Mile Grubišić, Ivan Tepeš, Valentina Jarnjak i Dan ŠpicerStatistike pokazuju kako je čak 94 posto političara na svim razinama vlasti u Hrvatskoj starije od 30 godina. Dakle, mladih ima tek 6 posto, iako ih u Hrvatskoj ima oko 900 tisuća, što iznosi 20 posto ukupnog stanovništva. Većina od tih 6 posto mladih političara politikom su se počeli baviti kroz stranačke organizacije mladih. Dan Špicer, Mile Grubišić, Ivan Tepeš, Valentina Jarnjak, Dario Hrebak i Mislav Banek čelnici su takvih organizacija. U politici se najviše bave temama koje se tiču mladih te, kako kažu, aktivno sudjeluju u izradi stranačkih programa namijenjenih toj populaciji. Danas još nisu poznati, ali u budućnosti bi mogli postati istaknute figure hrvatske politike. No oni sami kažu kako ne žele čekati budućnost. Žele već danas mijenjati sliku Hrvatske.

Dan Špicer predsjednik je Foruma mladih SDP-a. Ima 29 godina, apsolvent je filozofije, a iza njega je već desetljeće aktivnog bavljenja politikom. Kada se 1997. učlanio u SDP, kaže, bio je to izraz njegova neslaganja s tadašnjom situacijom, smatrao je da Hrvatskoj trebaju promjene.

“To je doba u dosta segmenata bilo sramotno za Hrvatsku, bio sam nezadovoljan mnogim stvarima, htio sam mijenjati tadašnji sustav jer je sprječavao sve one slobode koje sam ja tada smatrao normalnim. Moji roditelji su novinari, nisu nikad bili politički aktivni, tako da s te strane nisam bio politički odgajan, ali sam vrlo rano imao izgrađen politički stav. Doduše, dvije godine sam živio u Americi i tamo sam stekao dobar uvid u demokraciju, odnosno u to kako bi ona trebala izgledati. Većina ljudi u Hrvatskoj danas ima dosta negativno mišljenje o Americi, no činjenica je da čovjeku takvo iskustvo dobro dođe da vidi kako stvari funkcioniraju i kako bi trebale funkcionirati.”

Špicer kaže kako još nije odlučio hoće li politika biti njegov životni poziv, dosad ju je smatrao hobijem. Ako odluči ostati u politici, smatra kako su mu u SDP-u otvorene brojne mogućnosti. Želi angažirati mlađu populaciju i pokazati im da oni sami mogu odlučivati o programima za koje žele da se realiziraju. To je ono u čemu stranačke organizacije mladih i njihovi članovi prednjače u odnosu na starije kolege. A najveći problem mladih u Hrvatskoj danas je zapošljavanje.

“Mladi danas u Hrvatskoj ne mogu dobiti posao bez prethodnog radnog staža. Država godišnje subvencionira prvo zaposlenje za tisuću ljudi. Tim tempom ovaj će se problem riješiti za sto godina.”

Tijekom bavljenja politikom, Špicer je često nailazio na stereotipe koji o političarima vladaju u javnosti. U politici je doživio brojne lijepe, ali i ružne trenutke, no i dalje je smatra časnim poslom, pod uvjetom da se njom bave časni ljudi.

Mislav BanekIako se slaže da postoji loše mišljenje o političarima u jednom dijelu javnosti, predsjednik Mladeži HDZ-a Mislav Banek u tome ne vidi veliki problem. Taj apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu politikom se bavi već 11 godina, a u HDZ se učlanio 1996. Tada je imao 16 godina, i čvrst politički stav koji su dijelom na njega prenijeli roditelji, oduvijek simpatizeri te stranke. Mjesto predsjednika Mladeži kruna je njegove dosadašnje političke karijere. Iako mnogi tvrde da mlade u Hrvatskoj ne zanima politika, Banek se s time ne slaže.

“Mlade sigurno zanima politika. Uostalom, naša je organizacija samo u posljednjih nekoliko mjeseci dobila novih 3000 članova u cijeloj Hrvatskoj. Korak u pravom smjeru trebao bi biti i spuštanje dobne granice za pravo glasa na 16 godina čime bi se sigurno mlade na neki način motiviralo da sudjeluju i da se politički više angažiraju. Ne slažem se s onima koji kažu da ljudi u toj dobi nemaju izgrađen jasan politički stav. Ja sam se sa 16 godina učlanio u stranku, činjenica da sam aktivan u istoj stranci 11 godina poslije dokazuje da sam znao što radim”, rekao je Banek.

Hoće li se politikom baviti i u budućnosti, još nije odlučio. Kaže kako je uvijek bio koncentriran na sadašnjost, te da nikad nije razmišljao o funkcijama, one su došle kao produkt rada.

“To je poruka i svim mladima koje zanima politika. Aktivirajte se i, uz puno rada i truda, nema razloga da ne napredujete. Moja generacija već sada nosi sa sobom jednu novu Hrvatsku, gdje će mladi ostati zato što će im u Hrvatskoj biti bolje nego drugdje. Pri tome moramo napustiti rasprave o prošlosti. Slažem se s onim što je rekao premijer Sanader: ‘Hrvatska je umorna od povijesti, od prošlosti i od rasprava o prošlosti, od podjela na ustaše i partizane.' Moju generaciju to ne zanima - mi znamo za 1991. i za 1995., i to je naša zajednička snaga i čvrst temelj za budućnost.”

Ružna strana politike nije zaobišla ni Milu Grubišića, predsjednika Mladih HNS-a. Prije dvije godine, s nekoliko je stranačkih kolega posjetio Dubrovnik, u sklopu tradicionalne turneje Mladih HNS-a. Lokalni su ih huligani kamenovali. Pitanje je kako bi incident završio da nisu pobjegli u kombiju. “Uh, tada je bilo gusto. Htjeli smo parkirati službeni kombi u Dubrovniku, kad je odjednom nekolicina domaćih, koji su se nalazili u blizini, počela bacati kamenje na nas. Kamenje je letjelo na sve strane, kombi nam je bio dosta oštećen. Jedva smo pobjegli, a srećom je u blizini bila telefonska govornica pa smo nazvali policiju. Ironija je u tome što je taj izgred dobio više medijskog prostora nego cijela naša dotadašnja turneja po gradovima na obali. Možda ipak nije svako zlo za zlo.”

Taj apsolvent na Fakultetu prometnih znanosti i student političkog marketinga na New Bulgarian Universityju u Sofiji, politikom se počeo baviti prije pet godina, a danas je, osim u organizaciji mladih, aktivan i u svom rodnom gradu Velikoj Gorici, gdje je član Gradskog vijeća i potpredsjednik lokalnog HNS-a. Grubišić kaže kako su mladi samostalni dio unutar HNS-a i imaju svoje stavove koje promoviraju prema van. Pokatkad oko toga nastanu nesuglasice sa starijim članovima ili unutar same organizacije, no to nije presudno. Stranka ih, kaže, pušta da sami formuliraju svoje stavove i da autonomno izrađuju programe vezane za mlade. A to su često vrlo škakljive teme.

Dario Hrebak“Smatram da upravo mi kao mladi političari moramo pokretati takve tabu-teme. Mi smo nedavno prvi izrazili stav da treba legalizirati prostituciju i ustrajali smo na njemu iako je u jednom dijelu stranke bilo negodovanja. Nismo željeli odustati, rekli smo im da je to službeni stav Mladih HNS-a koji se neće mijenjati. Na kraju su ga prihvatili. Mislimo da je to jedini ispravni put.”

Ivan Tepeš ima 26 godina, profesor je povijesti i voditelj Kluba mladih HSP-a u Zagrebu. U politiku je ušao 1999., kao srednjoškolac, a kako kaže, i ranije je smatrao HSP ideološki i programski bliskim sebi. Klub Mladih HSP-a nema strogu hijerarhiju, poslovnik ili statut. Tako su htjeli izbjeći moguće podjele ili borbe za vlast unutar organizacije, kaže Tepeš, te naglašava da tako upravo oni služe kao servis koji starijim stranačkim kolegama pomaže da lociraju konkretne probleme koji muče mlade i pomognu im da formuliraju moguća rješenja tih problema kojih ima pregršt. Tepeš stoga smatra da bi mladi trebali pokušati zajedno nešto promijeniti.

“Naši problemi su isti, bez obzira na stranačku pripadnost. U mojoj zgradi ima svakakvih susjeda, različitih nacionalnosti, vjeroispovijesti ili političkih uvjerenja, no kad pukne vodovodna cijev, problem pogađa sve i zajedno ga riješimo. Isto je i s problemima mladih. Mene jednako muči kako ću doći do prvog zaposlenja, kao i nekog iz SDP-a. S druge strane, on je jednako zabrinut oko toga kako će kupiti stan, kao i netko iz HDZ-a. Ti su problemi univerzalni za sve mlade, zato mi nije jasno zašto ne možemo raditi zajedno.” Često se ističe kako je jedan od glavnih razloga nezainteresiranosti mladih za politiku i to što ih ne zanimaju prepirke o ustašama, partizanima i Drugom svjetskom ratu, kojima hrvatska politička scena obiluje. Tepeš, i sam povjesničar, slaže se s tim. Smatra kako je krajnje vrijeme da to razdoblje stavimo iza sebe.

“Takve rasprave nemaju smisla. Na parlamentarne izbore će izići generacija rođena 1989. godine, oni ne znaju ništa ni o Domovinskom ratu, a kamoli o Drugom svjetskom. O tome se treba raspravljati, ali isključivo stručno, među povjesničarima. Nedavno je na televiziji anketiran jedan mladić koji nije znao tko je Milan Martić. Nije on kriv, bio je premlad da taj rat doživi. Njega zanimaju druge stvari, kojih zasad u politici nema. Tek kad se politika počne baviti takvim pitanjima, i mladi će postati zainteresiraniji.”

Jedina djevojka među čelnicima stranačkih organizacija mladih je 21-godišnja Valentina Jarnjak. Ta studentica Pravnog fakulteta za razliku od svojih kolega iza sebe ima određenu političku pozadinu. Njezin stric je Ivan Jarnjak, bivši ministar unutarnjih poslova i današnji glavni tajnik HDZ-a. No Valentina ne ide stopama svog strica. Ona je predsjednica Kluba mladih DC-a, stranke koja je danas možda i najveći kritičar HDZ-ove vlasti.

Dan Špicer na SDP-ovoj konvenciji“Moj stric je u politici već 15 godina. Moguće je da me i zbog njega politika počela zanimati, no što sam više pratila politiku, to mi se HDZ manje sviđao. Danas mogu reći da se s njima ne slažem gotovo ni u čemu. I njihova temeljna načela su mi potpuno strana. Ništa mi se više ne sviđa ni SDP, tako da je to možda i glavni razlog zbog čega sam odabrala DC. Mislim da moja stranka nudi dobru alternativu svojim članovima i biračima.” Ipak Valentina Jarnjak u tome ne vidi ništa čudno, te kaže kako to što imaju različita politička uvjerenja ne utječe na čvrste obiteljske veze koje ima sa stricem.

“On je moj stric, obitelj, no živimo u 21. stoljeću i kao što ja ne gledam njegov život i ne pitam ga zašto on nije u DC-u, tako ne pita ni on mene. Jedino se trudimo da na obiteljskim druženjima ne razgovaramo o politici. Stric je vrlo čvrst u svojim uvjerenjima, a i ja sam to valjda od njega naslijedila, tako da bi vjerojatno došlo do burne rasprave.”

Klub mladih DC-a, s Valentinom Jarnjak na čelu, postao je poznat po iznimno provokativnim akcijama.
“Trudim se uvijek reći ono što mislim. Tako mi se događa da me ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti već mjesecima ne želi primiti, tvrdeći da sam ja gruba prema njoj, a sve zato što me nije strah reći da ona već četiri godine apsolutno ništa ne radi.” Ona se i u budućnosti namjerava baviti politikom, no samo ako vidi da za to ima smisla.

Tako misli i Bjelovarčanin Dario Hrebak, predsjednik Mladih liberala, HSLS-ova stranačkog ogranka za mlade. Taj 25-godišnjak u politiku je ušao prije dvije godine. Za razliku od naših ostalih sugovornika, on dolazi iz manje sredine, pa su i njegove ideje o bavljenju politikom pomalo drukčije. Trudi se rješavati lokalne, ali konkretne probleme. Politikom se počeo baviti nakon što je diplomirao. Roditelji mu nikad nisu bili politički aktivni, a i on sam je dugo bio kao i mnogi današnji mladi - apolitičan.

“Politika me zanimala, no nije mi padalo na pamet da bih se njome mogao baviti. S vremenom je ta odluka sazrela u meni pa sam se odlučio aktivirati. HSLS sam oduvijek simpatizirao, smatrao sam da ljudi koji su vodili tu stranku poput Vlade Gotovca ili Dražena Budiše nisu ostavili nikakav moralni dug prema naciji, i to mi se sviđalo. Jednostavno sam sebi rekao, zašto ne? Smatrao sam da nemam što izgubiti. Iako, mnogi su u mojoj okolini govorili da sam naivan i da ću brzo izgorjeti. No ja sam se u politici našao, i mislim da mi dobro ide, da imam određene rezultate, te da imam razloga da nastavim s političkim radom.”

Iako u politici nije dugo, i Hrebak je naišao na tradicionalne stavove koje javnost ima prema političarima.
“Političari su stigmatizirani u javnosti. I moja je obitelj bila jako skeptična kad sam im rekao da sam se učlanio u stranku. Smatrali su da mi politika ne treba, da imam svoju fakultetsku diplomu, i da se ne trebam etiketirati na taj način. Ljudima su politika i političari sve više odbojni. Osjetio sam to i na vlastitoj koži. Mnogo puta mi se dogodilo da osjetim kako netko koga sam upoznao promijeni svoj odnos prema meni istog trenutka kad sazna da sam političar. No to je problem svih stranaka i svih političkih opcija, i svi zajedno moramo raditi na tome da popravimo taj negativni imidž”, smatra Hrebak.