TVORCI PAMETNOG DOMA direktor Smartcoma Davor Prpić, voditelj projekata Vatroslav Bandić i predsjednik Com grupe Alen Zulfikarpašić u restoranu Plato koji također koristi njihov inovativni sustavDom koji sam prilagođava rasvjetu, grijanje i hlađenje, glazbu ili rolete raspoloženju svog stanara, ali se i brine za njegovu sigurnost, sprečava provale i curenje plina te videokamerama nadzire okoliš, dostupan je i u Hrvatskoj kao potpuno domaći proizvod. U Zagrebu se takve pametne kuće upravo grade na Perjavici, u Mikulićima i u Bukovačkom Krču. Već je otvoren i restoran opremljen identičnim inteligentnim sustavom upravljanja, Plato u Kaptol Centru. Sustavom upravlja računalni sustav sasvim jednostavan za upotrebu namijenjen i najvećim laicima, a iza svega stoji zagrebačka tvrtka Smartcom, dio Com grupe.

Alen Zulfikarpašić predsjednik je Com grupe, diplomirani inženjer elektrotehnike koji je karijeru posvetio upravljanju procesima, pa je tako radio na najrazličitijim projektima, u rasponu od sustava naplate cestarina na autocestama, do upravljanja lokomotivama ili kemijskim postrojenjima. O pametnoj kući kaže: “Pametni dom je potpuno hrvatski proizvod, razvijan našim znanjem. Iako u svijetu već postoje takvi sustavi, naš je jedinstven po tome što korisnik na jednostavan način može sam programirati što da sustav radi, odnosno takozvane scene.”

PAMETNE KUĆE niču ovih dana na tri zagrebačke lokacije: cijena standardnog sustava je od 60 do Ono što se kolokvijalno naziva scenama je svakako najvažnija funkcionalnost Pametnog doma. Sustavom se upravlja putem ekrana osjetljivog na dodir, touchscreena. Dovoljan je jedan pritisak da se situacija u cijeloj kući promijeni. Primjerice, ovisno o željama stanara može postojati scena Romantika, u kojoj se rolete zatvaraju, svjetla prigušuju a glazba se mijenja u laganu. U sceni Kino - pali se plazma ili se spušta platno za projektor, rolete se spuštaju i svjetlo gasi u toj sobi dok, primjerice, u kuhinji, ostaje upaljeno. Odlazak na spavanje - kuća nakon nekoliko minuta gasi svjetla, spušta odabrane rolete i podešava grijanje ili hlađenje. Ujutro kuća pali svjetla i podiže rolete te nježno budi stanara u naručeno vrijeme tihom glazbom ili radijskim vijestima. Godišnji odmor - kuća zatvara rolete, gasi svjetla, isključuje vodu i plin, aktivira alarm i zaključava ulazna vrata. Mogućnosti su neograničene. Bilo koju scenu može se modificirati, ili programirati neku drugu koju stanar zamisli, s nekoliko pritisaka na ekran osjetljiv na dodir.

Davor Prpić, direktor Smartcoma, o jednostavnosti primjene Smartcomova sustava kaže: “Sve se može podesiti na jednostavan i intuitivan način na touchscreenu. Korisnik sam radi svoje scene i to je razlog zbog kojeg smo za Pametni dom osvojili brojne nagrade.”

Da touchscreen ne bi beskorisno stajao dok se ne upotrebljava, može prikazivati digitalne fotografije. Sustavom se ne mora upravljati isključivo putem touchscreena. Sve se može vidjeti i na plazma ili LCD televizoru. Dostupna je i varijanta u kojoj touchscreen nije fiksan, već se može nositi naokolo i bežičnim putem upravljati kućom. Posebno je zanimljiva opcija da se sustavom upravlja mobitelom, jedini uvjet je da ima instaliran Microsoftov operativni sustav.

IVAN LEROTIĆ, voditelj smjene u Platou demonstrira rad sustava Davor Prpić kaže: “Ako netko pozvoni na vrata dok vas nema kod kuće, vi možete na svom mobitelu vidjeti sliku s videoportafona. Na taj način sprečavate da netko dozna da vas nema kod kuće. Ako je riječ o, primjerice, spremačici, za nju se može definirati kada može u kuću, recimo utorkom i četvrtkom od deset do dvanaest. Biometrijski čitač na vratima može se podesiti na njen otisak prsta pa će moći ući u kuću i očistiti je radnim danom, ali neće moći ući vikendom dok vas nema, i u vašoj kući organizirati tulum. Sustav u potpunosti nadzire sigurnost doma kad su stanari unutra ili odsutni. Protuprovalni alarm je umrežen sa sustavom videonadzora, a od trenutka kad se alarm aktivira sav se video snima na hard disk da može poslužiti kao dokazni materijal. Dojava zaštitarskoj tvrtci kreće odmah i bilježi se vrijeme dojave. Postoje i alarmi za curenje plina, za požar te za poplavu. U slučaju aktiviranja, zatvara se centralni ventil za plin, odnosno za vodu, da bi se spriječila veća šteta, te se dojavljuje na predeterminirani telefonski broj, mobitel ili fiksnu liniju.

Moguće je čak programirati da kuća pusti vodoinstalatera na hitnu intervenciju ako je došlo do poplave, dok pod drugim okolnostima on ne bi mogao ući u kuću, iako je njegov otisak prsta pohranjen u sustavu.”

Sigurnosne mogućnosti još su šire. Tijekom godišnjeg odmora simulira se da su stanari kod kuće. Pali se rasvjeta, pola sata u jednoj prostoriji pa se seli u drugu. Navečer se upale svjetla u spavaćoj sobi i spuštaju rolete. Što se pouzdanosti tiče, Zulfikarpašić kaže da sustav Pametnog doma ima tek jedan posto kompleksnosti drugih sustava upravljanja koje je Com grupa razvijala. Radili su sustave upravljanja za Inine rafinerije nafte i Ingrinu kemijsku industriju u Ukrajini, kao i upravljanje lokomotivom za Končar. Razvili su i sustav centralnog nadzora i upravljanja za Arheološki muzej u Zagrebu, kao i za Muzej Grada Zagreba. Alen Zulfikarpašić kaže: “Do sada su na tržištu postojali neki jednostavniji sustavi kakve su ugrađivali električari, ali naša ideja bila je da je to informatički posao. Bilo bi šteta ne iskoristiti tehnologiju. Danas je sve naprednije od domova u kojima živimo - automobil koji vozite vjerojatno ima sofisticiraniji sustav upravljanja klimom od vašeg doma. U prosjeku živimo kao pedesetih. Jedina inovacija u međuvremenu su portafoni.”

Posebne probleme zastarjeli način predstavlja upravo klijentima koji su zasad Smartcomu najinteresantniji, onima koji žive u velikim luksuznim kućama. Jedan od klijenata Smartcoma živi u kući s četrdeset i dva prozora. Svaki put kad je odlazio na vikend gubio je gotovo sat vremena na spuštanje roleta. Ugradnja standardnog sustava Pametni dom u kuću stoji između 60 i 130 eura po kvadratu, a cijena pada što je kuća veća, a ista je i za primjenu u restoranima. Postoji i light paket sa smanjenim funkcionalnostima, namijenjen stambenim zgradama, koji se može ugraditi već za 20 do 30 eura po kvadratu.