Objavljeno u Nacionalu br. 612, 2007-08-07

Autor: Tanja Simić

KULTURNI SKANDAL ZBOG PUCCINIJA

Kralj pulske arene u ratu s Ministarstvom kulture

Bashkim Shehu, skladatelj, sveučilišni profesor i organizator Histria festivala, šokiran je što Ministarstvo kulture omalovažava njegov festival koji on smatra jednim od najjačih u Hrvatskoj

BASHKIM SHEHU, organizator Histria festivala, smatra da Ministarstvo kulture opstruira njegove projekte umjesto da uvidi njihovu ulogu u promociji hrvatskog kulturnog turizmaBASHKIM SHEHU, organizator Histria festivala, smatra da Ministarstvo kulture opstruira njegove projekte umjesto da uvidi njihovu ulogu u promociji hrvatskog kulturnog turizmaProšlog je tjedna Bashkim Shehu, skladatelj, sveučilišni profesor i organizator sve razvikanijeg Histria festivala koji je dosad ugostio imena poput Pavarottija, Carrerasa i Dominga te Zucchera i Jamiroquaija, u medijima optužio Kulturno vijeće za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti Ministarstva kulture za “opstruiranje” njegovih projekata. Povod njegovoj ljutnji bilo je, kako se moglo shvatiti iz njegovih medijskih istupa, obećanih, ali nikad uplaćenih 100.000 kuna koje je Ministarstvo trebalo dati za postavljanje Puccinijeve “Tosce” u pulskoj Areni, u produkciji riječkog HNK. Ministarstvo je u javnom obrazloženju odbijanja sufinanciranja “Tosce” navelo da opera tog talijanskog skladatelja “nije od nacionalne važnosti”, da je njihov prioritet potpomaganje projekata koji promiču hrvatske autore te da su bili spremni sufinancirati hrvatsku operu “Judita” koju im je Shehu najavio postaviti. Shehu je, s druge strane, ostao šokiran omalovažavanjem njegova festivala kao “jednog od najjačih domaćih festivala koji je napravio vrlo mnogo u promociji hrvatskih skladatelja, ansambala i solista”, ističući da je postavljanje “Tosce” - koja bi vjerojatno privukla veliki broj turista - upravo odlična promocija Opere riječkog HNK koji ima sve veće ambicije kada je riječ o operi. To su i dokazali ove godine postavljanjem upravo Puccinijeve “Tosce” u režiji Damira Zlatara Freya, u čijih je nekoliko izvedbi nastupila i slavna talijanska sopranistica Francesca Patanè. Upravo je ta “Tosca” trebala biti postavljena u pulskoj areni, za što Shehu kaže da bi bila “jedna od najboljih domaćih produkcija ikad postavljenih u areni”. Njihov sukob preko medija tako je otvorio pitanje bi li Ministarstvo kulture trebalo financirati projekte koji ne promoviraju hrvatske autore, bez obzira na to što promoviraju hrvatske izvođače.

Epilog te priče bilo je otkazivanje “Tosce” koja je trebala biti izvedena 27. srpnja, a odluku o tome donio je Bashkim Shehu. No iako se možda na prvi pogled činilo da se radi o financijskim razlozima, Shehu je “Toscu” otkazao - iz inata. Novac koji je tražio od Ministarstva, tvrdi, mogao je nabaviti jer se radi samo o šestini iznosa potrebnog za postavljanje te opere, ali je “Toscu” otkazao “jer je bio uvrijeđen”. Iza problematike da li dati 100.000 kuna za “Toscu” ili ne stajalo je više toga. Bashkim Shehu, koji se organizacijom koncerata bavi već godinama, o tome kaže: “Festival ima sponzorska sredstva, donacije i subvencije. Novac Ministarstva nikako nije bio presudan, na njih se nikad i nisam oslanjao jer smo u osam godina postojanja festivala od njih dobili samo 750.500 kuna - što nije ni 100.000 kuna godišnje. S tim da smo mi više dali njima nego oni nama, kad se uzmu u obzir sve besplatne karte koje su nas tražili za svaki od 46 velikih projekata koje smo imali do sada. Samo za Pavarottija darovali smo im veliki broj ulaznica, od kojih je svaka bila vrijedna 1000 kuna. I onda se sjete određivati koju ću operu postaviti svojim novcem. Toga nema ni u Bangladešu. Pritom ne želim omalovažiti Ministarstvo kao instituciju, samo neke ljude koji trenutačno rade u njemu.”


BASHKIM SHEHU na konferenciji za novinare u povodu pulskog koncerta Luciana Pavarottija sa slavnim tenorom i Dubravkom MerlićemBASHKIM SHEHU na konferenciji za novinare u povodu pulskog koncerta Luciana Pavarottija sa slavnim tenorom i Dubravkom MerlićemNajviše ga je pogodilo, priča, što je 8. srpnja iz novina saznao da novac neće dobiti, a da nije dobio službeni dopis Ministarstva. Tvrdi da je 29. svibnja pismenim putem tražio potvrdu da će novac biti uplaćen te ih tom prilikom obavijestio da će u areni postaviti samo “Toscu”, a ne i hrvatsku operu “Judita” Frane Paraća kao što je bilo dogovoreno. Od postavljanja “Judite” je, kaže, odustao jer su datumi izvedbi bili previše blizu: “‘Judita’ je trebala biti izvedena 24. srpnja, ‘Tosca’ 27., a filmski festival je završavao 22. srpnja - pitanje je bilo možemo li uopće stići postaviti i ‘Juditu’ i ‘Toscu’. U dogovoru s intendanticom riječkog HNK Nadom Matošević dogovorili smo se da je bolje postaviti ‘Toscu’, ipak je riječ o strancima. Obavijestio sam Ministarstvo o tome i na to nisam dobio nikakav odgovor. Samo mi je pomoćnik ministra Srećko Šestan poslao mail u kojem se po računima vidi da će novac uplatiti. Nakon toga smo u novinama pročitali da je Vijeće donijelo drukčiju odluku i do danas od njih nismo dobili službenu obavijest o tome. Dali su izjavu za medije da ‘Toscu’ neće sufinancirati, a potpisali su ugovor od 100.000 kuna za ‘Juditu’ i ‘Carminu buranu’. Žalili su se da nisam vratio potpisan ugovor - pa samo debil bi takav ugovor vratio, nisam ga želio potpisati dok ne dobijem službenu potvrdu jesu li prihvatili ‘Toscu’ ili nisu. U životu sam radio previše ozbiljnih stvari da bih potpisivanjem takvog ugovora dopustio takvo omalovažavanje. Ne razumijem takav odnos prema festivalu kojem niti jedan drugi, osim Osora i Muzičkog biennalea, nije ni blizu po razini produkcije i reprodukcije glazbe domaćih skladatelja. Uostalom, i postavljanje ‘Tosce’ je promocija riječkog HNK. Nisu mi jasni njihovi kriteriji, prošle su godine isto odbili Histria festival, iako smo dva puta izveli Papandopulovu 'Hrvatsku misu' u povodu 100. godišnjice maestrova rođenja.”

Posebno ga je uzrujalo što je u tom članku “napadnut i proglašen lašcem”: “U tom članku su tvrdili da sam ih pokušao prevariti ne pokazavši im realnu cijenu opere - a ja sam im poslao samo cijenu ukupnih dnevnica i troškova za riječki HNK. U to nisam uključio niti jedan logistički trošak koji se podrazumijeva za realizaciju tako velikog projekta, kao što su svjetlo ili zvuk, a koji uključuju 82 stavke. Oblatili su i moju ličnost i sve što radim, što ne mogu dopustiti. Ipak sam skladatelj i redoviti sveučilišni profesor koji vodi odjel za glazbu na pulskom Sveučilištu ‘Juraj Dobrila’, nisam šuster.”

Kakvo je viđenje čitave situacije iz perspektive Ministarstva, komentirala je predsjednica Kulturnog vijeća za glazbu Ministarstva kulture Jagoda Martinčević: “Shehu je prošle godine poslao ovogodišnji program Histria festivala na natječaj Ministarstva. U njemu je naveo da predlaže hrvatsku operu ‘Judita’, što smo svesrdno prihvatili jer nam u Pravilniku o radu kulturnih vijeća piše da se posebno potiče domaće stvaralaštvo. Nakon što smo odobrili novac za to, obavijestio nas je da bi on ipak postavio ‘Toscu’. Sazvala sam sjednicu Vijeća 31. svibnja, na kojoj smo zaključili da bi za državni novac to ipak trebala biti ‘Judita’, a neka komercijalan naslov poput ‘Tosce’ radi sam, ne na državni račun. Tada je stigao njegov predračun, u kojem je stajalo da je ‘Tosca’ puno jeftinija od ‘Judite’ te da ju je lakše postaviti. Nazvala sam intendanticu riječkog HNK Nadu Matošević te direktora Opere u Rijeci Ozrena Prohića da to provjerim i ispalo je da gospodin Shehu ne govori istinu, nego da je ‘Judita’ jeftinija za 150.000 kuna. Pomoćnik ministra Srećko Šestan zvao je čak i direktoricu Arheološkog muzeja u Puli pod čijom je ingerencijom Arena koja se iznajmljuje za takve događaje, a koja mu je rekla da arena uopće ne stoji toliko koliko je Shehu naveo. Tada smo mu ponovo poslali odgovor da ne možemo na to pristati te da bi bilo potrebno na program vratiti ‘Juditu’. To se nije dogodilo, on se više nije javio, a nije ni potpisao poslan mu ugovor.”

SREĆKO ŠESTAN, pomoćnik ministra kulture, tvrdi da je Shehu neprestano mijenjao program festivalaSREĆKO ŠESTAN, pomoćnik ministra kulture, tvrdi da je Shehu neprestano mijenjao program festivalaShehu je, tvrdi Jagoda Martinčević, u jednom od dokumenata poslanih Ministarstvu naveo da je za “Juditu” potrebna velika adaptacija za pozornicu Arene, a za “Toscu” ne. Istina je, kaže, upravo obrnuta, jer “‘Judita’ ima jedan jedini dekor koji ostaje do kraja predstave, a ‘Tosca’ bi se trebala prilagođavati i ponovo režirati”. “Mi smatramo da je to miniranje hrvatske produkcije te da je bilo vrlo važno strancima pokazati domaću operu za koju kao muzikolog tvrdim da je vrlo dobra”, istaknula je Jagoda Martinčević. Tvrdi da je morao dobiti službeni dopis Ministarstva, koji je u Pulu poslan 1. lipnja, a koji je ona potpisala. Upozorava da sa Shehuom Ministarstvo već godinama ima problema te da “on ne radi ništa na korist hrvatske kulture”: “Histria festival bi kao komercijalni festival trebao zarađivati na ruskim baletima i slavnim tenorima. Međutim to nema veze s nacionalnom baštinom i točno se zna zašto se financiraju događaji poput Splitskog ljeta i Dubrovačkog festivala. Mislim da se njemu nije htjelo staviti na program hrvatsko djelo jer nije bio siguran da s njim može napuniti arenu - a to nije kulturna politika, nego nešto drugo.”

S njom se slaže i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan, koji Shehuovo “mutno poslovanje” dokazuje na sljedeći način: “Na prošlogodišnjem natječaju za 2007. Shehu je naveo sljedeći program: ‘Carminu buranu’ u izvedbi Ukrajinske filharmonije i Carskog ruskog baleta, zatim ciklus koncerata slavnih dirigenata Mutija, Šuteja i drugih te operetne večeri u Malom rimskom kazalištu na Brijunima, ‘Malu Floramye’ iz Splita, Papandopulov balet ‘Maestro’ iz Zagreba, Rossinijev ‘Il signor Bruschino’ iz Rijeke, mjuzikl-balet ‘Tko to tamo peva’ u beogradskoj izvedbi i druge. Nije bilo ni ‘Judite’ ni ‘Tosce’, a tražio je 2.600.000 kuna od Ministarstva. Naše vijeće je odabralo sufinancirati ‘Maestra’ te ga tražilo da pošalje specificirani troškovnik programa za taj balet. Na taj dopis nisu nikad odgovorili pa smo mu poslali odbijenicu pretpostavivši da nije zainteresiran. Nakon toga nam je predložio ‘Juditu’ i tražio 350.000 kuna te je umjesto ‘Maestra’ spomenuo balet ‘Coppélia na Montmartreu’. U međuvremenu je kazao da bi umjesto ‘Coppélije’ izveo ‘Carminu buranu’ i mi smo mu 5. travnja poslali ugovor na 100.000 kuna. Do danas ga nije potpisao i vratio, kao što je tvrdio u medijima. No poslao je mail 14. travnja, u kojem zahvaljuje što ćemo subvencionirati festival te nas obavještava da nije u mogućnosti realizirati ‘Juditu’ jer je njezina cijena 497.000 kuna. Na to sam mu odgovorio da iznos u ugovoru ne možemo mijenjati, a da od njega očekujemo obrazloženu specifikaciju troškova. Ugovor nismo dobili, ali se u novinama pojavila najava programa u kojoj on odjednom spominje ‘Toscu’, ali ne i ‘Juditu’. Zatim šalje troškovnik ‘Tosce’, koja stoji 614.646 kuna - što je duplo skuplje od ‘Judite’.”

Za prilagodbu sporne opere “Tosca” postavljanju u areni, veli Shehu, trebalo je više od 650.000 kuna, što opravdava “veličinom spektakla koji je želio postaviti”. Bashkim Shehu, rođen u Peći na Kosovu, već 17 godina živi u Puli gdje se, osim organizacijom koncerata, bavi i glazbenom pedagogijom. Istru je izabrao jer je imao kuću u Medulinu u trenutku kad je, kako priča, odlučio definitivno napustiti Kosovo, gdje je kao dekan prištinske Umjetničke akademije ‘90-ih bio često pritvaran. Organizacijom koncerata se, priča, bavi veći dio života. Kaže da je većinu velikih imena uspio dovesti u Pulu zahvaljujući poznanstvima koja je stekao za specijalizacije u Parizu, a mnoga i po znatno nižim cijenama od službenih. No ističe da to nije nimalo lako: “Poslujem u gubitku od samog osnivanja festivala, a ove smo godine prvi put u plusu nakon Zuccherova koncerta. Valja imati na umu da kod velikih projekata kao što su gostovanja opera i baleta treba isplatiti honorare za 200-300 ljudi, a veliki pjevači imaju enormne cijene. Nema teorije da 6000 ljudi, koliko ih stane u arenu, ako karta i stoji 1000 kuna, isplati nešto što stoji milijun eura. Pavarottijeva je cijena bila milijun i pol eura i taj sam projekt realizirao s 350.000 eura gubitka. Osim toga, najam arene stoji 8000 kuna po satu. Zato mi je pod hipotekom sva imovina, koju sam založio radi festivala. Računao sam da će nas podržati kad se dokažemo, ali ništa od toga jer nismo dio ni jednog lobija. No ipak sam uspio dovesti Pavarottija, to nije pošlo za rukom ni samom državnom vrhu. Međutim Ministarstvo to ne vrednuje, kod njih vlada opći kaos.”

Na kraju priče ispada da je nemoguće pomiriti komercijalno isplative projekte i one koji promoviraju hrvatsku kulturu. “Judita” bi zaista teško napunila arenu jer je strancima potpuno nepoznata, a vjerojatno bi mnoge turiste zanimalo kako su Hrvati postavili “Toscu”. S obzirom na stav Ministarstva da ne želi podržavati komercijalne projekte te na rečenicu “neka si Shehu postavlja ‘Toscu’, ali ne na račun države”, taj Albanac iz Pule ima novu politiku: “Puno sam uložio u to da se promoviraju hrvatski skladatelji, ansambli i solisti i nikad od toga nisam dobio ništa. Pitam se zašto bih davao svoj novac za promociju hrvatskog kulturnog turizma ako to nikom ništa ne znači. Ministarstvo bi se trebalo zapitati koliko ima velikih, respektabilnih festivala u Hrvatskoj, i što se prije događalo za ljetnih mjeseci u Puli dok nije bilo Histiria festivala.”

Shehu govori neistine'

Jagoda Martinčević, predsjednica Kulturnog vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti Ministarstva kulture koje je odbilo sufinancirati postavljanje "Tosce" riječkog HNK u areni, tvrdi da Shehu "ne radi ništa u korist hrvatske kulture" te da govori neistine. Smatra da Ministarstvo ne treba sufinancirati komercijalne projekte te da je Shehu umjesto hrvatske "Judite" odlučio postaviti poznatu talijansku "Toscu" jer s "Juditom" ne bi bio siguran da će napuniti pulsku arenu.

Svjetske glazbene zvijezde u Puli

Kao organizator Histria festivala koji postoji već osam godina, Bashkim Shehu je u Pulu doveo brojna svjetski poznata imena klasične i zabavne glazbe. Tako su u pulskoj areni dosad nastupili solisti Luciano Pavarotti, José Carreras i Plácido Domingo, dirigenti poput Zubina Mehte i Riccarda Mutija te pop-zvijezde kao što su Jamiroquai, Eros Ramazzotti i Anastacia. Shehu tvrdi da od osnivanja festivala posluje s gubitkom.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika