Objavljeno u Nacionalu br. 615, 2007-08-28

Autor: Berislav Jelinić

GAZETA

Starčeviću najviše prijeti progon zbog 'Alana'

OD JEDANAEST OSOBA KOJE SE TERETE za malverzacije u privatizaciji starigradskog hotela, u najtežem pravnom položaju je bivši potpredsjednik HFP-a Krešimir Starčević

Krešimir Starčević. član uprave Hypo Alpe Adria bankeKrešimir Starčević. član uprave Hypo Alpe Adria bankeKrešimir Starčević, bivši potpredsjednik Fonda za privatizaciju i današnji član Uprave Hypo Alpe Adria banke, ima najveće izglede da se nađe u ozbiljnim pravnim problemima zbog afere s privatizacijom starigradskog hotela "Alan".

Državno odvjetništvo u tom slučaju zbog navodnih zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanja štetnih ugovora tereti ukupno 11 osoba. Starčevića i razne dužnosnike Hypo Alpe Adria banke tereti se da su 5. ožujka 2002. mimo propisane procedure sklopili ugovor o kupnji dionica hotela "Alan" ispod cijene, čime je država navodno oštećena za 18.668.500 kuna. Oni su tada sklopili ugovor po kojem dionice hotela "Alan" formalno kupuje Hypo Alpe Adria banka, ali za račun tvrtke Splićanka tours, koju kontrolira splitski poduzetnik Stipe Latković. Dionice su prodane po cijeni od 8.810.000 kuna, što je 30 posto od nominalne cijene. Kupac se ugovorom obvezao da će ostatak vrijednosti tog hotela u iznosu 18.668.500 kuna uložiti u adaptaciju i rekonstrukciju hotela do 30. lipnja 2005. Starčevića se tereti da je ugovor sročio manjkavo, te da nije onemogućio daljnju prodaju dionica prije no što kupac obavi ugovoreno ulaganje. Ugovor je ostavio mogućnost daljnje preprodaje dionica nakon proteka godine dana od kupoprodaje dionica. Tereti ga se i zato što HFP navodno nije kao prodavatelj osigurao kontrolu i nadzor nad tim ulaganjima.

Starčević je optužbe nazvao hrpom gluposti, a slučaj nije htio dodatno komentirati. Truskaller je također odbacio optužbe. On je za Nacional izjavio: “Nemam dodati ništa osim onoga što sam još 15. svibnja izjavio pred istražnom sutkinjom Ljubicom Magdalenić. Banka se u ovom poslu pojavila kao skrbnik i kupovala je za račun treće strane, tvrtke Splićanka tours. Ja sam dao ovlasti svojim kolegama iz banke koji su sa mnom suokrivljeni da obave taj posao. Radili smo po zakonu i poštivali ugovorne odredbe. Većina kredita koje je banka odobrila hotelu "Alan" realizirana je nakon što je banka već dalje prodala hotel. Djelatnost banke je, među ostalim, odobravanje kredita i ostvarenje zarade u vidu kamata, pa u tim pravnim poslovima ne vidim nikakvu protupravnost.”

KUZMAN MARASOVIĆ - član Nadzornog odbora pod istragom, kaže da je 'Alan' u ratu bio devastiran, te da ga ne čudi što je prodan tek iz 4. pokušaja ispod cijeneKUZMAN MARASOVIĆ - član Nadzornog odbora pod istragom, kaže da je 'Alan' u ratu bio devastiran, te da ga ne čudi što je prodan tek iz 4. pokušaja ispod cijeneDan nakon što su novine počele pisati o tom slučaju, Slavko Linić, potpredsjednik prošle vlade, koji je u to vrijeme bio i šef Upravnog odbora Fonda za privatizaciju, demantirao je okosnicu kaznene prijave koja tvrdi da je prodajom hotela "Alan" država oštećena. Linić je izjavio da je hotel prodan za 8,8 milijuna kuna zato što su se kupci pojavili tek u četvrtom pokušaju njegove prodaje, te da je hotel prodan nakon jednoglasne odluke Upravnog odbora Fonda. Cijena po kojoj je prodan jedina je realna, jer viših ponuda nije bilo.

Kuzman Marasović za Nacional je izjavio da ga ne čudi da za hotel nitko nije htio ponuditi nominalnu cijenu. “Hotel Alan izgrađen je 1968. Nakon izbijanja rata postao je centar logistike HV-a i utočište za prognanike. Nakon što su vojnici i prognanici 1995. napustili hotel, ostavili su ga u devastiranom stanju. Hotel je dva puta bio raketiran. Toga se danas nitko ne sjeća, sve se gleda sada kad je hotel obnovljen, a turisti se u velikom broju vraćaju. Hotel je koncem 90-ih poslovao u jako teškim uvjetima. To dobro znam, jer sam članom Nadzornog odbora hotela postao još u vrijeme kada je hotel bio u većinskom vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.”

Marasović je i danas član Nadzornog odbora. On tvrdi da ni u jednom dijelu privatizacije hotela nema ništa sporno. “Splićanka tours je kao pravi kupac hotela 'Alan' shvatila da neće moći ispoštovati ugovorne obveze, te ih je prenijela na tvrtku Alan tours. Nakon toga Hypo banka je bila skrbnik za Alan tours, među čijim se osnivačima i ja nalazim. Ta se tvrtka potom zadužila kod Hypo banke. Do svibnja 2003. uloženo je oko 2 milijuna eura. Radovi su nešto i kasnili, ali taj novac nije bio dovoljan da se hotel obnovi. Hypo banka više nije željela financirati obnovu bez dodatnih jamstava, pa smo hotel morali prodati novom partneru”, kaže Marasović.

Alan tours na koncu je prodao hotel fondu Lucidus u vlasništvu Jake Andabaka. Marasović kaže: “Oni su dionice kupili od Alan toursa, a Hypo banka s njima je sklopila ugovore o novom aranžmanu kredita i hotel je uspješno obnovljen dodatnim ulaganjem u lipnju 2004. Dotad je u hotel bilo uloženo oko 6 milijuna eura. Lucidus je hotel Alan kupio po istim uvjetima, za 8,8 milijuna kuna. Preuzeo je i sve preostale obveze prema Hypo banci. Nitko od nas nije ništa zaradio. Ugovor o privatizaciji je ispoštivan, a u hotel je uloženo i više no što se planiralo.”

U pravno neugodnoj situaciji mogao bi se naći jedino potpredsjednik HFP-a Krešimir Starčević. U rješenju o provođenju istrage navodi se da on kao potpisnik ugovora o kupoprodaji dionica hotela "Alan" u ime Fonda za privatizaciju nije onemogućio daljnju prodaju tih dionica prije no što je kupac obavio ugovoreno ulaganje. Prema tom ugovoru kupac dionica mogao ih je prodati nakon godinu dana.

Ako se pokaže da tako sročen ugovor nije uobičajen, onda se otvara prostor i za pitanje zašto je to Starčević učinio, je li imao i nekog osobnog interesa u ovom poslu, te je li možda netko od formalnih osnivača Alan toursa, koji je naknadno preuzeo hotel "Alan" od prvog kupca, bio paravan za Starčevićev poslovni udio u tom hotelu. Dođe li do istrage, za Starčevića bi moglo biti neugodno i ako se ustanovi da je on u ugovor ubacio neke klauzule bez znanja Upravnog odbora Fonda za privatizaciju.

LINIĆ I STARČEVIĆ BILI SU ZA PRODAJU HYPU

Prodaja hotela "Alan" događala se u vrijeme kada je Hrvoje Vojković bio na odlasku iz Fonda za privatizaciju, jer ga je Slavko Linić, tadašnji čelnik Upravnog odbora Fonda marginalizirao gdje god je mogao. Vojković se na sjednici Upravnog odbora Fonda na kojoj se odlučivalo o prodaji hotela "Alan" priklonio ponudi tvrtke Vjekoslava Šafranića, iako krugovi bliski Fondu navode da je ta ponuda bila nepovoljnija od ponude Splićanke tours. Navodi se i da su se oko tog slučaja on i Starčević žestoko posvađali, jer je Starčević na tom sastanku predložio Upravnom odboru da se hotel proda Hypo Alpe Adria banci. To je Vojkovića zasmetalo, jer je prijedlog o najboljem kandidatu Upravnom odboru davao on kao predsjednik Fonda, a ne njegov zamjenik Starčević, koji se u taj slučaj iznenada umiješao.

Linić presjekao svađu

Po izbijanju svađe Pave Župan Rusković, jedna od članica Upravnog odbora, priklonila se Starčeviću, a sve je na koncu presjekao Slavko Linić, predsjednik Upravnog odbora, te je odlučeno da se hotel proda kandidatu kojeg je predložio Starčević. Starčević je nakon odlaska iz Fonda prešao u upravu Hypo Alpe Adria banke. Pretpostavlja se da se to dogodilo nakon što je kao dužnosnik Fonda suptilno pomagao toj banci da stekne kontrolu nad brojnim unosnim nekretninama na jadranskoj obali, ponajprije u Istri. Starčevića su u to vrijeme smatrali i bliskim Slavku Liniću, pa krugovi bliski Fondu za privatizaciju vjeruju da će se uskoro izvući još neke diskutabilne privatizacije iz tog vremena, kako bi se u predizborno vrijeme pokušalo diskreditirati Linića i SDP.

LAŽI OKO MARASOVIĆEVE LJEKARNE

MARASOVIĆA se tereti i da je tvrtki svoje supruge omogućio da u sklopu hotela preuzme prostor od 117 m2 bez naknade na deset godina. Tvrtka je u njemu otvorila ljekarnu. Marasović se brani da je riječ o neuglednom montažnom prostoru, udaljenom od hotela 500 metara, što slika očito demantira. Pomoćnik ministra kulture Zoran Šikić, također predmet istrage, tvrdio je da je prostor ustupljen jer Starigrad nije imao ljekarne. Ni to nije istina: Marasovićeva supruga imala je otvorenu ljekarnu na drugoj lokaciji.

Vezane vijesti

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Ministar financija Slavko Linić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavili su danas u Banskim Dvorima prijedlog Zakona o financijskom poslovanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika