Usuglase li se premijeri Sanader i Janša o Savudrijskoj vali, prezentirat će rješenje na zajedničkoj sjednici obiju vladaHrvatska i slovenska vlada sporazumjele su se o općem dogovoru o četiri sporna pitanja u međusobnim odnosima: Nuklearnoj elektrani Krško, Ljubljanskoj banci, Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i Savudrijskoj vali. To znači da će državne administracije rješavati sve sporove bez obzira na njihovu političku težinu. Postoje veliki izgledi da u idućim mjesecima riješe jednostavnija pitanja Ljubljanske banke i Krškoga, a razgraničenje u Savudrijskoj vali ostavit će se idućoj vladi. Takav tempo rješavanja odgovara i Janezu Janši i Ivi Sanaderu, koji prije izbora želi riješiti najdulji bilateralni spor koji Republika Hrvatska ima s nekom državom, ispričao je potkraj prošlog tjedna za Nacional visokorangirani dužnosnik blizak Vladi Republike Hrvatske.

Nacionalov sugovornik u vrlo je uskom krugu osoba koje su vidjele sadržaj dokumenata što ih posljednjih tjedana razmjenjuju diplomati iz Zagreba i Ljubljane. On tvrdi da korespondencija potvrđuje kako su se Janša i Sanader već dogovorili o ključnim temama i redoslijedu rješavanja. Prema njegovim riječima, već je dogovoreno apsolviranje problema Ljubljanske banke i u rujnu će državne administracije potvrditi da oko te teme spor više ne postoji. Nešto kasnije, ali svakako prije parlamentarnih izbora u studenome, može se očekivati i Sporazum o Krškom. Po svemu sudeći, prebit će se uzajamna potraživanja, što znači da će Hrvatska oprostiti slovenski dug od 30 milijuna eura za neisplaćenu struju. Zauzvrat će biti oslobođena obveze skladištenja polovice radioaktivnog otpada, koji će najvjerojatnije biti prebačen u neku treću državu. Tako će Sanaderova vlada ne samo riješiti složen problem nego i izbjeći sukob s potencijalnim koalicijskim partnerima u HSS-u i HSLS-u, koji se eksplicitno protive izgradnji deponija za nuklearni otpad u Hrvatskoj.

Druga dva otvorena pitanja nisu blizu konačnog rješenja, ali i o njima postoji načelna suglasnost. Hrvatska strana nije se odrekla proglašenja ZERP-a od 1. siječnja 2008., a oko Savudrijske vale i dalje traju konzultacije. Bude li postignut dogovor, bit će medijski snažno prezentiran i može se očekivati čak zajednička sjednica slovenske i hrvatske vlade.

Gotovo na isti način aktualne slovensko-hrvatske konzultacije opisuje i diplomat iz Ministarstva vanjskih poslova. Premda je odbio decidirano se izjasniti o rokovima dokad će sporazum biti potpisan, tvrdi kako je riječ o najviše nekoliko mjeseci. “Najvažnije od svega je da smo prevladali višegodišnju napetost, a normalizacija je ionako u obostranu interesu. Sloveniji ne odgovara da u lošoj atmosferi sa susjedima preuzme predsjedavanje Europskom Unijom, dok mi želimo pregovarati s EU bez opterećenja koje za sobom povlače loši odnosi s Ljubljanom. Osim toga, mislim da posljednje poruke iz Bruxellesa pokazuju da se Slovenija i Hrvatska počinju izjednačavati u međunarodnom statusu, što je za nas dobro“, mišljenje je relevantnog diplomata, Nacionalova sugovornika.

I on je najavio relativno brzo sklapanje općeg dogovora, ali dodaje da je najmanji problem ipak Krško, a ne Ljubljanska banka. “Nuklearka je relativno jednostavno i isključivo komercijalno pitanje, koje se svodi na to koliko nam Slovenci duguju. Kad se napravi obračun, možemo ga zatvoriti i posvetiti se kudikamo važnijim temama, kao što je Ljubljanska banka, koja je, za razliku od Krškoga, krucijalno političko pitanje, jer se radi o 100.000 obitelji koje su izgubile svoj novac. Tih 100.000 obitelji su birači i ne možemo ih ignorirati. Kažem vam, blizu smo dogovoru, a važno je i to da neće biti ustupaka ni trgovine“, uvjerava novinara Nacionala taj sugovornik.

SPORAZUM RAČAN - DRNOVŠEK srušen je zbog kritika bivše opozicije; ponašanje današnje oporbe pokazuje da se neke stvari nikada ne mijenjajuPotvrdio je kako je stajalište hrvatske diplomacije i dalje da je za Savudrijsku valu potrebna arbitraža. Osim na pravne razloge, poziva se i na argument kako bi tada prestale svađe jer bi se taj problem rješavao na način na koji se to radi u Europskoj Uniji. Problem je u tome što Hrvatska želi da se taj problem uputi na Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, a to Slovenci odbijaju. Stajalište Ljubljane je razumljivo, da pristane na suđenje u Hamburgu, tpriznala bi da je upitna samo morska granica, a tu su hrvatski argumenti nepobitni. Zbog toga Janšina vlada inzistira na provjeri kopnene granice, jer bi njene eventualne korekcije Sloveniji omogućile željeno razgraničenje u Savudrijskoj vali. U takvim okolnostima, Zagreb će opet predložiti Međunarodni sud pravde u Haagu, a Ljubljana će pokušati odugovlačiti. To je i logično jer, realno govoreći, Savudrijska je vala umjetni problem. Postojeća regulacija osigurava normalan promet, i osim nekolicine ribara, incidenti nisu ni u čijem interesu, ali, jednako tako, nitko ne želi popustiti. Zagrebački diplomat smatra da u tom pitanju Slovenci nastupaju preagresivno: “Piranski je zaljev (Savudrijska vala) njihov nacionalni mit. Uopće ne zanima to što ondje nema ribe i što im ne stvaramo nikakve probleme, jer oni ne mogu odustati od tog mita.“

Ono po čemu se razlikuju položaji u kojima su Janša i Sanader jest unutarnjopolitička situacija. Janša nema većih problema jer u Sloveniji su sve veće stranke postigle konsenzus o potrebi rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom. Predsjednik slovenske vlade će se u petak, 17. kolovoza, sastati s predsjednicima svih parlamentarnih stranaka, kako bi objasnio tijek pregovora s Hrvatskom. Pritom ne bi trebao imati većih poteškoća, jer globalni dogovor podržava i vodstvo oporbe na čelu s Borutom Pahorom, vođom socijalnih demokrata, kao i šefica liberala Katarina Kresal. U prilog je konsenzusu i izjašnjavanje trojice glavnih kandidata na izborima za predsjednika Slovenije, koji će biti održani u listopadu. Za rješenje na relaciji Ljubljana - Zagreb jesu i konzervativac Lojze Peterle, ali i njegovi protivnici s ljevice Mitja Gaspari i Danilo Turk. Na suprotnoj strani je samo desničar Zmago Jelinčič, ali Janša je za svoju politiku uspio pridobiti suglasnost svih relevntnih političkih stranaka i javnih osoba.

Sanader je daleko od tako ugodnog pregovaračkog položaja. Samoj ideji postizanja dogovora sa Slovenijom već su se suprotstavile tri stranke koje su bliske aktualnoj vladi - HSS, HSLS i HSP. Apstrahira li se njihov opravdani zahtjev da Sanader objasni kako napreduju pregovori, sve druge primjedbe odaju nedostatak sluha za političku realnost, pa čak i kapriciozno ponašanje. Tako je vodeća osoba jedne od tih stranaka, tražeći da ne bude spomenuta, u razgovoru za Nacional napala Sanadera argumentom da “sve to čini radi izbora“. Uz dodatak kako nije prihvatljivo da se o tako važnoj temi vode tajni razgovori, uslijedilo je podsjećanje da su te stranke srušile sporazum Račan - Drnovšek, a mogle bi i eventualni Sanader - Janša.

Takva je kritika neshvatljiva. Prvo, Hrvatskoj je u interesu okončati 15 godina duge sporove sa Slovenijom, a sada se uz pritisak EU na Ljubljanu otvorila jedinstvena šansa. Drugo, teza o nekakvoj javnoj diplomaciji je besmislena i bilateralna pitanja između država nigdje se ne rješavaju u širokim krugovima. To je posao vlade i diplomacije, a poslije je posao premijera da - baš poput Janše u Državnom zboru - i u Hrvatskom saboru pokuša postići konsenzus.

Uostalom, iz istih razloga Sanader je već jedanput reterirao. Prije dvadesetak dana posve pouzdani sugovornici iz Vlade i Ministarstva vanjskih poslova off the record su dali na znanje da je premijer spreman prihvatiti prijedlog Dimitrija Rupela prema kojem bi posrednik u sporu dviju država bio Robert Badinter. Važno je da se angažmanu francuskog pravnika nije usprotivio ni Stipe Mesić, ali Sanader je odustao u zadnji čas. Neki diplomati smatraju da je tako postupio jer je znao da će ga zbog Badintera napasti HSS, HSP i HSLS i u javnosti prikazati kao popustljiva prema Slovencima. Tri mjeseca prije izbora Sanader si nije mogao dopustiti takav razvoj situacije.

U pokušaj rješavanja uključuju se i Zoran Milanović i Borut Pahor, koji će se u četvrtak, 16. kolovoza, sastati u Mokricama. Obojica šefova ljevice trenutačno su najpopularniji političari u svojim zemljama i na idućim parlamentarnim izborima žele preuzeti vlast: Milanović u studenome, a Pahor iduće godine. Sastanak u Mokricama održava se dan prije Janšina susreta sa slovenskim stranačkim liderima. Pahor je još prije nekoliko mjeseci izjavio da se Slovenija ne treba plašiti ni arbitraže i, u tom smislu, njegovo viđenje rješenja problema vrlo je blisko hrvatskim stajalištima. Kao nekadašnji diplomat, Milanović se nije pridružio Josipu Friščiću, Đurđi Adlešić i pravašima, koji su kritizirali Sanaderovu tajnu diplomaciju. U kraćem razgovoru objasnio je kako ne želi govoriti o toj temi dok ne dobije relevantne podatke o pregovorima. Ono što je sigurno - i Pahor i Milanović će svoj susret u Mokricama iskoristiti kako bi se svojim biračima predstavili kao sposobniji političari od Janše i Sanadera.

Hrvatsko-slovenski sporazum prvi je važan vanjskopolitički test za novog predsjednika SDP-a. Iako se još uvijek samo govori o općem dogovoru, a pojedinosti su nepoznate, izjašnjavanje o toj temi moglo bi pokazati istinsku političku vjerodostojnost vodećih hrvatskih političara. Ako ništa drugo, sadašnja opozicija ne bi se smjela ponašati poput svojih prethodnika koji su srušili sporazum Račan - Drnovšek.