PREMIJERI Janez Janša i Ivo Sanader susrest će se sljedećeg vikenda na Bledu u sklopu Strateškog foruma o proširenju EU; očekuje se da utanače rješavanje lakših pitanja poput Krškoga“Definitivno mogu reći da smo dobili prvu rundu protiv Slovenije. Njihovi političari napokon su počeli postupati logično i samo je pitanje vremena kad ćemo postići dogovor o arbitraži. Ova promjena u ponašanju susjeda naša je pobjeda koja dokazuje i rast međunarodnog rejtinga Hrvatske. Godinama su Slovenci iskorištavali svoj status stabilne države, a potom i članstvo u Europskoj Uniji, ali situacija se promijenila. Hrvatska postaje glavni faktor stabilnosti u regiji i, uz vidljiv gospodarski rast, više nismo u inferiornom položaju“, komentirao je poznati hrvatski diplomat najnoviju fazu u razvitku odnosa Zagreba i Ljubljane. U Ministarstvu vanjskih poslova vrlo su zadovoljni razvojem situacije. Visokorangirani dužnosnici potvrdili su da je posljednjim izjavama Janeza Janše započeo nezaustavljiv proces koji će završiti arbitražom. Slovenci i dalje zagovaraju Roberta Badintera i OESS-ov sud za pomirbu, a Hrvatska želi Međunarodni sud za pravo mora u Hambrugu. Na kraju će, kao kompromis, vjerojatno biti određen Međunarodni sud pravde u Haagu, koji je, uostalom, i najkompetentnija ustanova za rješavanje međudržavnih sporova. Ali ono najvažnije čini se riješenim. Troje istaknutih slovenskih političara i predsjednika parlamentarnih stranaka - Borut Pahor (Socialni demokrati), Janez Podobnik (Slovenska ljudska stranka) i Katarina Kresal (Liberalni demokrati) - potvrdili su za Nacional kako pristaju na to da se u rješavanje spora uključi i treća strana. To što oni, baš kao i Janez Janša i Dimitrije Rupel, traže da se pregovori temelje na situaciji koja je postojala 25. lipnja 1991., kad su Hrvatska i Slovenija proglasile samostalnost, diplomate u Zagrebu pretjerano ne uzbuđuje.

“Oni to rade zbog svog javnog mnijenja. Za njih je vlasništvo nad Piranskim zaljevom (Savudrijskom valom) svojevrsna nacionalna mantra i nitko nema snage javno reći da je stvarno stanje stvari za njih nepovoljno. Slovenija ni na kojoj sudskoj instanci ne može dobiti taj zaljev, i ovo sada pokušaj je traženja izlazne strategije. U tom smislu, Janšina vlada među strankama pokušava postići suglasnost glede pregovora s Hrvatskom, a usporedo pripremaju i javnost na sve što bude uslijedilo idućih godina“, vjeruje Nacionalov sugovornik.

Od pregovora obje strane mnogo očekuju ovog vikenda, kad će se na Bledu susresti Janša i Sanader. Slovenija predsjeda Strateškim forumom o proširenju Europske Unije i na Bledu će se okupiti niz vodećih političara iz Unije i sa “zapadnog Balkana“. Premda upućeni izvori tvrde da ne treba očekivati spektakularna rješenja, vjeruje se da će Sanader i Janša utanačiti rješavanje lakših pitanja. To se ponajprije odnosi na Nuklearnu elektranu Krško i dug štedišama Ljubljanske banke, koji iznosi oko 150 milijuna eura. Ukratko, Hrvatska će pristati na davanje koncesija za Krško, a, zauzvrat, sve su veće šanse da štediše napokon dobiju svok novac. Premda je Sanader prilikom susreta s bavarskim premijerom Edmundom Stoiberom demantirao bilo kakvu kompenzaciju, diplomati diskretno kažu da je kompromis izvjestan. Zato se i pregovori dviju vlada vode u maksimalnoj diskreciji, i dosad nikakvi konkretni podaci nisu iscurili u javnost. “U nekim pitanjima blizu smo realizaciji. Ali riječ je o nizu pojedinosti koje valja uskladiti, i ne bi bilo dobro da, prije nego što sve definiramo, sporazumi iziđu u javnost“, smatra jedan od pregovarača iz Zagreba.

MEĐUNARODNI SUD PRAVDE najkompetentnija je ustanova za rješavanje međudržavnih pitanjaU Sanaderovoj su vladi zadovoljni jer će na kraju problem završiti u Haagu. Makar bi hrvatskoj strani više odgovarao sud u Hamburgu, niti Međunarodni sud pravde nije loša varijanta, tim više jer ga zagovara i Zoran Milanović, a to znači da će oko ovoga pitanja u Hrvatskoj doći do konsenzusa vodećih stranaka. Ista je situacija i u Sloveniji gdje sada arbitražu podržava i vladajuća desna koalicija, ali i lijevo-liberalna opozicija. Na prošlotjednim konzultacijama, osim ekstremiste Zmage Jelinčiča, svi drugi su podržali Janšu i Rupela. Izgleda da tamošnji političari svjesni kako u pravnom smislu imaju male šanse za pobjedu, tako da je Dimitrij Rupel u nekim nastupima iznio mišljenje kako će budući arbitri prilikom donošenja presude uz pravo trebati uzeti u obzir i kriterij pravednosti. Sve u svemu, koliko god u Ljubljani još uvijek nitko službeno ne spominje Međunarodni sud pravde u Haagu, izgledno je da će tamo biti riješen hrvatsko-slovenski teritorijalni spor.

Međunarodni sud pravde osnovali su Ujedinjeni narodi 1945., a raditi je počeo iduće godine. Zadužen je za rješavanje sporova među državama, a sačinjava ga 15 stalnih sudaca izabranih na razdoblje od devet godina. Granični sporovi česta su tema u Haagu, počevši od slučaja iz 1982. kada su rješavane nesuglasice između Kanade i SAD-a, a u 80-tima su se sporili još Burkina Faso i Mali te južnoameričke države Salvador i Honduras. Posljednjih nekoliko godina suci Međunarodnog suda pravde rade na rješavanju graničnih nesuglasica između Mađarske i Slovačke, Rumunjske i Ukrajine, koje se svađaju oko granice na Crnom moru, kao i Argentine i Urugvaja, te Nikaragve koja ima neriješena granična pitanja s Kolumbijom i Hondurasom.

U proljeće ove godine, međunarodni sud pravde u Haagu odbacio je tužbu za genocid koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv SRJ. Iako su utvrdili kako je agresija smišljena i orkestrirana iz Beograda, nije priznato da se radilo o genocidu. New York Times je nekoliko mjeseci potom objavio dokumente koji su dokazali da je Srbija zatajila ključne dokumente, a Haag nije inzistirao na tim dokazima. Ta presuda vjerojatno će znatno utjecati i na tužbu za genocid koju je 1999. Hrvatska podignula protiv Srbije. Premda su vodeći pravni eksperti poput Ivana Šimonovića pokušali uvjeriti Franju Tuđmana da su izgledi za uspjeh minimalni, tadašnji predsjednik poslušao je američkog pravnika Davida Rivkina, koji je najavio svojevrsnu pravnu kompenzaciju.

Rivkinova je teza glasila da će hrvatska tužba za genocid zaustaviti haaške istrage protiv generala HV-a osumnjičenih za ratne zločine. Naravno da je to bio posvemašnji promašaj, ali Rivkin je ipak od vlade naplatio milijun dolara i vratio se u Ameriku.

VOĐE LJEVICE Zoran Milanović i Borut Pahor na prošlotjednom sastanku u MokricamaKad je riječ o graničnim pitanjima između Hrvatske i Slovenije, svi stručnjaci se slažu da je Haag mjesto na kojem se taj problem može najkvalitetnije riješiti. “Oni čuvaju vlastiti ugled i štite pravo. Već šezdeset godina njihove odluke nitko ne dovodi u pitanje i zato će i Ljubljana naposljetku prihvatiti arbitražu Međunarodnog suda pravde“, smatra zagrebački diplomat. Proces neće biti brz kako bi neki htjeli, ali važno je da je pokrenut, a jednostavnije nesuglasice blizu su rješenja. Već i zbog unutarnjopolitičkih razloga može se očekivati da u idućih mjesec ili dva počnu pregovori o Ljubljanskoj banci i Krškome. Sanadera čekaju izbori i povrat novca 120.000 oštećenim štedišama nesumnjivo će podići kredibilitet HDZ-u, a dogovor sa Zagrebom i Janši treba popraviti rejting koji je u padu. S druge strane, pitanje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa rješavat će se u sklopu pregovora Hrvatske i EU, a to znači da od ZERP-a neće biti ništa. Samo što će to javnosti morati objasniti iduća hrvatska vlada, jer će ovo pitanje doći na red 2008.

Što se tiče glavnog prijepora, jurisdikcije nad Savudrijskom valom, a uzme li se u obzir da procesi u Haagu traju godinama, presuda će biti donesena nakon 2010., kad će i Hrvatska biti članica Europske Unije.