Objavljeno u Nacionalu br. 604, 2007-06-12

Autor: Plamenko Cvitić

HDTV osvaja Hrvatsku

Od jeseni će kabelski i telekomunikacijski operateri nuditi gledanje programa u sustavu televizije visoke definicije, što se smatra značajnijom prekretnicom od prelaska na kolor

NAPREDAK U SLICI I ZVUKU Novi HDTV format višestruko je širi i duži od uobičajenog televizijskog prikazaNAPREDAK U SLICI I ZVUKU Novi HDTV format višestruko je širi i duži od uobičajenog televizijskog prikazaPremda već nekoliko godina u Americi i Europi traje prelazak s analogne na digitalnu televiziju i HDTV, sustav televizije visoke definicije, u Hrvatskoj taj prelazak još uvijek teče presporo. To bi se moglo promijeniti već ove jeseni, kad će broj kućanstava u Hrvatskoj koja imaju HD televizore premašiti 10 posto, pa je samo pitanje vremena kad će neki od postojećih kabelskih ili telekomunikacijskih operatora građanima prvi ponuditi gledanje programa u sustavu koji označava prekretnicu u televizijskom sustavu. Samo godinu dana nakon što se Hrvatska u lipnju prošle godine u Ženevi na međunarodnoj radiokonferenciji izborila za čak osam tzv. multipleksa odnosno nacionalnih pokrivanja za digitalnu televiziju, većina hrvatskih građana već sad može primati i digitalni signal preko kojeg se trenutačno emitiraju sva četiri nacionalna programa HTV1, HTV2, Nova TV i RTL Televizija. Time je Hrvatska posve u trendu s većinom europskih zemalja, koje do 2012. godine namjeravaju sasvim ukinuti dugogodišnji analogni signal, a u sljedećih nekoliko godina razvit će se i nadogradnja digitalne televizije - HDTV, koji zauzima sve značajnije mjesto u standardu televizije.

Za hrvatske građane, koji iz različitih razloga primaju loš analogni televizijski signal, ili u ljetnim mjesecima kada veliki dio hrvatske obale preplave signali s talijanske strane Jadrana i time ometaju domaće TV signale, digitalni TV signal već sad pruža potpunu promjenu: digitalni signal pruža višestruko kvalitetniju sliku i zvuk, a uz to je i vrlo otporan na smetnje, nema šuma, dvostruke slike tzv. refleksije i raznih drugih izobličenja zbog nekvalitetnog signala. Osim prijenosa kvalitetne slike i zvuka moguće je prenijeti i teletext te još mnogo drugih informacija o samom programu.

Sljedeći korak u praćenju svjetskih trendova bit će HDTV. Njegova skraćenica predstavlja High Definition TeleVision, odnosno televiziju visoke definicije, koju u svijetu smatraju revolucionarnim korakom u razvoju televizije, možda čak i važnijim od pojave televizije u boji šezdesetih godina prošlog stoljeća. Jednostavno rečeno, HDTV je sustav koji gledateljima pruža maksimalan vizualni i zvučni doživljaj, koji se više može uspoređivati s vrhunskom kinematografskom slikom nego s klasičnom televizijom koja je u svijetu vladala desetljećima. Dok je kod klasičnog, analognog sustava slikovna rezolucija dosad iznosila 768x576 piksela s formatom prikaza, odnosno omjerom širine i visine slike od 4:3, HDTV pruža visoku razlučivost od 1920x1080 piksela odnosno omjerom 16:9, što je bliže formatu slike kakav su se gledatelji dosad naviknuli vidjeti u kinima. Velike promjene HDTV ima i na polju zvuka, gdje se od dosadašnjeg dvokanalnog stereo sustava prelazi na prijenos šest audiokanala koji su potrebni za 5.1 surround zvučničke konfiguracije. Ukratko, digitalna televizija i njezina nadogradnja HDTV gledateljima će u budućnosti pružati televiziju koja će po svojim tehničkim karakteristikama biti sličnija filmovima DVD kvalitete sa savršenim surround zvukom nego li klasičnoj analognoj televiziji. HDTV daje oštriju sliku od standardne analogne slike, zbog toga što ima veći broj linija i elemenata slike na zaslonu, čime se postiže da slika izgleda oštrija i detaljnija. Osim oštrine, na doživljaj kvalitete HDTV-a kako ga vide gledatelji utječu i drugi čimbenici, poput kontrasta zaslona, prikaza boja i pratećeg zvuka, veličine i kvalitete zaslona te same kvalitete digitalnog prijama koji uvelike premašuje analogni signal.




VODEĆI LJUDI B.neta Hrvatska: direktor DCM-a Adrian Ježina i glasnogovornik uprave Bewaga Hans LukitsVODEĆI LJUDI B.neta Hrvatska: direktor DCM-a Adrian Ježina i glasnogovornik uprave Bewaga Hans Lukits Prema nekim službenim podacima, potkraj 2006. u svijetu je oko 48,2 milijuna kućanstava bilo opremljeno HDTV opremom za prijam i prikazivanje, dok za Hrvatsku postoje podaci da je u 2006. prodano oko 20.000 HD ready ekrana, mahom LCD-a, plazmi i projektora, a potpuno opremljenima za HDTV smatra se 5 posto hrvatskih kućanstava. Budući da je u svijetu a tako i u Hrvatskoj uobičajeno da se građani odlučuju na promjenu starih i kupnju novijih i modernijih televizijskih uređaja uoči velikih globalnih sportskih događanja, pretpostavlja se da će Europsko prvenstvo u nogometu koje će se iduće godine održati u Austriji zasigurno povećati i broj hrvatskih kućanstava opremljenih najmodernijom HDTV opremom.

Osim same opreme, koja više i nije toliki problem jer je danas sve teže na tržištu naći tv-uređaj koji nije HD ready, a i cijene takvih uređaja su sve niže i povoljnije, na masovnije korištenje HDTV-a, osim raspoloživosti programa utječe i mogućnost digitalnog HDTV prijama. On se može ostvariti na nekoliko načina: satelitskim prijenosom, digitalnim zemaljskim emitiranjem ili kabelskim prijenosom. Proteklih godina u Europi je uglavnom dominirao satelitski prijenos HDTV signala, budući da je to jedan od najjednostavnijih načina prijenosa novog sustava, a satelitski prijem televizijskih kanala u mnogim je zemljama dominantan, kao primjerice u Njemačkoj, gdje 68 posto kućanstava televizijski signal prima putem satelita. Međutim, postoje i drugi primjeri, poput Belgije, u kojoj snažno dominira kabelski prijenos i 98 posto kućanstava ondje televiziju gleda preko nekog kabelskog operatora. Budući da europska regulacijska pravila ionako od svih zemalja članica Europske unije traži da do 2012. ukinu klasičan analogni sustav i prebace se na digitalni signal, većina europskih kabelskih operatora ionako već godinama nadograđuje svoje mreže kako bi bile spremne za digitalizaciju. Jednom kad se mreža nadogradi s analognog na digitalni sustav, neće biti teško sustav dodatno obogatiti i odašiljanjem HDTV programa. U tom smislu mnoge je zahtjevnije televizijske korisnike u Hrvatskoj prije dva mjeseca ugodno iznenadila vijest da je austrijska tvrtka Bewag, inače u vlasništvu gradišćanskih Hrvata, kupila stopostotne udjele u dvije najveće hrvatske kabelske tvrtke, Digital City Mediji i Adriatic Kabelu.

DCM je dosad imao otprilike 55.000 korisnika, a Adriatic Kabel oko 40.000, a predviđa se da će od jeseni, kad će se pred hrvatskim građanima pojaviti spojena kompanija s imenom B.net Croatia, broj njihovih korisnika vrlo brzo premašiti 100.000 i da će ubrzano rasti. Najveća novost koju će B.net pod Bewagovim vodstvom donijeti u Hrvatsku je vrlo skori prelazak na digitalno emitiranje televizijskih programa, što je za Nacional potvrdio Hans Lukits, glasnogovornik uprave Bewaga koji je prošli tjedan boravio u Zagrebu. Dosadašnji predsjednik uprave DCM-a i budući čelni čovjek B.neta u Hrvatskoj Adrian Ježina za Nacional je kazao: “U sljedećem periodu želimo omogućiti digitalni prijem signala, koji ima mnogo prednosti poput uvođenja nekih interaktivnih usluga i mogućnosti nuđenja većeg broja programa, ali isprva nećemo odustati ni od analognog signala”, kazao je Ježina. Dok će kabelski operatori uvoditi digitalnu televiziju, nitko ne isključuje mogućnost da će neki od postojećih telekom operatora u Hrvatskoj uz potrebnu tehničku nadogradnju na tržište prvi lansirati HDTV signal. Time bi, dakako, bio u velikoj prednosti pred svim drugim operatorima koji bi samo mogli ljubomorno gledati na konkurenta koji bi u mahu osvojio HDTV-a željne gledatelje kojih u Hrvatskoj prema procjenama već sad ima stotinjak tisuća.

Premda je HDTV u mnogih još uvijek stvar budućnosti, mnogi su i svjesni neizbježnog prelaska na taj novi sustav, pa se tako i same televizijske kuće ubrzano pripremaju i natječu da što prije krenu s emitiranjem HDTV programa. Za to su, naime, nužne velike i skupe promjene: osim nabave potpuno novih kamera i tehničke opreme, prosječna televizijska morat će promijeniti i veličine studija, način izrade scenografije ali i detalje poput načina šminkanja osoba koje će voditi programe. Naime, HDTV program toliko je kvalitetan da u nekim stvarima čak - otkriva previše. Tako se u domaćim televizijskim krugovima već mjesecima prepričava vijest da su u Americi, gdje je HDTV već jako razvijen, glumci i glumice u pornografskim filmovima odbili snimati s HDTV opremom, jer se na velikim ekranima HDTV rezolucije vidi svaki tjelesni nedostatak.

'Analogna TV postaje prošlost'

DARKO DVORNIK, pomoćnik ministra Božidara Kalmete zadužen za telekomunikacijeDARKO DVORNIK, pomoćnik ministra Božidara Kalmete zadužen za telekomunikacijeKao predsjednik radne skupine za pripremu i uvođenje digitalne televizije u RH intenzivno radim na pripremi Strategije prelaska s analognog na digitalno emitiranje hrvatskih nacionalnih televizija, budući da između 2010. i 2012. godine planiramo kompletno preći na digitalni način emitiranja te ugasiti analognu televiziju. To je i u skladu s planovima u Europskoj uniji, gdje zemlje članice imaju rok za prelazak najkasnije 2012. godinu. Zbog toga nije pitanje da li gledati digitalni signal ili ne, nego je pravo pitanje treba li to napraviti već danas ili za nekoliko godina. Moj je savjet odmah, jer je slika neusporedivo bolje kvalitete. Osim toga, novi TV prijemnici koji se pojavljuju na tržištu imaju već ugrađen potrebni uređaj, tako da nema potrebe za posebnom kupnjom", kazao je za Nacional pomoćnik ministra za telekomunikacije Darko Dvornik, koji je prošlog tjedna primio na razgovor predstavnike austrijskog Bewaga. "Dolazak Bewaga još je jedan dokaz da je Hrvatska vrlo interesantna za strana ulaganja i to posebno u telekomunikacije. Od njih očekujem dinamični razvoj pružanja usluge digitalne televizije", zaključio je Dvornik.

Vezane vijesti

TV prava za Premierligu prodana za 1,5 milijardi eura više

TV prava za Premierligu prodana za 1,5 milijardi eura više

Engleska nogometna liga EPL je u srijedu objavila prodaju televizijskih prava za utakmice Premier League za razdoblje od 2013. do 2016. godine za… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika