Objavljeno u Nacionalu br. 596, 2007-04-17

Autor: Maroje Mihovilović

NOVI VOĐA TALIBANA

Mula glavosjek drži Zapad u šaci

NAKON ŠTO JE OSLOBOĐEN novinar rimske La Repubblice, a njegova dva suradnika okrutno smaknuta, novi zapovjednik talibana mula Dadullah Akhund ima novih deset talaca, od kojih su dvojica Francuzi

NAJOPASNIJI AFGANISTANAC Mula Dadullah Akhund toliko je krvoločan da su ga talibani u jednom trenutku morali suspendirati zbog surovostiNAJOPASNIJI AFGANISTANAC Mula Dadullah Akhund toliko je krvoločan da su ga talibani u jednom trenutku morali suspendirati zbog surovostiTalijanska televizija RAI prošlog je tjedna prikazala šokantni kratki film, što su ga snimili afganistanski talibani, a na kojem se vidi smaknuće afganistanskog vozača otetog talijanskog novinara Danielea Mastrogiacoma. U nekoliko minuta naoružani talibani u kamiončićima se voze do sela u južnom Afganistanu, gdje su novinar dnevnog lista La Repubblica Mastrogiacomo, njegov prevoditelj i vozač, oteti 5. ožujka, bili zatočeni, potom talibani odvoze njih trojicu na ledinu nedaleko od kuća, tjeraju ih da kleknu, vozača podalje od ostale dvojice. Sva trojica imali su ruke vezane na leđima i pokrivene oči. Naoružani talibani u turbanima stajali su iza njih. Jedan je pročitao smrtnu presudu vozaču, optuženom da je strane špijune doveo u talibansko područje. Potom su se dvojica talibana s leđa približila vozaču, bacila ga postrance na pod, a dok ga je jedan hvatao za kosu, drugi je izvukao ogroman nož. Tu je talijanska televizija izostavila kadar odsijecanja glave. U novom dramatičnom kadru uplašeni Mastrogiacomo pred kalašnjikovima uperenima u glavu moli svoju vladu da ga spasi.

Bila je to jasna demonstracija krvoločnosti, okrutnosti i odlučnosti čovjeka koji danas vodi talibane, koji je smislio otmicu i potom vodio pregovore o sudbini Mastrogiacoma i na kraju dopustio da ga oslobode kad je dobio što je želio.

Sve je jasnije da glavne operacije talibana u južnom Afganistanu vodi mula Dadullah Akhund, po nekim afganistanskim analitičarima vođa talibanskog pokreta, preuzevši taj položaj od njegova osnivača mule Mohammeda Omara. Za razliku od Omara, za kojeg nitko izvan talibanskog pokreta ne zna kako izgleda, jer se nikad nije fotografirao, Dadullah se ne boji publiciteta, čak ga smatra korisnim za talibansku stvar, pa daje televizijske intervjue.

Dadullah je postao javno lice talibana, simbol njihova ponovnog jačanja nakon teškog poraza u američkoj invaziji na Afganistan 2001. Među talibanskim vođama posljednjih godina bio je zadužen za regrutiranje novih boraca, za propagandu, za stvaranje novih vojnih snaga, a potom je preuzeo i operativne zadatke u akcijama protiv Amerikanaca, NATO-a i vlade Hamida Karzaija. Sve glavne talibanske operacije u posljednje doba vodio je on, pa i hvatanje Mastrogiacoma, za čije su oslobađanje iz kabulskog zatvora pušteni petorica talibanskih vođa, među kojima i Dadullahov brat Mansoor Ahmad.

Iako ne skriva svoj lik pred javnošću, o njemu se malo zna. Pretpostavlja se da je rođen negdje 1966. Od rane mladosti je borac, sudjelovao je u četiri rata. Kao mudžahedin borio se protiv sovjetske okupacije 80-ih i ostao bez jedne noge. Potom je sudjelovao u borbama između raznih mudžahedinskih grupa za prevlast u Afganistanu, a navodno je bio blizak nekoć moćnom mudžahedinskom zapovjednikuu Galbudinu Hekmatyaru. Kad je mula Mohammed Omar osnivao talibanski pokret, on mu se pridružio i sudjelovao u borbama protiv Sjevernog saveza, koji je uspio od talibana obraniti sjeverni dio Afganistana. U tim se borbama istaknuo pa ga je Omar uvrstio u vrhovni talibanski savjet od 10 članova. Bio je u borbama toliko krvoločan da je zgrozio i samog Omara, koji ga je privremeno suspendirao.

Kada su nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. Amerikanci odlučili srušiti talibansku vlast i onemogućiti da Afganistan i dalje bude uporište Al Qaede, Dadullah je organizirao otpor Amerikancima i njihovim saveznicima iz Sjevernog saveza u pokrajini Kunduz. Umalo je bio uhvaćen u prosincu 2001., ali je pobjegao u posljednji trenutak.



DANIELE MASTROGIACOMODANIELE MASTROGIACOMO Za njega se ponovno čulo 2003. kad se tvrdilo da stoji iza jedne od prvih ofenzivnih talibanskih operacija nakon dolaska Amerikanaca u Afganistan. Vijesti o njegovim aktivnostima bilo je sve više. Pričalo se da u južnom Afganistanu regrutira nove borce, kao i u pograničnim područjima Pakistana, gdje žive brojni talibanski izbjeglice. Navodno je bio uključen i u terorističke akcije u Pakistanu protiv tamošnjih protivnika talibana pa je 2004. organizirao atentat na istaknutog pakistanskog političara, zbog čega je u Pakistanu 2005. osuđen na smrt.

Isprva se skrivao kao i ostali talibanski vođe, ali je 2006. promijenio taktiku i odlučio se predstaviti svjetskoj javnosti. Te godine dao je čak tri intervjua arapskoj TV mreži Al Jazeera. U jednom se pohvalio da u južnim afganistanskim pokrajinama Kandahar, Helmand, Zabul i Uruzgan pod svojim zapovjedništvom ima 12.000 boraca. U to vrijeme bilo je objavljeno da je postao član vrhovnog talibanskog trojca, u kojem su bili i veteran Jallaludin Haqqani, stari paštunski vođa iz pokrajina Khost i Paktia, i mula Mohammed Omar.

Za Dadullaha je 2006. bila posebno burna. Zapadni mediji tvrdili su da su ga američke snage u zračnom napadu ubile, ali se pojavio na Al Jazeeri snimljen kako zapovijeda svojim borcima. Tada su se proširile vijesti da je u tom napadu izgubio oko, ali to nije ni potvrđeno ni opovrgnuto. BBC je objavio da su ga savezničke snage uhvatile, ali je on ironično poručio: “Neka oslobode tog nesretnog jednonogog seljaka za kojeg misle da sam ja, jer ja sigurno nisam u njihovim rukama.”
Ove godine Dadullah je ponovno bio u središtu pozornosti zbog Mastrogiacomove otmice i svirepog smaknuća dvojice Afganistanaca koji su uhvaćeni s njim. Tom akcijom postigao je više nego što je očekivao. Tri vlade, afganistansku, talijansku i francusku, uzdrmao je ucjenjivanjem otetim stranim i afganistanskim taocima.

Posljednja Dadullahova ucjenjivačka ofenziva počela je 5. ožujka, kad su njegovi ljudi u južnom Afganistanu oteli Mastrogiacoma, njegova prevoditelja Ajmala Naqshbandija, afganistanskog novinara koji je radio za BBC, i vozača Saeeda Nagha. Dadullah je pomislio da je zarobio britanskog obavještajca, jer Mastrogiacomo odlično govori engleski, odrastao je izvan Italije, a dugo živi u Pakistanu. Kad je shvatio da je to talijanski novinar, obznanio je da će svu trojicu ubiti ako afganistanska vlada Hamida Karzaija ne oslobodi neke njegove zatočene suborce. Da pokaže da misli ozbiljno, dao je vozaču Naghu odsjeći glavu.

U Italiji se upravo tih dana u parlamentu raspravljalo o prisutnosti talijanskih vojnika u sastavu snaga NATO-a u Afganistanu, ali i o ukupnoj talijanskoj ulozi u toj zemlji. Vlada premijera Romana Prodija se podijelila: lijeve stranke u koaliciji tražile su da se talijanski vojnici povuku, kao svojedobno iz Iraka. Prodijeva vlada bila je u opasnosti da padne, jer je Prodi s većinom vladinih stranaka bio za ostanak u Asfganistanu, ali za takvu odluku nije imao dovoljno glasova. Za Prodija je bilo ključno da oslobodi Mastrogiacoma, jer da to nije uspio, njegova bi vlada pala. Stoga je zahtijevao od Karzaija da ispuni Dadullahove zahtjeve i odlučio ući u izravne pregovore s Dadullahom. Poslužio se posebnim kanalom. Talijanska humanitarna organizacija Emergency otvorila je u južnoj afganistanskoj pokrajini Helmand bolnicu. U toj bolnici uz talijanske su radili i afganistanski liječnici, a jedan od njih, kirurg Rahmatullah Hanefi, afganistanski direktor bolnice, već je posredovao između talijanske vlade i talibana kad je plaćena odšteta od 2 milijuna dolara za oslobađanje fotoreportera Gabrielea Torsella u listopadu 2006.

Hanefi je uspostavio kontakt s talibanima i prenosio poruke između dviju strana. Prema konačnom dogovoru Karzaijeva vlada - pod velikim pritiskom Prodija - pustila je pet talibana u zamjenu za Matrogiacoma i njegova prevoditelja. Kad su zatočeni talibani pušteni, Dadullah je naredio da se puste Mastrogiacomo i Naqshbani, ali se predomislio i 20. ožujka oslobodio samo Talijana, dok je Afganistanac ostao zarobljen. Za njegovo puštanje od Karzaija je zatražio daljnje ustupke. Karzai je bio protiv dogovora s talibanima i o Mastrogiacomu, ali je ipak popustio Prodiju. Nakon novog zahtjeva talibana da Karzai za Naqshbanijevo oslobađanje pusti još dvojicu zatočenih talibana, on je taj zahtjev odbio. Oglušio se i na Prodijev apel. Štoviše, dao je uhapsiti posrednika, liječnika Hanefija, optuživši ga da je sudjelovao u planiranju Mastrogiacomove otmice i da je suradnik talibana. Dadullah je naredio da se i Naqshbaniju odrubi glava, pokazujući tako da je Karzaiju važniji život stranca nego vlastitog sunarodnjaka, a i dajući do znanja da neće biti šale u novoj talačkoj krizi. Dadullah sad ima deset talaca, od toga dvoje Francuza, i prijeti da će ih ubijati ako ne primi odgovor na zahtjeve Karzaijevoj vladi da oslobodi još talibanskih zatočenika. Karzai tvrdi da neće popustiti pa nije teško pretpostaviti što će Dadullah učiniti.

Oteti francuski humanitarci

HAMID KARZAI I JACQUES CHIRAC Afganistanski predsjednik teško će ishoditi oslobađanje francuskih talaca nakon afere MastrogiacomoHAMID KARZAI I JACQUES CHIRAC Afganistanski predsjednik teško će ishoditi oslobađanje francuskih talaca nakon afere MastrogiacomoDadullahovi ljudi 3. travnja u južnoj pokrajini Nimroz oteli su petero zaposlenika bolnice koju su u južnom Afganistanu otvorili Francuzi, francuskog liječnika i francusku medicinsku sestru, članove francuske humanitarne organizacije Terre d’enfance, te dvoje afganistanskih bolničara i afganistanskog vozača. Zaprijetili su da će - ne oslobode li se još neki zatočeni talibani - smaknuti otete. Francuska vlada zahtijeva od Karzaija da ispuni Dadullahove zahtjeve, koje nakon Naqshbanijeva smaknuća treba shvatiti najozbiljnije. Karzai pak tvrdi da neće popustiti pred Dadullahom jer će ispasti da su mu važniji životi stranaca nego Afganistanaca. Francuska vlada zna da talačka kriza može izazvati i njenu krizu, kao u Italiji. Talijanska humanitarna organizacija Emergency objavila je da će se povući iz Afganistana ako Hanefi ne bude oslobođen, što je nekoliko dana potom i učinila, a zbog Naqshbanijeva smaknuća opozicija je zatražila parlamentarnu debatu. Bivši ministar i jedan od vođa Sjeverne lige Roberto Calderoni zatražio je Prodijevu ostavku, a čak je i bivši premijer Silvio Berlusconi od oporbenih kolega zahtijevao da u sadašnjim neugodnim trenucima ne izazivaju krizu vlade, nego vode računa o talijanskom nacionalnom interesu u Afganistanu.

Vezane vijesti

Afganistan očekuje 4 milijarde dolara od donatora

Afganistan očekuje 4 milijarde dolara od donatora

Zemlje donatori vjerojatno će obećati 4 milijarde američkih dolara civilne pomoći za Afganistan nakon 2014. na donatorskoj konferenciji u Japanu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika