Objavljeno u Nacionalu br. 598, 2007-05-01

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Suha riba iz Erehtejskog mora

Posejdon je na Atenjane poslao potres, a golemi val opustošio je Erehtejsko more i ostala je samo bara, puna raznovrsnih riba koje su već ugibale sušeći se na suncu

VELJKO BARBIERIVELJKO BARBIERIZa razliku od rimskog boga mora Neptuna, njegov grčki rođak Posejdon bio je pomorcima važno božanstvo i njegov kult njegovali su po cijelom Sredozemlju. Čudno je, međutim, da je ime tog svemoćnog gospodara modrilja zapravo značilo Gospodar zemlje, a zadobio ga je tek nakon jednog za Grke, a posebno za grad Atenu prevažnog događaja. Otad je i odnos između Posejdona i Atenjana vrlo zamršen, zahvaljujući pogrešnoj procjeni. Posejdon je po predaji bio pravi otac junaka Tezeja, koji je iz rodnog Trojzena otišao u pradavni grad koji će se tek poslije nazvati Ateninim imenom i zahvaljujući ocu zakraljio se i u dotad nemirnom gradu uspostavio red. Iz zahvalnosti je Tezej postavio Posejdona za vrhovnog boga svoga grada i takvim su ga štovali i njegovi nasljednici, a posebno kralj Erehtej, začetnik buduće atenske kraljevske loze i njene pomorske moći. Međutim, svojatanje jednoga grada, bez suglasnosti vrhovnika Zeusa i ostalih bogova, nije se svidjelo žiteljima Olimpa, ma kakve bile Posejdonove moći. Pobunili su se i vijećali mjesecima kako da ograniče njegovu vlast. Na kraju je presudio sam Zeus. Odlučio je svakomu od bogova udijeliti po jedan grad pod zaštitu, odredivši ujedno da se svakomu od njih, u svakome od tih gradova, ima podignuti veliki hram u kojem će ga štovati kao glavog zaštitnika.


SOLJENI I PROSUŠENI TUNJ NA BAKALARSOLJENI I PROSUŠENI TUNJ NA BAKALARTako je Posejdonu potvrđena vlast nad Atenom, ali pod uvjetom da se dokaže pred mudrom i ratobornom boginjom Atenom velikim djelom koje bi njegovu gradu bilo od koristi. Kako je ipak bio bog mora i podmorja, odluči Posejdon zabiti svoj truzub u središte svete atenske Akropole i učas se oko zidina stvori Erehtejsko more, puno i slatkovodne i morske ribe, jer se u njemu miješala jezerska i morska voda pa su obje vrste mogle živjeti u skladu i miru. Obilje ribe iznosilo se svaki dan na tadašnje atenske stolove, a kako je stalno nedostajalo ulja, počeli su građani izbjegaviti darove mora i, baš kao i poslije Rimljani, okrenuli se opet zemljoradnji i plodovima zemlje. I tada se umiješala Atena. Hitnula je svoje koplje u isto mjesto gdje je Posejdon zabio trozub i, gle čuda, iz zemlje je odmah niknula velika maslina, bogata plodovima, toliko čvrsta i otporna da je bila u stanju nadživjeti sve uspone i padove grada. Pa se podijele bogovi i ljudi u naklonosti prema mogućim zaštitnicima buduće Atene. Na krraju, želeći ipak bar malo napakostiti svojeglavom braci, odluči Zeus vlast nad Atenom zauvijek podariti svojoj kćeri. Taj su izbor ubrzo podržali svi građani pa odmah prigrle boginju, podignu u znak njezine mudrosti i nevinosti veličanstven hram, a svoj grad nazovu njezinim imenom. Dok su slavili Atenino ime i na zemlji i na Olimpu, zatrese iz podmorja Posejdon silnim potresom, a onda podiže golemi val, koji opustoši Erehtejsko more, a kad se voda povukla, ostala je samo bara, puna raznih riba koje su već ugibale sušeći se na suncu. Zgranuti i preplašeni bili su građani Atene, već navikli na svoje podmorsko obilje koje im je podario, a sad i oduzeo bog mora. Odluče ga tada očajni umilostiviti i dalje jedući njegovu ribu, istina, sada suhu i stupastu, ali dobro začinjenu maslinovim uljem. Iako je običaj preživio sve do danas, baš kao i ona maslina na Akropoli, Atenjani još uvijek strahuju od nekadašnjeg zaštitnika, a zbog mogućnosti da ih svakog časa kazni potresom ili golemim valom zovu ga Gospodarom Zemlje, iako je on bio i ostao bog mora i podmorja, kao i sve njegove svježe, ali i suhe ribe.

BLAGDANSKA SUŠENA ŠTUKABLAGDANSKA SUŠENA ŠTUKABlagdanska sušena štuka

Oko 75 dag sušene štuke potopite preko noći pa kuhajte s 1 kg oguljenih krumpira 20 minuta dok ne omekšaju riba i povrće. Izvadite štuku i krumpire, podlijte s 5 dag rastopljena maslaca, posolite i služite s kiselim poluljutim feferonima.

Soljeni i prosušeni tunj na bakalar

Oko 0,5 kg prosušenog i soljenog tunja “Šišmar“ iz Kala prokuhajte oko 10 minuta u vodi. Prolijte prvu vodu pa kuhajte u drugoj 5 minuta. Prolijte i tu vodu pa kuhajte tunja s 1,5 kg ploški krumpira dok povrće ne omekša. Procijedite i ostavite malo vode od kuhanja, ubacite 10 sjeckanih režnjeva češnjaka, 1 sjeckanu vezicu petrusimula, 2 dl maslinova ulja začinite i služite vruće.

Vezane vijesti

Zadnji Barbierijev 'Kanconijer'

Zadnji Barbierijev 'Kanconijer'

Pisac i kulinarski ekspert Veljko Barbieri objavio je posljednji, četvrti svezak književnog i gastronomskog bestselera Kuharski kanconijer u izdanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika