Sabora. Budući da ideju referenduma zagovaraju i druge stranke, od HSS-a i HSLS-a do HNS-a i HSP-a, a s obzirom na visok stupanj protivljenja javnosti ulasku u NATO, otvoreno je pitanje hoće li Hrvatska pristupiti toj asocijaciji.

Iz razgovora s vodećim predstavnicima Vlade i oporbe proizlazi da se nalaze na dijametralno suprotstavljenim stranama. Pritom je paradoksalno to što svi redom podržavaju članstvo u NATO-u, ali SDP je ipak otvorio pitanje obveznog referenduma. Dok je Ivo Sanader u Saboru potpuno nepotrebnim ocijenio čak i eventualni savjetodavni referendum, socijaldemokrati smatraju da bi u tom slučaju bio prekršen Ustav. HDZ zastupa stajalište prema kojem pristup NATO-u nije ulazak u neku novu državnopravnu zajednicu, kada Ustav propisuje provedbu referenduma. Na to ih u dobroj mjeri tjeraju i ispitivanja javnog mnijenja koja pokazuju kako je natpolovičan broj Hrvata protiv te ideje. Čak i najnovije istraživanje, koje je za Sanaderovu vladu pozitivnije od prijašnjih, pokazuje da ulazak u NATO podržava samo 43 posto stanovnika, što je za 4 posto više nego potkraj 2006. Unatoč određenom rastu, još uvijek je riječ o premaloj potpori, a upravo su podršku javnosti NATO-ovi dužnosnici nedavno zahtijevali u razgovorima s članovima hrvatske administracije.

Situaciju dodatno komplicira SDP-ov stav po kojem neće prihvatiti rješenje kojem ne prethodi referendum. Zoran Milanović kaže da podupire priključenje, ali samo ako prođe na referendumu. On je u vladi Ivice Račana vodio Međuresornu grupu za NATO i predvodio delegacije na brojnim sastancima s predstavnicima Sjevernoatlantskog saveza kao nacionalni koordinator. “Referendum nije pravno nego političko pitanje, bez obzira na to što sada govori vlada Ive Sanadera. Svođenje rasprave na pravnu dimenziju je sofizam jer Ustav ne traži referendum, ali u ovako važnoj temi izjašnjavanje građana je dobrodošlo. Uostalom, kada Hrvatska pristupi NATO-u, neće se raditi o posve tehničkom pitanju, budući da u članku 5. Washingtonskog sporazuma iz 1994. decidirano piše da ćemo kao i svi drugi, u slučaju napada na neku NATO-ovu članicu, angažirati svoju vojsku kako bismo je obranili. Zato mi u SDP-u nećemo prihvatiti pristupanje NATO-u bez referenduma, a ovdje javno kažem da ću ja izići na taj referendum i zaokružiti za”, rekao je Milanović.

Vlastitu podršku argumentira tezom prema kojoj članstvo u NATO-u Hrvatskoj povećava sigurnost, a nije nevažno ni to što je riječ o skupu liberalno-demokratskih država s visokim stupnjem zaštite ljudskih prava i razvijenim gospodarstvom. Milanović je uvjeren kako SDP-ovo ustrajavanje na referendumu nije opasnost jer većina hrvatskih građana nije a priori protiv pristupanja. Za njega je krivnja na vladajućoj stranci.

SDP-ovo inzistiranje na provedbi referenduma proteklih je dana izazvalo popriličan bijes u redovima aktualne vlade. U subotu, 7. travnja, bliski Sanaderov suradnik za Nacional je ustvrdio kako Socijaldemokratska partija pokušava politizirati pitanje oko kojeg Vlada nastoji postići konsenzus. Sanaderova ekipa smatra da pregovori teku vrlo dobro, a ulazak u NATO strateški je cilj ove administracije. U najkraćim crtama, HDZ-ova vlada vjeruje da će članstvom u NATO-u Hrvatska ojačati položaj u regiji, gdje je i dalje otvoreno pitanje budućnosti Kosova i razvoj političkih prilika u Srbiji. U tako nestabilnom okruženju, ideje o referendumu koji bi mogao propasti neodgovoran su potez, kaže Nacionalov sugovornik.

“SDP zbog parlamentarnih izbora politizira cijelu stvar, makar znaju da je referendum nepotreban. Jer ulaskom u NATO ne prenosimo dio suvereniteta i to je isto kao da smo na referendumu odlučivali prilikom ulaska Hrvatske u UN ili Vijeće Europe. Krajem 2006. Ivica Račan je na sastanku s Ivom Sanaderom pristao na zahtjev da SDP podrži ustavne promjene u vezi s referendumom. Prema sadašnjoj odredbi referendum je valjan ako na njemu potvrdno glasuje 50 posto plus jedan od upisanih birača, a predsjednik SDP-a se složio da tu odredbu revidiramo, tako da ubuduće bude dovoljna natpolovična većina ako iziđe 50 posto plus jedan birač. Na žalost, prije nego što smo definirali dogovor, Račan se razbolio, a sada njegovi stranački suradnici vode potpuno pogrešnu politiku”, tvrdi Sanaderov čovjek.

U SDP-u demantiraju HDZ-ovu priču o dogovoru Račana i Sanadera. “To nije istina jer smo redovito razgovarali s Račanom o pitanjima vezanim za NATO. On nikada nije sa Sanaderom dogovarao ustavne promjene oko referenduma za NATO, nego su imali inicijalne pregovore o budućem referendumu kada će jednog dana Hrvatska ulaziti u Europsku uniju. Drugim riječima, oni koji tvrde da se naš predsjednik stranke o tom pitanju dogovorio sa Sanaderom zapravo lažu”, odgovaraju u SDP-u.

Dobra stvar u čitavoj priči jest to što Hrvatska u dosadašnjim pregovorima uspješno ispunjava svih pet poglavlja Membership Action Programa (MAP). Osim preustrojem Oružanih snaga, u NATO-u su zadovoljni i stanjem ljudskih prava, općim političkim i gospodarskim kriterijima i civilnom kontrolom vojske. Iz tog kuta, Hrvatska ispunjava zadane kriterije, što je potvrđeno i na nedavnom NATO-ovu summitu u Rigi.

Neovisno o tome hoće li naposljetku biti raspisan referendum, na idućem summitu NATO-a, koji će se 2008. održati u Bukureštu ili Lisabonu, bit će upućen poziv Republici Hrvatskoj. Slijedi proces ratifikacije u državama članicama, koji traje 6-12 mjeseci. To znači da će Hrvatska već 2009. postati punopravna članica, i to vjerojatno na svečanoj ceremoniji 60. obljetnice osnutka Sjevernoatlantskog saveza.

MATE GRANIĆ, nekadašnji šef hrvatske diplomacije, smatra da bi za posao pridobivanja podrške javnosti ulasku u NATO trebalo angažirati PR agencijeSada je na redu težak posao pridobivanja podrške javnosti. Mate Granić, nekadašnji ministar vanjskih poslova, smatra kako bi trebalo angažirati PR agencije koje bi odradile tu zadaću, a čitava operacija morala bi biti izvanstranačka. Poput većine hrvatskih političara, i bivši šef diplomacije uvjeren je da ulazak u NATO ima niz dobrih strana, a svoju potporu potkrepljuje činjenicom kako “nikada u ovih 58 godina ni jedna članica NATO-a nije napadnuta, niti su neke države međusobno ratovale, makar su, poput Turske i Grčke, imale dosta problema”. Uostalom, i brojke potvrđuju kako bi pristup Sjevernoatlantskom savezu imao niz pozitivnih posljedica za Hrvatsku.

Izravni troškovi godišnjeg članstva u NATO-u za Hrvatsku će iznositi približno 6 milijuna dolara, odnosno manje od jedan posto iznosa hrvatskog godišnjeg vojnog proračuna, a njime će se pokrivati hrvatsko participiranje u zajedničkom proračunu NATO-a, koji se dijeli na civilni i vojni te fond namijenjen sigurnosnim investicijskim programima. Prema svim dosad napravljenim studijama američkog ministarstva obrane, američkog Kongresa i korporacije RAND, Hrvatska nikada neće imati takvu zajamčenu sigurnost uz tako malo novca, a strane investicije u hrvatsko gospodarstvo porast će najmanje dvadesetak posto.