Zvonko Kotarac i Juroslav BuljubašićDva poznata splitska poduzetnika Juroslav Buljubašić i Zvonko Kotarac žele se natjecati za koncesiju za žnjanski plato te na 24 hektara zemljišta i 55 hektara morskog pojasa sagraditi suvremeno opremljeni nautički hotelsko-turistički kompleks, jedinstven na Mediteranu, s marinom za megajahte, hotelima s pet i više zvjezdica i novom splitskom rivom, dvostruko većom od postojeće, smještene uz Dioklecijanovu palaču. Kotarac, građevinski poduzetnik, vlasnik Dalkoninga, nekoliko robnih kuća i hotela, i Buljubašić, brodar i bankar, koji je stvorio sustav SEM i razbio Jadrolinijin monopol na dužobalni brodski promet, u tu su svrhu osnovali novu tvrtku Marina Žnjan.

U Marini Žnjan su partneri u jednakom postotku, kako bi modelom privatno-javnog partnerstva, uz investiciju u marinu, hotele i brojne druge komercijalne, uslužne i sportske djelatnosti, te izgradnjom novih javnih sadržaja za sve građane, poput druge splitske rive i dvaju gradskih kupališta, pridonijeli stvaranju najduže mediteranske šetnice - od splitske gradske luke do Stobreča. Ukupna ulaganja u taj najveći splitski projekt mogla bi doseći i 500 milijuna eura.

“Ovo je najveći splitski graditeljski, investicijski i razvojni iskorak nakon vremena Dioklecijana, koji je sagradio palaču iz koje se rodio grad, i ere druga Tita, koji je održavanjem 8. Mediteranskih igara u Splitu 1979. omogućio Splitu veliki prosperitet”, istaknuo je Buljubašić. “Kotarcu je uzor Dioklecijan, a Kotarac je sigurno jedan od najvećih splitskih graditelja jer je u Splitu sagradio više od 3000 stanova i poslovnih prostora. Moj uzor je Josip Broz Tito. Budući da Kotarac i ja pojedinačno nismo dostojni Dioklecijana i Tita, morali smo se udružiti da ih prestignemo.”

Nakon četiri godine priprema, istraživanja nautičkog tržišta, Buljubašić i Kotarac su kod arhitekta Marijana Hržića naručili predstudiju za izradu programa urbanističko-arhitektonskog natječaja za žnjanski plato. Tako su prvi potaknuli što žurnije raspisivanje javnog natječaja, i prvi krenuli u utrku za dobivanje Vladine koncesije na razdoblje od 50-ak godina nad poluotokom Žnjanom, čime bi došlo do komunalnog i funkcionalnog uređenja danas praznog, devastiranog i onečišćenog prostora dobivenog nasipanjem mora prigodom posjeta pape Ivana Pavla II. Splitu. Zanimljiva studija Hržića i suradnika tako otkriva potpuno nove futurističke vizure Splita, koje će postati stvarnost za dvije i pol godine, tvrde Buljubašić i Kotarac, ako oni budu gradili i uredili Žnjan - Duilovo. Studija je pomoć i predložak u određivanju osnovnih potreba i standarda javnoga gradskog prostora, na kojem su prema GUP-u predviđeni turistički, sportski i rekreativni sadržaji, optimalnih kapaciteta marine i turističkih sadržaja.

---

500 MILIJUNA EURA stajala bi gradnja nautičko-hotelskog kompleksa po modelu javnoprivatnog partnerstva“Projekti, poput izgradnje Žnjana, složeni su i iziskuju puno rada, vremena i novca, traže udruživanje ljudi, kao što smo se udružili Kotarac i ja. Htjeli smo pokazati da se projekti mogu realizirati zajednički, onako kako to rade strane kompanije kada se udružuju u realizaciji nekih projekata. Željeli smo da tako bude i u Splitu, jer Splićani ne moraju biti jedan protiv drugoga”, objasnio je Buljubašić. “Projekt je tako složen da traži više zajedničkog angažmana, pameti i iskustva, kako građevinske tako i pomorske struke, ali i poslovanja u hotelijerstvu i bankarstvu. Ne sjećam se tko se od nas dvojice prvi sjetio ideje da zajedno uredimo i izgradimo žnjanski plato. Često smo pričali o razvoju Splita i interes nam je da se grad razvija”, istaknuo je Zvonko Kotarac. Četiri godine su istraživali i obradili tržište Mediterana. “Vidjeli smo u kojem pravcu ide nautički turizam, kakvi se brodovi i kapaciteti traže.

Obišli smo dosta marina u Grčkoj, Španjolskoj i drugim državama. Došli smo do zaključka da su megajahte trend u charteru i da takvim jahtama nedostaje kvalitetnih marina i privezišta. Proizvođači megajahti s kojima smo kontaktirali žele i prije proizvodnje znati gdje takvu jahtu na Mediteranu mogu smjestiti. Zato će u našu marinu moći uplovljavati jahte od 50 do 100 metara, za koje na cijelom Mediteranu ima samo nekoliko kvalitetnih privezišta. Split i arhipelag naših otoka razlog su sigurnog uspjeha izgradnje takve marine”, istaknuo je Buljubašić.

“Lokacija za marinu, poput Žnjana, ne postoji na cijelom Mediteranu. Marina će biti u sklopu grada starog dvije tisuće godina i Dioklecijanove palače. U blizini je aerodrom, postoji autocesta prema kontinentu, tu su Marjan, cijeli otočki arhipelag. Stoga će marina Žnjan biti najljepši i najvrjedniji nautičko-hotelski kompleks na Mediteranu. Sama marina za megajahte, jer istočni dio marine bit će rezerviran za njih, bit će novost na Mediteranu. Španjolska, recimo, gradi marine za jahte do 50 metara, a u Žnjan će uplovljavati one dvostruko duže”, tvrdi Zvonko Kotarac, i sam strastveni jedriličar, vlasnik najljepše jedrilice na Jadranu i najbolje na svijetu u svojoj klasi, “Shipman 50”. “Dioklecijan je tu sagradio palaču jer je ovo bio najljepši dio mediteranske obale. I mi mislimo da će Žnjan za nekoliko godina postati najzanimljiviji nautičko-turistički mediteranski lokalitet”, uvjeren je Buljubašić. “Sreća je da se tu nije već sagradila neka manja marina s remontnim brodogradilištem. Ova marina neće imati ni travel liftove, ni benzinsku postaju, ni brušenje, remonte, nego će biti ekološki čista marina, opremljena prema najsuvremenijim standardima i okrenuta javnim sadržajima”, dodao je Zvonko Kotarac.

RIVE će imati paviljone poput galerija, ljetnih pozornica i sportskih terenaJuroslav Buljubašić istaknuo je javni karakter buduće marine i potrebu poduzetničkog sudjelovanja u izgradnji javnih sadržaja na Žnjanu. “Na Žnjanu želimo sagraditi novu rivu, duplo veću od postojeće splitske rive, koja bi se gradila našim sredstvima, a ne novcem poreznih obveznika. Nova gradska riva, dio duge šetnice od palače do Stobreča, bila bi dugačka 750 metara a široka 55 metara. Uz šetnicu, riva bi obilovala različitim poslovnim, zabavnim i rekreativnim sadržajima”, objasnio je Buljubašić. Stara gradska riva dugačka je 400 metara i široka 45 metara. Na novoj, žnjanskoj rivi, na površini od 40.000 četvornih metara, izgradili bi se paviljoni različitih namjena - galerije, ljetne pozornice, likovne radionice, kafići, restorani, akvarij i sportski sadržaji. Gradit će se na tri razine - prizemlje, visoko prizemlje - palube i mezanin - u kojima će biti sadržaji koji omogućavaju najveći urbanitet i cjelodnevnu iskorištenost prostora. “Na istočnom i zapadnom lukobranu marine, u istoj dužini obale, umjesto sada ‘divljih’, neuređenih plaža, niknut će javna gradska kupališta. Hotelski kompleks, površine 80.000 četvornih metara, bit će izgrađen u skladu s vrlo visokim standardima, pa će na Žnjanu, u zoni marine, biti nekoliko hotela s pet i više zvjezdica. Dva dijela rive bit će vezana mostom, a na isti način će i hoteli biti vezani za marinu, kako gosti hotela ne bi morali do jahta stizati samo preko rive. Ispod cijelog kompleksa bit će sagrađeno oko 2500 parkirnih mjesta”, rekao je Zvonko Kotarac.

“Pri izgradnji marine Žnjan i cijelog kompleksa uposlilo bi se desetak poduzeća, stotine obrtnika i oko dvije tisuće radnika na novim radnim mjestima, koji bi servisirali sve nautičke, turističke, hotelske i sportske sadržaje. Splitske tvrtke bi se okušale u vođenju hotela i marina, galerija i obrta”, istaknuo je Buljubašić. “I tu je prilika za javno-privatno partnerstvo, za bržu reakciju države u dodijeli koncesije na određeni broj godina, nakon čega joj sve ostaje u vlasništvu.

Grad će dobiti rivu, javne sadržaje, kupališta, i još će naplaćivati komunalne doprinose na sve sadržaje. Mi bismo željeli promovirati model po kojem će marinom upravljati ljudi poput Vicenca Blagaića, hotelima ljudi poput Gorana Štroka. Želimo da višak vrijednosti ostaje ovdje, da damo priliku i Splićanima i Vlajima da tu nađu sebe. Ne bojimo se ulaska stranih kompanija, ali prvo moramo dati priliku našim ljudima.” Kotarac je dodao: “Naša je ideja da višak vrijednosti ne smije kontrolirati nitko izvan Hrvatske. Izgradnjom marine Žnjan i svih sadržaja pokušavamo učiniti da sve to ostane u hrvatskom vlasništvu i među hrvatskim korisnicima.”

“Na stotine je ovakvih projekata od Istre do Dubrovnika. Država treba biti mudrija, stavljati na raspolaganje poduzetnicima neiskorištene prostore, te učiniti da privatno-javno partnerstvo ne ostane blokirano u raljama mjesnih političkih prepucavanja i rivaliteta”, naglasio je Buljubašić koji je zadnjih nekoliko godina u tvrtki SEM koju je pokrenuo kao većinski vlasnik.

Njegove tvrtke izišle su na burzu, poput SEM Marine, Split Toursa i Splitsko-dalmatinske banke, a Buljubašić je ostao samo u nadzornim odborima i skupštini društva. Zato više vremena provodi na Malti, na brodu “Seagal” i bavi se projektima, poput ovog, koji donose dobro i gradu i investitorima, a koji bi mogli biti kruna njegova i Kotarčeva poduzetničkog rada u Splitu.

Zvonko Kotarac je s Dalkoningom, tvrtkom za inženjering u građevinarstvu, postao vodeći splitski i dalmatinski graditelj stanova i poslovnih prostora. Dalkoning je izgradio više od 3000 stanova, za 10.000 stanara, te komunalno opremio nova splitska naselja Pazdigrad, Radoševac i Trstenik. Kotarac je nedavno sagradio i dva velika splitska objekta Žnjanske blizance i Brodaricu, u programu POS-a, zajedno vrijedna oko 80 milijuna eura. Kotarac je vlasnik tvrtke Safir u kojoj je nekoliko robnih kuća u središtu Splita i Splitu 3, vlasnik je gradskog hotela “Atrium”, koji se upravo dovršava i ući će u Štrokov lanac novih gradskih hotela. Kotarac upravo priprema gradnju hotela na Žnjanu, u neposrednoj blizini marine, te planira izgradnju još jednoga gradskog hotela na Dražancu. Na Hvaru će graditi kompleks od 40 luksuznih vila u Opuzenoj glavici i Pokonjem dolu. U Zagrebu gradi veliki stambeni kompleks na Radničkoj cesti, površine 32 tisuće četvornih metara s 200 stanova.