Direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković kaže kako se cijeli projekt zasniva na pozicioniranju Zagreba kao destinacije dovođenjem novih letova, a novi terminal služit će kao alat za realizaciju tog ciljaProšloga tjedna najveći suvlasnici Zračne luke Zagreb, Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb, složili su se o modelu financiranja i izgradnje novoga terminala zračne luke. Aerodrom na Plesu bi najkasnije do početka 2011. trebao dobiti novi terminal površine veće od 65 tisuća kvadrata koji bi godišnje mogao primiti 3,3 milijuna putnika. Direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković rekao je kako će realizacijom toga projekta vrijednoga više od 200 milijuna eura Zagreb postati glavno regionalno čvorište zračnog prometa, a da će se njime poboljšati i ostali tipovi prometa.

NACIONAL: Koliko će terminal u konačnici stajati i kako su raspodijeljeni troškovi?
- Ovaj terminal bi trebao stajati 212 milijuna eura, odnosno to je cifra proizišla iz studija. Dakle, ovoga trenutka nemamo precizne projekte i troškovnike koji će iz njih proizići nego je to suma koja nam je bila potrebna kao orijentacija u definiranju projekta. No valja objasniti da tih 212 milijuna eura ustvari nije potreba za novcem jer to nije greenfield investicija. U projekt je Zračna luka Zagreb ušla kao stožerni subjekt projekta i mi imamo svoju produkciju koja će u pet godina donijeti 47 milijuna eura. Tako je umjesto 212 potreba za kapitalom ustvari 165 milijuna eura. Još prije godinu dana prihvaćeno je da se država koja ima 55 posto i Grad Zagreb koji ima 35 posto vlasništva zračne luke uključe u financiranje projekta. Isto tako pozvani su i ostali suvlasnici, Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija koji imaju po 5 posto vlasništva. Od tih 165 milijuna treba još vidjeti koliko će tko od vlasnika dati, odnosno kako koristiti proračune države i Zagreba, a što od te cifre uzeti na kredit. Za sada je načelno postavljeno da država i Zagreb sudjeluju s oko 52 milijuna kuna. Ostalih 112 milijuna kuna namaknulo bi se kreditom.

NACIONAL: Jeste li našli banke koje će vas pratiti u financiranju?
- Odziv banaka je iznimno dobar. Naravno, vodit ćemo računa o cijeni kapitala. Europska banka za obnovu i razvoj iznijela je svoju namjeru financiranja, a isto su pokazale i neke domaće banke. No do sada je najbolju ponudu dala Europska investicijska banka. Oni su dali uvjete koji su definitivno bolji od svih ostalih.

---

NACIONAL: Tko je izradio projekt?
POSTOJEĆI KAPACITETI zračne luke na Plesu dovoljni su za najviše dva milijuna putnika godišnje, što je, zbog povećanja zračnog prometa, brojka koja će se dostići već ove godine - Cijeli projekt je baziran zapravo na tome da je napravljeno nekoliko studija. Prvu studiju je napravila njemačka tvrtka Roland Berger, a odnosila se na modele financiranja i funkcioniranja zračne luke u kontekstu izgradnje novoga terminala. Dakle kako će se puniti cash flow i kojom metodom ćemo najsigurnije i najkvalitetnije upravljati zračnom lukom i financirati izgradnju prve faze projekta i kasnije faze. Naravno, napravljene su i studija izvedivosti te tehnološki projekt, a isto tako i predmetna studija kako bismo imali projekciju koliko će putnika dolaziti u zračnu luku. Brojka od 3,3 milijuna putnika je ustvari konzervativna procjena broja putnika. Jedan naš dio marketinga bavi se zapravo pozicioniranjem Zagreba kao destinacije dovođenjem novih letova, a za to trebamo imati informaciju što se događa na tržištu i gdje su zapravo potencijali putnika koji dolaze prema Zagrebu i regiji. Prema podacima koje smo dobili tim studijama napravljena je projekcija broja putnika, a na osnovi tih podataka došli smo do činjenice da trebamo terminal za 3,3 milijuna putnika. Tvrtka koja je radila tehnološki projekt i studiju izvedivosti, Scott Associates iz Toronta, napravila je vizualni prijedlog kako bi trebao izgledati terminal, no ta slika ne predstavlja konačni izgled terminala nego samo vizualizaciju projekta. Na kraju smo dobili troškovnik i došli do cifre od 212 milijuna eura. Na osnovi tih 212 milijuna eura testirali smo modele koje je napravila tvrtka Roland Berger kako bismo utvrdili koji od njih osigurava najbolje punjenje cash flowa i najbolje pozicioniranje Zagreba kao regionalnog lidera. Cijeli projekt se ustvari zasniva na pozicioniranju Zagreba kao destinacije, a novi terminal ustvari služi kao alat koji će poslužiti za realizaciju tog cilja. Nama je uistinu važno da se pozicioniramo kao vodeća zračna luka u regiji i zato stvaramo sve pretpostavke da to ostvarimo.

NACIONAL: Koliko će biti velik terminal i koji će biti njegovi sadržaji?
 - Pažljivo smo razmišljali o veličini budućega terminala, a on je predviđen u višefaznoj gradnji. Sada govorimo o fazi 1A koja je zapravo i najteži dio projekta jer se radi o prelasku na novu lokaciju. Ta nova lokacija je 2 i pol kilometra sjeveroistočno od sadašnjeg terminala, uzduž uzletno-slijetne staze, odnosno na poziciji sadašnje vojne baze Pleso. S obzirom na to da je to nova lokacija koja traži određenu infrastrukturu, bilo je potrebno riješiti te uvjete i, naravno, prostorne planove Velike Gorice i Županije. Zaštita interesa zračne luke bio je težak proces jer je za prostor druge uzletno-slijetne staze bilo još zainteresiranih čiji su interesi bili u koliziji s našima i to se u budućnosti treba rješavati. Kad se prijeđe na novi terminal, stari terminal neće se ukinuti nego je predviđeno da on ostane u funkciji. Maksimalni kapacitet sadašnjeg terminala je nešto iznad 2 milijuna putnika i mi moramo i dalje ulagati u njega. Ove godine ćemo imati oko 2 milijuna putnika. Ako se taj rast nastavi, a ulaskom u EU će sigurno porasti, možemo doći u situaciju da u idućih 4-5 godina, koliko će se graditi novi terminal, imamo 3 milijuna putnika. Stoga se može dogoditi da ćemo po završetku novog terminala odmah prijeći u fazu 1B. Uz kapacitet staroga terminala možemo imati ukupan kapacitet od 5 milijuna putnika. Počeli bismo onda s fazom 1B i polako prenamijenili stari terminal prema low cost prijevoznicima i nekim drugim aktivnostima. Očekujemo da ćemo uskoro raspisati arhitektonski natječaj na kojem će se vidjeti pravi vizualni izgled budućeg terminala. Ideja je da se dobije zgrada koja bi bila simbol grada. Terminal bi trebao imati 65.600 četvornih metara s 11 aviomostova. To je građevina koja će imati odvojene prostore za dolaske i odlaske po uzoru na moderne zračne luke kao što je Terminal 2 u Münchenu. Arhitektonski natječaj će dati odgovor koliko će u konačnici biti zgrada i hoće li biti nešto više kvadrata. Važnost prostora ne leži samo u rezervi kapaciteta broja putnika nego i u tome što omogućava dodatne aktivnosti jer, u valu pojeftinjenja zračnog prometa, zračne luke ne mogu biti skuplje nego što je prijevoz avionom. Isto tako i mi s cijenama moramo ići na najnižu razinu.

NACIONAL: Što je s potrebnim dozvolama i kada se može očekivati početak gradnje?
- U startu projekta smo razmišljali o rokovima. U ovom trenutku lokacijska dozvola je u mjerodavnom ministarstvu, a nakon arhitektonskog natječaja možemo tražiti i građevinsku dozvolu. Planirali smo da terminal bude završen do početka 2011., no pokušat ćemo ga završiti i prije.

NACIONAL: Koliko ovaj projekt znači, ne samo za Zagreb, nego i za cijelu Hrvatsku?
POSTOJEĆI KAPACITETI zračne luke na Plesu dovoljni su za najviše dva milijuna putnika godišnje, što je, zbog povećanja zračnog prometa, brojka koja će se dostići već ove godine - Dok se projekt pripremao i kada sam lobirao za njega, naglašavao sam nekoliko njegovih aspekata. Prije svega, do sada je zračna luka ispunjavala potrebe Zagreba i bila, na neki način, transfer prema ostalim zračnim lukama u zemlji. Zbog toga što se promet u Zagrebu bitno razlikuje od prometa ostalih zračnih luka, mi moramo razmišljati o stvaranju mreže i o tome da smo domicilna luka nacionalnog prijevoznika Croatia Airlinesa. Ne favoriziramo Zagreb na štetu Splita, Dubrovnika i drugih zračnih luka, nego želimo razvijati kvalitetnu mrežu zajedno s Croatia Airlinesom u kojoj bi naš zračni prostor bio referentni zračni prostor cijele regije. Zagreb je i što se tiče prijevoza tereta zanimljiva destinacija jer je pozicija koju Zagreb ima vrlo kvalitetna. Mi zapravo razmišljamo o komplementarnoj prednosti koju imamo u odnosu na intermodalni sustav prometa, a to je da čvorište kod Domovinskog mosta bude geometrijsko čvorište sustava autocesta u Hrvatskoj. Ako se uzmu u obzir budući potencijali i željezničkog i riječnog prometa, dolazimo do činjenice da se nalazimo u središtu mreže različitih vrsta prometa i u tom kontekstu Zračna luka Zagreb ima najbolju poziciju u ovom dijelu Europe i to je potencijal na kojem se gradi budućnost. Isto tako, u gradnji računamo i na kvalitetnu domaću građevinsku operativu i hrvatski inženjering koji su se već dokazali na gradnji cesta i drugim zahtjevnim projektima te nema razloga da projekt ne bude realiziran u maksimalno “domaćoj” varijanti. Naravno postoji specifična oprema koja se proizvodi u samo nekoliko mjesta u svijetu i koju ćemo mi naručivati, ali bazne građevinske radove i inženjering definitivno možemo raditi sami.

NACIONAL: Jeste li razmišljali o eventualnim drugim lokacijama za novi terminal?
- Kad smo počinjali projekt, vrlo pomno smo analizirali gdje ćemo pozicionirati novi terminal. Razmišljali smo čak i o potpuno novom aerodromu jer je ovaj na određeni način stiješnjen između dva grada. Istražili smo nekoliko lokacija u blizini Jastrebarskog, Siska i Čakovca te smo zaključili da je sadašnja pozicija ipak najprikladnija. Gledali smo može li se adaptirati sadašnji terminal i zaključili da je on neprikladan zbog potreba novih tehnologija koje ćemo uvesti. Stoga smo odlučili izgraditi novu zgradu. Osim zgrade, gradit će se stajanka ispred nje, priključak na stazu za vožnju zrakoplova te 11 aviomostova, a to znači direktan teleskopski izlaz na zrakoplove, što je već dulje vrijeme uobičajena usluga u modernim zračnim lukama.