Objavljeno u Nacionalu br. 607, 2007-07-03

Autor: Plamenko Cvitić

KRIMINAL U ELEKTROPRIVREDI

Direktor HEP-a optužen za reket

ANTU DESPOTA, člana uprave HEP-a, djelatnici te kompanije optužuju za uzimanje mita prilikom sklapanja poslova s kooperantima

SAMO 2006. GODINE jedna je konzultantska kuća prihodovala više od 2 milijuna kuna na temelju 14 ugovora, a dokumentacija obiluje sličnim primjerima o kršenju Zakona o javnoj nabaviSAMO 2006. GODINE jedna je konzultantska kuća prihodovala više od 2 milijuna kuna na temelju 14 ugovora, a dokumentacija obiluje sličnim primjerima o kršenju Zakona o javnoj nabaviDOKUMENT NASTAO U HEP-u prvo je poslan predsjedniku uprave Ivanu Mravku, a potom i na adrese Državnog odvjetništva, MUP-a i UskokaDOKUMENT NASTAO U HEP-u prvo je poslan predsjedniku uprave Ivanu Mravku, a potom i na adrese Državnog odvjetništva, MUP-a i UskokaNakon nedavno provedene akcije “Maestro”, u političkim i istražiteljskim krugovima već se danima najavljuje nastavak akcije, i to istragom o sumnjivim poslovima u velikim državnim tvrtkama. Jedna od takvih je i Hrvatska elektroprivreda, koja je s godišnjim prihodima od desetak milijardi kuna iznimno velika državna tvrtka. Uredništvo Nacionala prošlog tjedna kontaktiralo je s nekoliko sadašnjih i bivših visokopozicioniranih djelatnika HEP-a koji iznose sumnje u poslovne angažmane Ante Despota, člana uprave HEP-a kojeg sumnjiče za reketarenje poslovnih partnera HEP-a. Nacional je stekao uvid u poslovnu dokumentaciju HEP-a koja svjedoči o dodatnim nezakonitostima zbog kojih su protiv Despota i njemu bliskih suradnika u HEP-u još u veljači podnesene kaznene prijave MUP-u, Državnom odvjetništvu i Uskoku. Osim kaznenih prijava, Nacionalu je dan na uvid i dokument na pedesetak stranica “Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi”, koji su 24. svibnja visokopozicionirani djelatnici HEP-a uputili predsjedniku uprave HEP-a Ivanu Mravku, a potom i raznim državnim tijelima.

PROMIJENIO TRI STRANKE Prije nego je postao član HDZ-a, Ante Despot bio je u Hrvatskoj narodnoj stranci i Demokratskom centruPROMIJENIO TRI STRANKE Prije nego je postao član HDZ-a, Ante Despot bio je u Hrvatskoj narodnoj stranci i Demokratskom centruPedesetogodišnji Šibenčanin Ante Despot do prije nekoliko dana bio je uglavnom nepoznat hrvatskoj javnosti, iako je neposredno nakon njegova imenovanja u travnju 2004. bilo medijskih napisa o tome kako je na zahtjevno mjesto u upravi HEP-a došao čovjek kojem je samo četiri godine prije Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dao rješenje prema kojem, zbog invalidnosti, ne smije biti raspoređen na poslove koji “zahtijevaju povećanu koncentraciju i pamćenje“. Već tada se spominjalo da Despot svoje imenovanje najviše može zahvaliti tomu što je u vezi s kćeri jednog od najutjecajnijih ljudi u Hrvatskoj. Prije dva tjedna Despot je i službeno postao zet Mladena Barišića, ravnatelja Carinske uprave i bliskog prijatelja hrvatskog premijera Ive Sanadera, koji se često spominje kao osoba od najvećeg Sanaderova povjerenja.

MLADEN BARIŠIĆ, ravnatelj Carinske uprave RH (dolje), tast je Ante DespotaMLADEN BARIŠIĆ, ravnatelj Carinske uprave RH (dolje), tast je Ante DespotaNacionalovi izvori iz HEP-a navode da Despot, otkako je došao na vodeće položaje u HEP-u, svoju funkciju iskorištava za prikupljanje novca za vladajući HDZ, u kojem je njegov tast Mladen Barišić još od 2002. član Odbora za marketing. O sastavu, ulozi i radu fantomskog HDZ-ova Odbora za marketing zasad javnost ne zna ništa, no svakako je indikativno da je HDZ jedna od rijetkih parlamentarnih stranaka koja uporno ignorira i odbija javni uvid u svoje financije. Slične sumnje u protuzakonito skupljanje novca za stranačke potrebe vezuju se uz Despota već godinama: prije nego što je postao član HDZ-a, Despot je bio član Demokratskog centra, a još prije toga Hrvatske narodne stranke. Prema iskazima dobro upućenih djelatnika HEP-a, u svakoj od stranaka Despot se uvijek brzo probijao kroz stranačku hijerarhiju prema vrhu obećavajući čelnim ljudima stranke izdašna sponzorstva za financiranje stranačkih kampanja.

Kako se ističe u dokumentu “”Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi”, najveći krivci za sumnjive poslove u HEP-u su član uprave HEP-a Ante Despot, koji je član obitelji utjecajnog Mladena Barišića, te stanoviti Radivoj Belobrajić, direktor HEP-ova Sektora Zapad-Rijeka, čiji je navodni politički zaštitnik HDZ-ov potpredsjednik Hrvatskog sabora Darko Milinović. Tako Despota sumnjiče za neuobičajenu praksu da kao član uprave HEP-a i predsjednik nadzornog odbora HEP Proizvodnje nakon javnih natječaja koje provodi HEP traži od svojih suradnika da mu pribave broj mobitela vlasnika tvrtke koja je pobijedila na natječaju, a potom dotičnog zove na razgovor u četiri oka. Dosad je o takvoj praksi javno progovorio vlasnik tvrtke Flex-O Željko Ševerdija, ali izvori iz HEP-a ne isključuju mogućnost da, ako se istražitelji Uskoka i Državnog odvjetništva upuste u slučaj Despot, progovore i neki drugi vlasnici tvrtki s kojima HEP surađuje. Među njima bi se mogle naći i neke strane kompanije, jer se u dokumentu koji su sastavili HEP-ovi djelatnici navode slučajevi da je Despot, bez ikakva formalnog razloga, u proteklih godinu dana odlazio na poslovna putovanja k HEP-ovim poslovnim partnerima u Austriju i Švicarsku, a da nikomu nije razjasnio što je kao predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje imao razgovarati s vlasnikom tvrtke koja je netom pobijedila na javnom natječaju.

IVAN MRAVAK, predsjednik uprave HEP-a, navodno je pod velikim pritiskom zbog afera u toj kompanijiIVAN MRAVAK, predsjednik uprave HEP-a, navodno je pod velikim pritiskom zbog afera u toj kompanijiMeđutim, visokopozicionirani HEP-ovi djelatnici navode što bi mogao biti razlog tih razgovora: u lipnju 2006. Despot je, kao predsjednik nadzornog odbora HEP-ove tvrtke kćeri HEP Proizvodnja d.o.o., izmijenio proceduru u dostavi akata o kojima se raspravlja na sjednicama nadzornog odbora. Dotad je u HEP-u vladalo pravilo da se na sjednicama NO-a uglavnom raspravlja o ugovorima sklopljenima izravnom pogodbom, pogotovo o onima čija vrijednost premašuje 2 milijuna kuna, ili o ugovorima za koje bi direktor HEP Proizvodnje Željko Dorić ocijenio da se o njima mora dodatno raspravljati i na NO-u, a takva praksa, zbog velikog broja ugovora koji se godišnje potpisuju u HEP-u s tvrtkama koje su pobijedile na javnom natječaju, a pogotovo ako se drugi sudionici natječaja ne bi žalili, jednostavno nije postojala. Ipak, Despot je uveo novinu da upravo on odlučuje o kojim će se ugovorima raspravljati na sjednicama NO-a. Tako se, prema riječima Nacionalovih izvora iz HEP-a, događalo da se tvrtka javi na natječaj, na njemu i pobijedi, ali dok čeka na potpisivanje ugovora, dobije poziv mobitelom od predsjednika NO-a Despota, koji bi potom na sastanku u četiri oka vlasniku tvrtke “objasnio“ da će potpisivanje ugovora uslijediti tek nakon sjednice Nadzornog odbora koji bi ugovor trebao odobriti ili poništiti. Prema dokumentu “Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi”, pozitivna odluka NO-a vrijedila je između 3 i 5 posto vrijednosti ugovora, odnosno Despot je od poslovnih partnera tražio novac u gotovini da im ugovori budu odobreni. Uzme li se u obzir da su na nadzorni odbor HEP Proizvodnje dolazili samo ugovori “teži“ od 2 milijuna kuna, te da je u proteklih godinu dana bilo petnaestak takvih ugovora, nije teško izračunati da se i navodni postotak svojevrsne “naknade za prolazak“ kreće u razmjeru od nekoliko milijuna kuna.


Despota i Radivoja Belobrajića suradnici iz HEP-a optužuju i za manipulaciju i zaobilaženje Zakona o javnoj nabavi. Budući da je prema zakonu za svaki posao vredniji od 200.000 kuna obvezan javni natječaj, Despot i Belobrajić su samo u posljednjih godinu dana sklopili oko 190 ugovora čija je vrijednost bila nekoliko stotina kuna manja od granice za javni natječaj, a takvi su ugovori mahom bili potpisivani s tvrtkama čiji su vlasnici u dobrim odnosima s HDZ-om. Tako, primjerice, autori dokumenta navode slučaj tvrtke “Filikon consulting” iz Sv. Ivana Zeline. Ondje ovako piše: “Do dolaska na pozicijsku moć Ante Despota, troškovi za usklađivanje sustava upravljanja iznosili su oko 20.000 kuna po svakoj elektrani. Nakon toga, kontrolom Ante Despota isti troškovi po elektrani dosežu do 200.000 kuna.” Samo s tvrtkom Filikon consulting Despot je 2006. izravnom pogodbom sklopio čak 14 ugovora, čije se vrijednosti kreću od 182.000 do 194.000 kuna, čime je mala konzultanska tvrtka iz Zeline u samo godinu dana u poslu s HEP-om, za koji nije proveden javni natječaj, prihodovala ukupno 2 milijuna i 513 tisuća kuna.

IZ INTERNE DOKUMENTACIJE HEP-a vidi se da je Ante Despot samostalno odlučivao o kojim će se ugovorima raspravljati na nadzornom odboruIZ INTERNE DOKUMENTACIJE HEP-a vidi se da je Ante Despot samostalno odlučivao o kojim će se ugovorima raspravljati na nadzornom odboruNa takvu praksu Despota i Belobrajića već dugo upozoravaju pravnici HEP-a, kao i sam direktor HEP Proizvodnje Željko Dorić, navodeći da Zakon o javnoj nabavi izričito zabranjuje da se posao s određenom tvrtkom rascijepa na nekoliko manjih ugovora kako bi se izbjegao javni natječaj. Takvu kriminalnu praksu i izbjegavanje javnih natječaja u HEP-u, uostalom, već godinama u svojim izvješćima navodi i državna revizorica Šima Krasić, a problemi sa samovoljom Despota i Belobrajića kulminirali su u siječnju kad je troje članova riječkog Povjerenstva za nabavu velike vrijednosti usred provedbe javnog natječaja odbilo svoje daljnje sudjelovanje u postupku, a glavni argument zbog kojeg su članovi Željko Biondić, Darko Malvić i Ljiljana Jelenić uskratili svoje potpise bilo je to što je Belobrajić naložio nabavu za koju u proračunu uopće nije bilo novca. Zbog takve prakse direktor HEP Proizvodnje Željko Dorić još je u prosincu 2006. od predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka zatražio da razriješi Belobrajića s dužnosti direktora PP HE Zapad, a Despota s dužnosti predsjednika nadzornog odbora. Dorić je u dopisu Mravku od 6. prosinca 2006. naveo kako mu je Despot čak i prijetio smjenom ako ne odobri neplanirana sredstva za HE Zakučac, za poslove na kojima su trebali raditi Despotovi stranački prijatelji. Nedugo nakon toga direktor HEP Proizvodnje Željko Dorić podnio je 14. veljače 2007. Općinskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Radivoja Belobrajića zbog prekršaja opisanih u Zakonu o javnoj nabavi i kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i povrede ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti. Međutim, Despotu i Belobrajiću do danas se nije dogodilo baš ništa, a njihovi suradnici iz HEP-a tvrde da ih to ne iznenađuje: prvi vrlo vjerojatno uživa zaštitu svog moćnog tasta Mladena Barišića, a drugi je pod navodnom zaštitom potpredsjednika Sabora Darka Milinovića. Ipak, javno izrečene optužbe direktora tvrtke Flex-O Željka Ševerdije o reketarenju Ante Despota mogle bi zainteresirati Uskok i Državno odvjetništvo, a Nacionalovi visokopozicionirani izvori iz HEP-a istaknuli su spremnost da istražiteljima pruže pomoć u istraživanju korupcije i mita u državnom HEP-u.

Svi sumnjivi posloviDokument "Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi" na pedesetak stranica opisuje sumnjive poslove i ugovore, za što se sumnjiče član uprave HEP-a Ante Despot i direktor jedne podružnice HEP-a Radivoj Belobrajić. U dokumentu koji su sastavili visokopozicionirani djelatnici HEP-a njih se dvojicu sumnjiči za reketarenje i potpisivanje stotina ugovora bez javnog natječaja

Premijerov prijatelj

Ante Despot u dosadašnjoj je političkoj karijeri promijenio tri stranke. Isprva je u Šibeniku bio član ogranka Hrvatske narodne stranke, potom je prešao u Demokratski centar, a nakon smjene Vesne Škare-Ožbolt s mjesta ministrice bio je jedan od onih koji su iz njezine stranke prešli u HDZ. Za njegovo imenovanje u upravu HEP-a mnogi smatraju zaslužnim Mladena Barišića, ravnatelja carine i jednog od velikih prijatelja Ive Sanadera, a Despot je Barišićev zet.

Ševerdija: 'Despot laže, sreli smo se više puta'

Nakon što je Željko Ševerdija javno progovorio o pokušaju iznude da bi njegova tvrtka koja se bavi uvozom aditiva za termoelektrane poslovala s HEP-om, Ante Despot javno je opovrgnuo Ševerdijine tvrdnje, navodeći kako je dotičnog vidio samo jednom u životu, i to u uredu predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka, kad je Ševerdija “prije dvije godine došao iz Kanade u HEP moliti posao“. Prošlog tjedna Despot je pristao je odgovoriti na neka pitanja Nacionala, navodeći kako je on spreman javno govoriti, za razliku od njegovih kolega iz uprave HEP-a. Nije želio komentirati optužbe na vlastiti račun ili govoriti o ulozi svog tasta Mladena Barišića, tvrdeći da je to “miješanje krušaka i jabuka“, kao ni tvrdnje Željka Ševerdije o reketarenju, a o slučaju Flex-O rekao je sljedeće: “Problem s tom tvrtkom prouzročili su direktor HEP Proizvodnje Željko Dorić i predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak, a ne ja. Problem je nastao kad je Dorić odmah nakon obavljenog natječaja obavijestio Flex-O da su dobili posao, a da prije toga nije dao taj ugovor na nadzorni odbor, a sve to nije smio. U međuvremenu je meni predsjednik uprave Mravak rekao da taj ugovor neće ići jer da on ne dopušta da se u izbornoj godini potpisuju ugovori na tri godine. Isto to ponovio je i na velikom kolegiju svih direktora HEP-a 30. svibnja. Takve tvrdnje ponovio je i na dvije sjednice NO-a, tvrdeći da ugovor s Flex-O neće ići. A onda se očito predomislio, jer je na trećoj sjednici 14. lipnja predložio da o ugovoru s Flex-O raspravi povjerenstvo, a potom je bez mog znanja i dok sam ja bio na godišnjem odmoru, u srijedu, 20. lipnja, sazvao nezakonitu sjednicu NO-a na kojoj je odobren ugovor s Flex-O. Budući da sam ja predsjednik Nadzornog odbora, nezzakonito je bez mene sazvati sjednicu NO, kao što je nezakonito da je zapisnik s te sjednice potpisao Mravak. Uostalom, cijeli taj natječaj za aditive nije ni smio biti proveden, jer za njega nije bilo sredstva u proračunu. Kako je moguće da isti Mravak dva puta bude protiv tog ugovora, a onda se založi da se ugovor ostvari?”, pitao se Despot i rekao da je u kontaktu s odvjetnikom i da “ima vremena“ za demantiranje svih optužbi.
Željko Ševerdija, vlasnik tvrtke Flex-O, također se prošlog tjedna sastao s Nacionalovim novinarom. Osim što je potvrdio sve tvrdnje na račun Despota, na Despotovo negiranje njihova poznanstva reagirao je tvrdnjom da Despot izmišlja: “Nije točno da smo se u životu vidjeli samo jednom, jer smo čak zajedno prošle godine odlazili na utakmice. Znalo se dogoditi da me nazove na mobitel i pozove u Čakovec na utakmicu Međimurje - Šibenik. Sporni susret, za koji on neuvjerljivo tvrdi da ga nije bilo, bio je u srijedu, 4. travnja. Despot se dan ranije vratio s vaterpolskom reprezentacijom iz Melbournea pa smo se našli dan nakon njegova povratka oko 13 sati. Budući da mi je rekao da me hitno treba u četiri oka, a ja sam bio u svom uredu u Korčulanskoj ulici, rekao sam mu da dođe na obližnje parkiralište, što je i učinio, a da smo se susreli, imam i svjedoke. Naš posljednji susret bio je u četvrtak, 7. lipnja, dan nakon što je u Feralu izišao članak o njemu. Tražio je da dođem oko 9 navečer u kafić na Kennedyjevu trgu, a potom je tražio da nazovem nekog odvjetnika i demantiram ono što piše u Feralu. Naravno da ga nisam poslušao”, rekao je Željko Ševerdija.

Vezane vijesti

Posljednji kredit HEP-u za pokrivanje gubitaka

Posljednji kredit HEP-u za pokrivanje gubitaka

Vlada je na današnjoj sjednici odobrila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) podizanje kratkoročnog kredita od 400 milijuna kuna za pokrivanje gubitaka u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika