Objavljeno u Nacionalu br. 600, 2007-05-15

Autor: Davor Pašalić

PARLAMENTARNA DRAMA U SRBIJI

5 dana panike zbog Šešeljeva šegrta

U samo pet dana koliko je proveo na čelu Skupštine Srbije, vođa srpskih radikala Tomislav Nikolić uspio je izazvati kolaps dinara i beogradske burze te koordiniranu američko-europsku diplomatsku ofenzivu protiv Srbije

Tomislav Nikolić u svom uredu s mapom iz 19. stoljeća koja prikazuje rasprostranjenost Srba na BalkanuTomislav Nikolić u svom uredu s mapom iz 19. stoljeća koja prikazuje rasprostranjenost Srba na Balkanu“Bog je stvarao svijet šest dana, ja sam ga uzdrmao za dva“, izjavio je u nedjelju popodne zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić u Skupštini Srbije, nekoliko trenutaka prije nego što je priopćio da napušta položaj predsjednika srpskog parlamenta, na kojem je proveo samo pet dana.

Ma koliko članovi SRS-a bili skloni krupnim riječima, u skladu sa stilom svog lidera Vojislava Šešelja, koji u haaškom pritvoru čeka početak suđenja na temelju optužnice za ratne zločine, Nikolić je prilično realno oslikao svoju situaciju. Za predsjednika parlamenta bio je izabran u utorak, 8. svibnja u 3.25 ujutro. Samo nekoliko sati nakon toga naglo je pala vrijednost dinara i došlo je do sloma beogradske burze, Europska unija je odustala od potpisivanja sporazuma sa Srbijom o viznim olakšicama, Vijeće Europe je otkazalo podizanje svoje zastave u Beogradu, planirano povodom početka srpskog predsjedavanja tom organizacijom.

Na osnovi toga moglo bi se zaključiti da je izborom za predsjednika Skupštine Srbije 55-godišnji građevinski tehničar, poznat u rodnom Kragujevcu kao Toma Grobar, zaista uzdrmao svijet. Na lokalnoj, srpskoj razini, iako je pjevačica Marija Šerifović u subotu trijumfirala na Eurosongu u Helsinkiju, a tenisačica Ana Ivanović u nedjelju osvojila turnir u Berlinu, Nikolić je bio ličnost koja je moćno dominirala svim srpskim medijima. Izboru Nikolića prethodila je parlamentarna sjednica koja je dramatikom podsjetila na političke skupove koji su u minula dva desetljeća drastično utjecale na sudbine milijuna ljudi na teritoriju nekadašnje Jugoslavije - 8. sjednicu CK SK Srbije 1987., kad je Milošević postao najveći moćnik u toj jugoslavenskoj republici, i 14. kongres SKJ 1990., startni hitac za krvavi raspad SFRJ.

Čak 18 sati, koliko je trajala ta maratonska sjednica, članovi srpskog parlamenta razmjenjivali su vulgarne uvrede, optužujući se uzajamno da su izdajice, lopovi, glupani. Zastupnici Demokratske stranke predsjednika Republike Borisa Tadića i stranke G17 Plus bivšeg ministra financija Mlađana Dinkića protivili su se izboru Nikolića za predsjednika parlamenta, s obrazloženjem da je on lider stranke odgovorne za suradnju s Miloševićevim režimom i za dugogodišnje patnje milijuna ljudi, među kojima je bilo i Srba. Za izbor Nikolića zalagali su se članovi SRS-a, Demokratske stranke Srbije premijera Vojislava Koštunice i Socijalističke partije Srbije, čiji je osnivač i dugogodišnji lider Milošević lani umro u haaškom pritvoru tijekom suđenja za ratne zločine. Njihova 142 glasa bila su većina potrebna za izbor Nikolića na položaj predsjednika parlamenta.

Pedesetpetogodišnji Nikolić jedini je zastupnik koji je od 1992. biran u svaki saziv parlamenta. Nadimak Toma Grobar dobio je jer je u rodnom Kragujevcu bio tehnički direktor javnog komunalnog poduzeća koje je upravljalo i lokalnim grobljima. U mladosti se bavio atletikom i svirao gitaru. Za razliku od tipičnog radikala, tvrdi da mrzi narodnu muziku, a da su mu favoriti Neil Young, Jimi Hendrix, Stonesi i Beatlesi. Uvijek je hladnokrvan, govori jednoličnim glasom, nikad ne pokazuje emocije, osim kad mu se spomene da je Tomislav hrvatsko ime. Ne odustaje od fikcije da je linija Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica zapadna srpska granica. Taj građevinski tehničar nedavno je izjavio da privodi kraju studij prava u Kragujevcu. Kad je na tom fakultetu potom otkriveno kupovanje ispita pa je uhićeno nekoliko profesora, Nikolić je izjavio da nije student te visokoškolske ustanove. Uz lidera SRS-a Vojislava Šešelja, koji u haaškom pritvoru čeka da mu počne suđenje na temelju optužnice za ratne zločine, Nikolić je za Miloševićeve vladavine, 1995., bio osuđen na tri mjeseca zatvora i kaznu je izdržao na Kosovu. Tri godine poslije, međutim, postao je potpredsjednik srpske vlade, a 1999. i potpredsjednik savezne vlade. Na izborima za predsjednika SRJ 2000. zauzeo je treće mjesto - iza Koštunice i Miloševića. Nakon što se Šešelj u veljači 2003. predao Haaškom sudu, Nikolić je postao prvi čovjek SRS-a.


Kad je tadašnji srpski premijer Zoran Đinđić ozlijedio nogu igrajući nogomet, Nikolić je članovima SRS-a poručivao da predsjednika vlade, ako ga sretnu, podsjete da je i nekadašnji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito “pred smrt imao problema s nogom“. Đinđić je ubrzo ubijen u Beogradu. Nikolić je više puta izjavio da mu nije žao što je novinar Slavko Ćuruvija ubijen u Beogradu u proljeće 1999. Za Nikolića je lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković “govno“, a Tadić i bivša ministrica poljoprivrede Ivana Dulić-Marković “ustaše“.

Sa suprugom Dragicom Nikolić ima dva sina, Radomira i BranislavaSa suprugom Dragicom Nikolić ima dva sina, Radomira i BranislavaNikolić je dobio najviše glasova na izborima za predsjednika Srbije 2003., ali predsjednik nije postao zbog nedovoljnog odaziva birača. Na ponovljenim izborima 2004. u prvom je krugu imao najviše glasova, ali je u drugom izgubio od Tadića. U Skupštini Srbije je 8. svibnja, napokon, dobio neke izbore. Ističući Nikolićeve vrline, zastupnici SRS-a poručili su da se ne smije zaboraviti da je on i četnički vojvoda i da je tu titulu zaslužio ratujući 1991. u istočnoj Slavoniji. Nikolić je pak u protekle dvije godine bio prilično sramežljiv kad bi se pokrenulo pitanje njegova ratovanja. Šešelj je, kao predsjednik “Centralne otadžbinske uprave Srpskog četničkog pokreta“, proglasio Nikolića četničkim vojvodom zbog “hrabrosti i heroizma i pružanja osobnog primjera kako se treba boriti za srpsku ideju, u bitkama u Slavoniji“. Godinama se u medijima tvrdilo da je Nikolić u Slavoniji proveo četiri mjeseca na liniji fronte. Nikolić te tvrdnje nije demantirao. Situacija se drastično promijenila kad je izvršna direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić u lipnju 2005. izjavila da postoje dokazi kako je Nikolić odgovoran za zločine nad civilima u slavonskom selu Antinu, počinjene u jesen 1991. Te dokaze, prema njezinim riječima, posjeduju vojna obavještajna služba i ministarstvo obrane u Beogradu, jer je JNA 1991. zapovijedala u Antinu. Nataša Kandić izjavila je da je u Antinu od studenoga 1991. do siječnja 1992. ubijeno oko 50 hrvatskih staraca, koji su ostali u selu nakon što je mlađe stanovništvo izbjeglo. U to vrijeme, tvrdio je FHP, Nikolić je boravio u Antinu kao naoružani srpski dobrovoljac. Nikolić je dematirao tvrdnje Nataše Kandić: “Zar me Hrvati dosad ne bi vješali da sam zaista počinio ratni zločin.

U tom selu, kada sam ja ondje bio, nitko nije stradao. Nitko nije ni ozlijeđen, a pogotovo ubijen ili da je počinjen ratni zločin. Ja sam bio obični dobrovoljac koji ni na što nije utjecao i nikoga niti sam ranio, niti ubio, nikog nisam mučio, zlostavljao.“ Svjesno ili nesvjesno potkopavajući vlastiti ugled četničkog vojvode, stečen na osnovi “hrabrosti i heroizma“, Nikolić je rekao da je proveo nepuna dva mjeseca u Antinu, gde je “ostalo možda 40-ak staraca, koje je hranila JNA“. “U Antinu uopće nije bilo ratnih djelovanja, a ja igrom slučaja nisam ni metak ispalio. Uglavnom smo čuvali stražu“, izjavio je vojvoda Nikolić. U Nikolićevu rodnom Kragujevcu o njegovu se ratovanju govorilo uglavnom podrugljivo. Zapovjednik Nikolićeve dobrovoljačke jedinice iz Kragujevca bio je Srećko Radovanović. Prema njegovim riječima dalo bi se zaključiti da je dobrovoljac Nikolić bio tipični predstavnik generacije iz 60-ih, čije je osnovno geslo bilo “vodimo ljubav, a ne rat“. Radovanović je izjavio da je Nikolić bio “intendant“ i da u dva mjeseca u Antinu nije ispalio ni jedan metak, jer je bio zadužen za “materijalno opremanje - odjeća i obuća, sastavljanje rasporeda straža i patrola“. “Neki od Nikolićevih suboraca, s kojima se poslije politički razišao, tvrdili su da on pušku nije znao ni držati kako valja“, dodao je Radovanović.

Nikolić je nakon optužbi Nataše Kandić zatražio od vlade da “objavi sve podatke o mom navodnom izvršenju ratnih zločina“. Ministarstva obrane, policije i pravosuđa, predsjednik nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić i vojno-sigurnosna agencija priopćili su da nemaju podatke o navodnom Nikolićevu udjelu u zločinima. Isto je priopćilo i Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske. SRS je izrazio očekivanje da će tužiteljstvo u Beogradu podići optužnicu protiv Nataše Kandić zbog neistinitih tvrdnji i najavio da će, ako se to ne dogodi, izvesti milijun ljudi na ulice. Nikolić je izjavio da je posljednji zločin u Antinu počinjen 4. listopada 1991., a da je on u to selo stigao mjesec dana poslije - 5. studenoga. “Spreman sam otići u Hrvatsku, u Antin, da me vide seljaci. Od trenutka kad sam ušao u to selo do trenutka kad sam izišao nikomu dlaka s glave nije nedostajala“, rekao je Nikolić.

Nataša Kandić ostala je uporna, tvrdeći da željno očekuje suđenje nakon tužbe SRS-a, jer se samo tako, na temelju dokumentacije vojne službe sigurnosti, može utvrditi koje su jedinice bile u Antinu u vrijeme zločina i gdje se tada Nikolić nalazio. Prema njezinim riječima iz 2005., tvrdnje srpskih državnih tijela da nemaju dokumente koji povezuju Nikolića sa zločinima “ponovo ukazuju na praksu prikrivanja i poricanja zločina srpskih snaga u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije“. “Na sudu ćemo napokon imati priliku doći do činjenica, ali je već sada upadljivo da se Nikolić više ne hvali ratnim podvizima i dokazivanjem svog četništva u ratu, što je prije javno činio i sa skupštinske govornice“, izjavila je Nataša Kandić.

Dvije godine poslije, Nataša Kandić kaže da je kaznena prijava SRS-a protiv nje odbačena, nakon čega je uslijedila privatna tužba, u povodu koje je održano jedno sudsko ročište. “Tužiteljstvo za ratne zločine u Beogradu pokrenulo je prikupljanje dokumentacije o Antinu, poslali smo im jednog svjedoka, ali nisu mu mogli osigurati zaštitu, pa je odustao“, tvrdi Nataša Kandić. Nakon što su EU i SAD izrazili zabrinutost zbog izbora Nikolića za predsjednika srpskog parlamenta, stranke DS, DSS i G17 Plus su 11. svibnja postigle dogovor o novoj koalicijskoj vladi, što im nije uspijevalo u pregovorima vođenima prethodna puna tri i pol mjeseca.

Odmah zatim većina zastupnika u parlamentu zatražila je smjenu njegova predsjednika parlamenta, samo tri dana nakon što je Nikolić izabran na tu funkciju. Smjenu su zatražili i zastupnici DSS-a, isti oni čiji su glasovi doveli do izbora Nikolića 8. svibnja. Nikolić je ocijenio da je nova vlada rezultat pritiska Zapada, da će biti kratkog vijeka i da će do kraja godine biti održani novi parlamentarni i predsjednički izbori, čiji će pobjednik biti SRS. U parlamentu je Nikolić rekao da ga je Koštunica, preko posrednika, molio da se obveže da neće podnijeti ostavku na funkciju predsjednika skupštine, čak ni kad se formira vlada DSS-a s Demokratskom strankom, jer je šef države i lider DS-a Tadić “izdajica“, spreman da se odrekne Kosova.

Kratko razdoblje koje je Nikolić proveo na čelu srpskog parlamenta DS, DSS i G17 Plus iskoristili su da se dogovore o novoj vladi. Vlada bi trebala imati 25 članova. Koštunica ostaje premijer. Njegov DSS imat će osam članova vlade, Tadićev DS većinskih 13, a Dinkićev G17 Plus četiri ministra. U novoj vladi sjedit će ministri iz DS-a i DSS-a koji imaju suprotne stavove o tome treba li se Srbija priključiti EU, jesu li ratni predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i nekadašnji zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić ratni zločinci, je li Bruxelles ili Moskva najvažniji europski saveznik Beograda.

Nikolić nije član vlade. Stranke iz te vlade učinit će sve što mogu kako u bliskoj budućnosti ne bi bilo novih izbora. Iako poražen, unatoč nacionalističkoj i ratničkoj retorici, Nikolić je u nedjelju položaj predsjednika parlamenta napustio kao moralni pobjednik. I željno iščekuje nove izbore u Srbiji, na bilo kojoj razini, jer je uvjeren da nitko ne može ugroziti njegov patriotski renome.

Šok u međunarodnoj zajednici zbog Nikolića

Angela Merkel, njemačka kancelarka i predsjedavajuća Europske unije,zabrinula se zbog Nikolićeva izboraAngela Merkel, njemačka kancelarka i predsjedavajuća Europske unije,zabrinula se zbog Nikolićeva izboraIzbor Tomislava Nikolića za predsjednika Skupštine Srbije, kako je on sam ustvrdio, uzdrmao je svijet. Posebno ako se zna da su predsjednik Europskog povjerenstva José Manuel Barroso, njemačka kancelarka Angela Merkel (u svojstvu predjsedavajuće EU) i američki državni podtajnik Nicholas Burns izrazili zabrinutost zbog izbora Nikolića za predsjednika srpskog parlamenta.
Međunarodni pritisak vjerojatno je djelomice zaslužan i za formiranje nove vlade u Srbiji. Tri mjeseca je Srbija provela bez vlade. Sada su praktički preko noći proeuropski usmjerene stranke Demokratska stranka, Demokratska stranka Srbije i G 17 Plus, odnosno njihovi lideri Boris Tadić, Vojislav Koštunica i Mlađan Dinkić, postigli dogovor o formiranju koalicijske vlade.

Od Miloševićeva zatvorenika do člana vlade

Tomislav Nikolić jedini je parlamentarni zastupnik koji je bio biran u svaki saziv od 1992. do danas. Dio mandata proveo je u oporbi - 1995. je čak osuđen na zatvorsku kaznu od tri mjeseca, koju je odslužio na Kosovu. No tri godine poslije postao je potpredsjednika srpske vlade, a 1999. i potpredsjednik savezne vlade tadašnje SR Jugoslavije. Vodstvo u Srpskoj radikalnoj stranci preuzeo je kad je Vojislav Šešelj 2003. dobrovoljno otišao u haaški pritvor.

ZLOČINI U ANTINU I TORDINCIMA
Istraga o Nikoliću prekinuta
Napisala: Marina Biluš

Kad je riječ o istragama za ratne zločine koje su se protiv Tomislava Nikolića vodile u Hrvatskoj zbog sumnje u njegovu umiješanost u smaknuća na području sela Antin i Tordinci nedaleko od Vinkovaca, u Policijskoj upravi Vukovarsko-srijemske županije potvrdili su da su 2005. dva puta ispitivali Nikolićev slučaj. Glasnogovornik te policijske uprave Miroslav Janić u razgovoru za Nacional rekao je da je policija po nalogu Županijskog državnog odvjetništva na terenu ispitivala je li Nikolić imao veze s ubojstvom petnaestak seljana potkraj listopada 1991. godine te je dodao: "Među rijetkim svjedocima koji su u selu ostali i nakon okupacije pokušavali smo doznati ima li itko saznanja da je Tomislav Nikolić bio član srpskih postrojbi koje su na tom području krajem listopada 1991. smaknuli ljude hrvatske nacionalnosti. No iako smo taj slučaj na terenu ispitivali dva puta, nismo našli potvrdu na je Tomislav Nikolić bio umiješan u te zločine. Doznali smo da on jest bio viđen u tim selima, ali, kako su nam rekli svjedoci, ondje je bio s postrojbama koje su onamo stigle u drugoj polovini studenoga 1991., dakle gotovo mjesec dana nakon samog zločina. Prema tome, nismo mogli utvrditi da je on bio umiješan u kazneno djelo te smo stoga zaključili istragu".

Vezane vijesti

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Više od 40 ljudi, među kojima više od 20 pripadnika kosovske policije, ozlijeđeno je u četvrtak ujutru u sukobu skupine srbijanskih građana i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika