Objavljeno u Nacionalu br. 598, 2007-05-01

Autor: Tanja Simić

Novi pothvati osnivača HGspota

'Više mi ne pada na pamet biti šef'

HRVOJE PRPIĆ, donedavni suvlasnik HGspota, sudjelovat će u prvom poslovnom reality TV showu: za Nacional govori o svojim novim poslovnim pothvatima u kojima se pojavljuje samo kao investitor

TELEVIZIJSKI INVESTITOR, Hrvoje Prpić kaže da će u projekte kandidata u novom televizijskom reality showu uložiti 10 do 20 posto svog kapitalaTELEVIZIJSKI INVESTITOR, Hrvoje Prpić kaže da će u projekte kandidata u novom televizijskom reality showu uložiti 10 do 20 posto svog kapitalaHrvoje Prpić, odnedavno bivši suvlasnik najvećeg hrvatskog trgovačkog informatičkog lanca HGspot, upustio se u novi poduzetnički projekt, prvi hrvatski poslovni reality show “Zmajevo gnijezdo“ zagrebačke producentske kuće Ocean film, koji bi se trebao početi prikazivati na HTV-u u svibnju. Taj se show pod nazivom “Dragon’s Den“ već šestu sezonu prikazuje na BBC-ju, ali i u Kanadi, Australiji, Nizozemskoj. Nastao je prema japanskom showu “Money No Tora“, čija je licenca u vlasništvu Sonyja. Koncepcija je sljedeća: petoro uspješnih, imućnih poslovnih ljudi spremni su investirati vlastiti novac u ideje i planove za poslovne projekte prijavljenih kandidata, čije su ideje u povijesti showa bile svakakvee, od japanskog DJ-a koji je dobio novac za svoj prvi CD, do ozbiljnih projekata na kojima su se zaposlile stotine ljudi. U posao prijavljenog kandidata investitori ne ulažu samo novac nego mu savjetima i kontaktima općenito pomažu da započne posao - što može biti značajnije i od samog novca. Zauzvrat traže udio u tvrtki nastaloj za potrebe pokretanja novog biznisa i tako profitiraju ako ona uspije. U protivnom gube uloženi novac. U hrvatskoj varijanti showa kao investitori će se, uz Hrvoja Prpića, pojaviti i bivši ministar gospodarstva i generalni direktor Ine Davor Štern, splitski poduzetnik i jedan od najbogatijih Hrvata Juroslav Buljubašić, vlasnik grupacije Orbico i Mesićev savjetnik za gospodarstvo Branko Roglić te predsjednica uprave Generalturista Maja Pečarević.

Za biznis nije dovoljan novac

NACIONAL: Kako će izgledati show i zašto će hrvatskoj publici biti zanimljiv?
- Kandidati će u svakoj epizodi investitorima prezentirati svoj projekt i tražiti za njegovu realizaciju svotu za koju misle da im je potrebna. Ulagači se pak moraju cjenkati s kandidatom oko udjela u tvrtki, dok je iznos koji kandidat traži od ulagača fiksan. Razgovor investitora s kandidatima za vrijeme prezentacije u showu više će sličiti policijskom ispitivanju nego razgovoru, a nisu dopuštena nikakva tehnička pomagala poput kompjutora. U svakoj epizodi jednom ili dvojici kandidata dat će novac i u sljedećim epizodama pratit će se kako se razvija njegov novi biznis, od registracije tvrtke nadalje. Mi investitori možemo se i poklati oko toga tko će uložiti u neki biznis ili dobiti veći udio. Mislim da je to odlično za naše ljude koji misle kako za pokretanje posla samo treba imati love. Pokazat ćemo što je sve potrebno za novi biznis i koji su standardni problemi. Imat će priliku vidjeti da je potrebno puno više od novca. Tako da će show biti prvenstveno edukativan, što je Hrvatima najpotrebnije: mi iza sebe imamo tek sedam godina kapitalizma i ne samo da još nemamo školovane ljude, nego nam se škole i fakulteti još nisu ni počeli mijenjati. Zato na pravi kapitalizam možemo računati tek za 30-ak godina.


NACIONAL: Tko vam je ponudio sudjelovanje u showu?
- Predsjednik uprave HGspota Mensur Jašarević dobio je mail o showu i proslijedio mi ga. Ideja mi se svidjela. Osim što smatram da je emisija korisna za Hrvatsku, i ja kroz nju mogu štošta napraviti. Kod takvih stvari se nikad ne zna i pretpostavljam da ću u osam od 10 projekata možda i izgubit novac, ali jedan-dva ga mogu vratiti deseterostruko. Naravno, ono što će se vidjeti na televiziji bit će samo načelni dogovor - nakon toga moram provjeriti sve to što mi je kandidat ispričao i tek onda s njim potpisujem ugovor. Ipak, možemo po svakom kandidatu kojem dajemo novac izgubiti 500.000 kuna. S druge strane, trenutačno sam život tako organizirao da posao pokrenem i zatim ga prepustim drugima, tako da imam vremena igrati se novim stvarima koje mi se sviđaju - a pritom postoji velika mogućnost da na njima i zaradim. Više mi ne pada na pamet biti šef.

Novac mora biti likvidan

NACIONAL: Ima li u showu poslovnog rizika? Volite li riskirati, budući da ste i iz HGspota izišli kako biste se počeli baviti dionicama i investicijama?
- U poslu nikad nema sigurnosti, pa ni kad šefu vlastitog skladišta date u ruke robu vrijednu 20 milijuna kuna. Međutim, ne mogu reći da riskiram. Ovaj show zapravo je sličan bavljenju investicijama: dovoljno sam upućen da znam u što ulažem, a ujedno je izvrsno što je kapital disperziran. Drugim riječima, uložio sam u fondove raznih tipova i u slučaju propasti jednog agubim samo 0,01 posto novca. Naravno, u suprotnom dobivam isto toliko, tako da sve to ide polako. Kad je riječ o showu, u njemu ne planiram uložiti više od 10-20 posto svog kapitala. Plan mi je kontrolirati te tvrtke koje postavim na noge, napraviti ih dvostruko vrednijima nego što su bile na početku i onda svoj udio prodati. Nakon HGspota shvatio sam da nema smisla imati novac koji nije likvidan, niti imati nešto što se ne može prodati. Kao suvlasnik te tvrtke nisam mogao bez suglasnosti drugih izići iz nje, niti ih prisiliti da izađemo na burzu. A burza je odlična stvar - na njoj je ogroman broj ljudi s malim kapitalom koji zajedno stvaraju veliki kapital, a pritom svi imaju slobodu. Zato ću inzistirati na tome da tvtke u koje budem ulazio u sklopu showa iziđu na burzu.

HGSPOT je pod Prpićevim i Lončarovim vodstvom postao vodeći lanac informatičke opreme u RHHGSPOT je pod Prpićevim i Lončarovim vodstvom postao vodeći lanac informatičke opreme u RH NACIONAL: Hrvatsko tržište kapitala u zanimljivoj je situaciji, što vas je i potaknulo na odlazak iz HGspota. O čemu je riječ?
- Hrvatska burza strahovito raste, za 60 posto je narasla u prošloj godini. Da je netko lani nasumce odabrao dionice, zaradio bi 60 posto. To je karakteristika svih zemalja u tranziciji i točno se zna koliko će to trajati - zato to treba iskoristiti. Uđemo li u EU 2008. ili 2009. kako je planirano, dionice bi mogle još podivljati. Svaka naša tvrtka ima svoje tržište i ulaskom u EU ono se može samo proširiti. Ako u nju uđe još i strani kapital te spretno vodstvo, ona može poslovati višestruko profitabilnije - zato su takve cijene dionica. No ako zakasnimo s ulaskom u Uniju, sve bi moglo biti drukčije. Iz tih sam se razloga i razišao s dečkima iz HGspota - oni su mislili da će za izlazak na burzu trenutak biti 2008., ja sam mislio da će tada biti već kasno. Ipak, poništili su ugovor prema kojem ne mogu sam na burzu sa svojim udjelom, izišao sam sa svojim dionicama i one su na burzi eksplodirale - vrijednost im je dvostruko narasla. To je samo potvrdilo moja uvjerenja i sad se time bavim.

NACIONAL: U posljednje ste vrijeme pokrenuli još neobičnih poslova, poput distribucije parketa od bambusa iz Kine. Što je to?
- Kad sam 2005. izišao iz HGspota, otišao sam s obitelji živjeti u Australiju. Želio sam se maknuti, jer sam u HGspotu zaposlio uglavnom prijatelje i znance pa nisam želio da me za svaki problem zovu ili se žale na ovo ili ono u vezi s novim predsjednikom uprave. Tamo sam vidio da većina kuća ima parket od bambusa, uglavnom bijeli, koji se svidio meni i supruzi i željeli smo ga staviti u svoju kuću koju gradimo u Zagrebu. Raspitao sam se i vidio da nije skup, ali da ga hrvatski prodavači tretiraju kao egzotično drvo i drže mu visoku cijenu. Stoga smo ga počeli prodavati za 190 kuna po kvadratu, dok drugi još uvijek traže 400-500 kuna. Zato nam odlično ide i očekujem da će ta tvrtka za pet godina vrijediti kao HGspot danas. U Perthu smo ostali godinu dana, ali, iako mogu reći da je to najljepši grad na svijetu, želio sam se vratiti. Može zvučati smiješno, ali jedan od glavnih razloga je to što nije bilo kafića. Tamo ljudi čak i na mali nogomet dođu, odigraju i odu. Supruzi se u Perthu sviđalo, klinci su tamo završili prvi razred osnovne i s vremenom se navikli, ali meni je taj društveni dio previše nedostajao.

Krv, znoj, suze i - užitak

NACIONAL: Nedavno ste pokrenuli i prodaju umjetnina preko interneta.
- To je zadnji posao koji sam pokrenuo i temelji se na tome da mladi akademski umjetnici nemaju gdje prodavati slike. Galerije uzimaju velike postotke od prodaje, što im previše diže cijenu, a običan čovjek ne zna gdje bi ih mogao naći - a to su slike koje danas koštaju 1000-2000 kuna, a koje će s vremenom vrijediti 15 ili 20 tisuća. Tu tvrtku će voditi povjesničari umjetnosti, koji će na internetu sliku opisati i točno navesti zašto vrijedi koliko vrijedi. Uzimat ćemo proviziju od 20-ak posto, dok galerije uzimaju od 60 i više posto. Osim toga, sve će se moći vidjeti na jednom mjestu.

NACIONAL: Kako ste počeli karijeru? HGspot je trebao postati sasvim drukčija tvrtka.
- Točno, HGspot znači halogen spotlight, halogenski reflektor. Nakon završene elektrotehničke škole u Zagrebu radio sam na rasvjeti u HNK i krenuo otvoriti tvrtku koja će raditi s rasvjetnim tijelima. Međutim, u to sam vrijeme prodavao svoj stari kompjutor i shvatio da je interes ogroman. Došao sam na ideju da počnem raditi s kompjutorima, a Saša Lončar, frend iz kvarta, uložio je lovu. Otvorili smo mali prodajni prostor u dnu mog haustora i krenuli. Imao sam 25 godina. Već smo si u prvoj godini rada u tom haustoru obojica mogli priuštiti dati otkaz na svojim radnim mjestima jer smo počeli više zarađivati, a kupili smo i službeni auto. Tada su na tržištu već postojale velike tvrtke s računalima i popratnom opremom, Teserak, 2M computers i M SAN, ali ih je HGspot zahvaljujući nižim cijenama i aktualnom web siteu već za nekoliko godina prešao u prodaji.

NACIONAL: Imate 35 godina, poveći kapital, obitelj s dvoje djece. Doima se kao da ste do uspjeha došli gotovo slučajno. Je li to baš tako?
- Ma kakvi, naravno da je iza toga klasična priča o krvi, suzama i znoju. Prije posla s kompjutorima prodavao sam i rabljene televizore, počeo sam vrlo mlad raditi. Izgubio sam 10 godina, što je puno - ljudi se često i ne sjećaju što su radili prije 10 godina. Suprugu sam, kad je rodila drugo dijete, dovezao iz bolnice, otvorio joj vrata stana i rekao da moram na posao. Mlađe dijete nisam vidio prvih četiri-pet godina. No te sam godine svjesno izgubio, kako bih kasnije uživao. Već sam 1998. imao u planu da će HGspot biti prvi u maloprodaji i da ću ga prodati 2002. Neki su odlučili uživati u životu ranije, u mladosti, ja sam želio guštati kasnije.

Povratak iz Australije zbog kafića

Hrvoje Prpić povukao se iz uprave HGspota 2005. S obitelji se tada preselio u Australiju, u grad Perth, gdje su mu djeca završila prvi razred osnovne škole. U Hrvatsku se se vratitli već nakon godinu dana, jer se Prpić, kako sam kaže, u Australiji nije mogao naviknuti na život bez kafića. Neostajao mu je društveni život, na kakav je navikao u Hrvatskoj. Nedavno je izišao iz vlasničke strukture HGspota, prodavši svoje dionice na burzi. Dionica HGspota u kratkom je razdoblju postigla dvostruku vrijednost od početne. Prpić danas često putuje po svijetu i doslovce uživa u životu, a novac ulaže u inovativne projekte i investicijske fondove.

NA IDEJU DA DISTRIBUIRA parkete od bambusa Prpić je došao dok je živio u Australiji, gdje je vidio da gotovo svaka kuća ima takav podNA IDEJU DA DISTRIBUIRA parkete od bambusa Prpić je došao dok je živio u Australiji, gdje je vidio da gotovo svaka kuća ima takav podBijeli parketi za 190 kuna

Hrvoje Prpić kaže da je na ideju da pokrene posao distribucije parketa od bambusa došao u Australiji. "Tamo sam vidio da većina kuća ima parket od bambusa", kaže Prpić. Raspitao se i vidio da ga hrvatski trgovci precjenjuju jer ga tretiraju kao egzotično drvo. Tako danas Prpić prodaje taj parket po cijeni od 190 kuna po kvadratu, dok kod ostalih trgovaca košta između 400 i 500 kuna.

Vezane vijesti

Umjesto Vedrana Čorića, za vršitelja dužnosti postavljen mladi kirurg

Umjesto Vedrana Čorića, za vršitelja dužnosti postavljen mladi kirurg

Nakon što je početkom prosinca dugogodišnji predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb Ivan Jelić otišao u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika