NOVA VIZIJA SJEVERNOG DIJELA SPLITA Kuzmanić u studiji 'Splitski Golden Gate' planira usporedni željeznički i cestovni most, novi željeznički i autobusni kolodvor i metroKada se Jadranskom magistralom iz pravca Trogira i aerodroma u Kaštelima približavate Splitu, grad sliči na stravičnu olupinu. I dok se o staroj gradskoj jezgri vodi računa i dotjerava južno pročelje, cijelo sjeverno pročelje grada ne postoji. Dominira otužna pustopoljina, industrijska zona, skladišta, niz dizalica i dokova brodogradilišta, rezališta, ranžirni kolodvori, deponiji, ruševna prigradska naselja. Riječ je o dugogodišnjoj nebrizi vlasti za razvoj i inertnost planera Splita, Kaštela i Solina da zajednički riješe probleme. Stoga sam svoje predavanje koje sam održao pred kolegama prošle godine nazvao ‘Day After’ i prvi put govorio o potrebi izgradnje mosta preko Kaštelanskog zaljeva kao početku rješavanja takvog tragičnog stanja”, ističe poznati splitski arhitekt Ante Kuzmanić, profesor na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu, čovjek koji je prvi odlučio riješiti arhitektonski problem razvoja Splita, Solina i Kaštela. Kuzmanić je s timom mladih arhitekata iz svoga Arhitektonskog biroa, studentima i uglednim arhitektima s najuglednijeg švicarskog Sveučilišta ETH iz Züricha, GAF-a iz Splita i Instituta za građevinarstvo Hrvatske (IGH) te Arhitektonskog fakulteta iz Ljubljane, ponudio prvu cjelovitu viziju razvoja sjevernog dijela Splita.

U studiji “Splitski Golden Gate” predviđa se izgradnja dvaju mostova od Stinica u Splitu do Kaštel Sućurca, izgradnja nove željezničke i autobusne postaje za međugradski promet s poslovno-hotelskim kompleksom, novo rješenje za gradski metro i terminale za velike putničke brodove, a Nacionalu je ustupio pravo ekskluzivnog objavljivanja projekta. Ukupna vrijednost projekta “Splitski Golden Gate“ je između 1,5 i 2 milijuna eura.

Kuzmanić je uvijek bio smioni arhitekt, a istaknuo se nizom arhitektonskih radova poput projektiranja novog izgleda kupališta Bačvice, splitskog Sjemeništa, novog dubrovačkog aerodroma Ćilipi. Trenutno radi na projektu Filozofskog fakulteta u sklopu splitskog Sveučilišta, a nedavno je po njegovom projektu započeta izgradnja Alkarskog dvora s muzejom u Sinju.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili na ovako složen urbanističko-arhitektonski zadatak?
- To je moj prilog razvoju grada. Ideja nije bila most sam po sebi, već kako urediti sjeverno pročelje kako bi ono stvarno nalikovalo gradu. Jedan moj prijatelj arhitekt koji živi u Americi rekao mi je da kad prilazi Splitu, grad mu izgleda kao da je doživio kataklizmu. U tom području i nema grada, a između sjevernog i južnog dijela, onoga s razglednica, samo je 40-ak minuta hoda. Predavanje s ovom idejom premoštavanja Kaštelanskog zaljeva zato sam nazvao “Day After“. Cijelo ovo područje mora izgledati kao jedan grad. Ta industrijska zona razvijala se kako se kome svidilo.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili za dva usporedna mosta preko Kaštelanskog zaljeva?
- Most je okosnica novog razvoja Splita i omogućava nove infrastrukturne, javne i poslovne sadržaje, prometnicom i željeznicom otvara nove razvojne vizije Splita i okolice. Dužina planiranog mosta iznad mora je 1170 metara. Izgradnja ceste od mosta do križanja s brzom cestom Trogir - Omiš, čija je gradnja već počela, i dalje do tunela kroz Kozjak, koji se veže na autocestu, pravi je izlaz iz prometnog kolapsa i najbrža veza sa Zagrebom i Europom. Nakon što sam ideju izgradnje mosta izložio prije godinu dana, sve je zamuklo, ali ja sam nastavio raditi na ideji.

---

NACIONAL: Je li ideja “mrtvog kapitala” na Kopilici inicirala cjelovito rješenje buduće vizije razvoja Splita?
- Upravo tako. Umjesto “mrtve” željezničke postaje Kopilica, pojavila se nova ideja o čeonoj željezničkoj stanici koja bi išla uz most na predjelu Stinice. S tim bi se dogodio cjelovit preobrat željezničkog čvora i ogromnog neiskorištenog i zapuštenog prostora Kopilice. Željeznička pruga je od padina Kozjaka prolazila kroz cijeli Kaštelanski zaljev, padala prema Solinu i Kopilici, i bez razloga okupirala ogromnu površinu na kojoj se ništa nije događalo. Preko Kopilice željeznica je ulazila u gradski pothodnik i tunelom ispod grada stizala do gradske luke. Prema našem rješenju jedna trasa željezničke pruge ostaje na istoj razini, nastavlja dalje tunelom prema gradskoj luci i pretvara se u prugu lokalnog značaja, odnosno u budući gradski metro. Nova velika željeznička postaja međugradskog prometa gradila bi se etažu više i na nju se veže pruga preko mosta Split -Kaštela. S etaže željezničke postaje spuštali bi se u gradski metro. Tako bi Kopilica ostala gradu na korištenje za poslovno-stambena ili druga rješenja. Jaku podršku ovoj urbanističkoj studiji i projektu dobio sam od mnogih, posebno od IGH Zagreb. Prije svega, za rješenje spoja mosta cestom kroz tunel Kozjak do autoputa. Umjesto da trasa ceste iz tunela ide samo prema Kaštel Gomilici, ja sam postavio i trasu ceste prema mostu. Tako se most spaja s autocestom, a preko mosta će prolaziti željeznička pruga. Ukupna investicija za izgradnju mosta i željezničke infrastrukture je oko 850 milijuna eura.

NACIONAL: Što s tim projektom dobiva Split, Solin i Kaštela?
- Split dobiva novi cestovni ulaz u grad, jer grad ima strašan problem. Čim se dogodi nesreća u Solinu, za pet minuta su svi ulazi u grad začepljeni. Realizacijom ovog projekta to bi se izbjeglo, a i aerodrom bi bio bliži središtu Splita za šest kilometara.

SPORTSKA DVORANA, bazeni, marina i vaterpolo centar nalazili bi se na kaštelanskoj strani zaljeva NACIONAL: Što izgradnja mosta preko Kaštelanskog zaljeva povlači sa splitske strane?
- Most nam je otvorio nove mogućnosti i vizije. Prvo smo zamislili dvoetažni most, ali on nije dobar jer su cesta i željeznica dvije različite ideje i bolje da ostanu jedna do druge. Željeznica dolazi sa zapadne strane i ostaje na zapadnoj strani koja bi bila preuređena kao šesterotračna željeznička postaja duga 500 metara. Visina mosta bila bi dovoljna da ispod njega nesmetano plove brodovi za sjevernu luku visoki 36 metara. Širina između stupova mosta na središnjem dijelu bila bi 150 metara. Zapadno od mosta ostaje uvala u kojoj je danas smješteno brodogradilište, koja će s već izgrađenom velikom operativnom obalom biti zanimljiva kao pristanište velikih putničkih brodova. Nadalje, s mosta smo, uz željezničku postaju, zamislili novi autobusni kolodvor. U jednoj su ravnini novi autobusni kolodvor i željeznička stanica, ispod koje prilazi trasa budućeg gradskog metroa. Tu smo predvidjeli poslovno-trgovački centar s hotelskim sadržajima i uredima. Ispod toga bi bila garaža s 3200 parkirnih mjesta. Sve bi se to smjestilo između brodogradilišta i mosta u Stinicama.

NACIONAL: Što za središte Splita znači iseljenje željezničke i autobusne postaje iz gradske luke?
- Iseljenjem željezničke i autobusne postaje iz gradske luke prebacilo bi se težište razvoja u središte Splita, grad bi dobio novi prostor o kojem se godinama priča. Na taj se način usred Splita dobiva novih 19 hektara zemljišta. Već se javljaju investitori spremni financirati projekt ako bi im grad omogućio stambeno-poslovnu izgradnju na tom mjestu. Poslovno-stambeni prostori mogli bi se raditi i na željezničkoj stanici u Kopilici i ranžirnom kolodvoru u Solinu. Stvaraju se mogućnosti da Solin, Kaštela i Split postanu jedan grad. Prva točka projekta je prometni most, druga željeznički u istoj ravnini, treća je željeznička stanica, četvrta autobusni kolodvor i transfer na gradski metro.

NACIONAL: Što će se dogoditi na kaštelanskoj strani splitskog Golden Gatea?
- Zamislili smo polivalentnu sportsku dvoranu za 12.000 ljudi na silasku s autoputa i mosta jer tu postoji slobodan prostor. Zašto bi se dvorana gradila u Lori kada Split ima tako malo prostora za razvoj i za sljedećih 20 godina neće ostati ništa. U uvali Brodospasa, gdje su se desetljećima rezali brodovi, planirali smo izgradnju sportskog centra za vodene sportove.

KUZMANIĆEVI suradnici na projektu 'Splitski Golden Gate' Mirela Donadini, Mate Jurić, Marin Kaliterna, Samuel Martin, Andrej Čikeš i Dujmo ŽižićNACIONAL: Kakve su prve reakcije na projekt kojeg ćete ovih dana prezentirati stručnoj i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti? Kada ste prvi put došli na ovu ideju?
- Ljudi koji su vidjeli projekt, posebno IGH, pozitivno ocjenjuju ovaj projekt. Postoje opcije financiranja u privatno-javnom partnerstvu, čime će Split rješiti i dvojbe razvoja gradske luke. Dok se ne rješi sjeverni portal grada, ne može se rješiti gradska luka. Ovu ideju držim krucijalnim projektom za razvoj Splita u ovom stoljeću. Ideju sam dobio prošle godine kada sam ostao u jednoj prometnoj gužvi na rotoru u Solinu. Satima nisam mogao ući u grad jer se na solinskom rotoru dogodila prometna nesreća. Zaključio sam da taj sistem ne valja. Napravili smo previše grešaka, a i sada ih radimo s brzom cestom Trogir-Omiš jer smo dio ceste uvukli u grad. To više nitko ne radi. Split ima veliku nesreću što se gradskim problemima bave splitski urbanisti, kaštelanski kaštelanskim, a solinski solinskim, a tim jedinstvenim prostorom se ne bavi nitko i ne postoji plan koji bi rješavao probleme razvoja prostora između Trogira i Omiša. Ovaj projekt je reakcija na takvu tragičnu situaciju. Solin je jako zainteresiran za projekt, jer je uvijek taoc razvoja Splita. Ovo rješenje bi oslobodilo Solin pritiska, Salonu neugodne infrastrukturne veze i omogućilo bi prezentaciju kulturne baštine i svega što Solin ima.

Spas za Split

Novi splitski most ­preko Kaštelanskog zaljeva povezao bi Split s trenutno zapuštenom industrijskom zonom. Most na kaštelanskoj strani povezao bi se s autoputom i planiranom brzom cestom Trogir -Omiš i tunelom Kozjak. Na taj način Split bi dobio novi ulaz­ u grad. Na splitskoj strani mosta Kuzmanić je planirao izgradnju nove željezničke i autobusne postaje za međugradski promet s poslovno-hotelskim kompleksom te gradski metro.